PROTOTIP PRIPRAVKA ZA STIMULACIJU BILJNOG RASTA NA OSNOVU GLJIVE Trichoderma harzianum

Silvija MUDRI, Irena SUINJAK

Studij Bilinogojstvo, usmjerenje Zatita bilja (kontakt e-mail:smudri2@net.hr ) Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska 25. 10000 Zagreb Uvod Danas, u eri integrirane i ekoloke zatite bilja, zbog elje za smanjenjem negativnih posljedica primjene kemijskih sredstava, bioloko suzbijanje postaje sve vanije. Bioloko suzbijanje biljnih patogena nije nova ideja ve datira jo iz polovice 19 st. no, prvi su uspjesi bili potisnuti naglim razvojem kemijskih preparata koji su omoguili brzo unitenje uzronika bolesti. Za bioloko suzbijanje gljivica uzronika biljnih bolesti kreirani su biofungicidi. Biofungicidi su pripravci na osnovu mikro-gljivica, bakterija i Actinomyceta koje su anatagonisti fitopatogenih gljivica. Ti antagonistiki organizmi nisu genetiki modificirani od strane ovjeka. Radi se o korisnim organizmima koji su u prirodi sastavni dio mikro svijeta (microbiota) rizosfere i filosfere gdje se za stanite i hranjive tvari nadmeu s mikroorganizmima tetnim za biljke. Carstvo Fungi (Gljive) obiluje vrstama koje je mogue upotrijebiti u biolokoj borbi protiv insekata, korova i fitopatogenih gljiva. Meu najpoznatijima su vrste iz roda Trichoderma ija su antibiotska i antifungalna svojstva poznata od 1930-tih godina. Poznato je, takoer, da jedna od vrsta, T. harzianum proizvodi enzime kojima olakava raspadanje organske materije, takoer pomae otapanju fosfata i drugih teko topivih hranjiva kao i mikroelemenata u tlu ime ih ini dostupnijim biljci, te promie biljni rast. Primijeeno je da joj odgovara to bujniji korijen, te je tako otkriveno da je razvila mehanizme kojima pospjeuje rast i razvoj korijenovog sistema. Takoer inicira niz biokemijskih promjena u biljci podravajui obrambeni biljni mehanizam ime ustvari inducira sisteminu rezistentnost biljke na patogene. U svijetu za potrebe bioloke borbe postoje brojni pripravci temeljeni na T. harzianum i ostalim Trichoderma vrstama koji se primjenjuju u tlo radi prevencije bolesti korijena, korijenovog vrata i stabljike. U Hrvatskoj je na osnovu gljivice T. harzianum T- 39, registriran samo jedan biofungicid - Trichodex, a i njega je teko nai na tritu. Trichodex je registriran kao kontaktni antibiotski fungicid enzimatske aktivnosti namijenjen za folijarno suzbijanje Botrytis cinerea u vinovoj lozi i jagodama. Zavod za fitopatologiju AF ve dui niz godina provodi istraivanja mogunosti primjene autohtonih Trichoderma izolata u biolokoj borbi. Stvorena je zbirka autohtonih izolata od kojih neki inhibiraju vanije fitopatogene gljivice bolje od komercijalnih biofungicida. Za potrebe njihove primjene u tlo kreirane su alginatne pelete u kojima su inkapsulirani izolati. Rezultati pokusne primijene peleta na otvorenim parcelicama kupusa i cikle s ciljem testiranja utjecaja autohtonih Trichoderma izolata na rast i razvoj korijena bit e prikazan u ovom radu. Materijal i metode U laboratoriju su metodom "dual culture" testirane anatagonistike sposobnosti 3 izolata T. harzianum i to TSR, T5 i TKP na patogene Fusarium subglutinans, Botrytis cinerea, Alternaria tenuis i Sclerotinia sclerotiorum. U petrijeve posude promjera 10 cm s krumpir-dekstroznom agarskom hranjivom podlogom na meusobnu udaljenost 5 cm poloeni su agarski diskovi promjera 5 mm s micelijem patogene gljivice i odabranog Trichoderma izolata. Opisane "dual culture" svakog Trichoderma izolata s patogenom gljivicom postavljene su u tri repeticije. Kontrolne petrijeve posude sadravale su isti agarski disk nasuprot disku patogena. Kontrolne "dual culture" sa svakim patogenom bile su postavljene takoer u 3 repeticije. Petrijevke su inkubirane u termostatu pri 24 C, u tami kroz 10 dana. Oitanja su vrena 7. dan mjerenjem promjera izraslih micelarnih kolonija. Poljski pokus postavljen je po shemi sluajnog bloknog rasporeda na povrini od 2,5 x 10 m za svaku biljnu vrstu i kontrolu. Pelete izolata T5 i TSR primijene su na 9 biljaka cikle i 9 biljaka kupusa dok uz biljke u kontroli pelete nisu bile primjenjivane. Sjetva i sadnja obavljene su 4. svibnja 2004. kada su uz sjeme odnosno presadnice poloene pelete. Pelete su dodavane u razmacima od 14 dana u 4 navrata: 15. i 29. svibnja, te 12. i 26. lipnja 2004. godine. Uz svaku biljku dodavano je 4 g peleta. Rezultati i rasprava Iz laboratorijskih oitanja promjera micelarnih kolonija izraunati su postoci inhibicije patogena od strane izolata TSR, T5 i TKP prema formuli % inhibicije = (a-b / a) x 100, gdje je a radijalni rast patogena na kontroli, a b - radijalni rast patogena u prisustvu antagonista. Rezultati su prikazani u tablici 1.

Ovaj rad je izraen pod mentorstvom doc.dr.sc. Snjeana TOPOLOVEC- PINTARI

Tablica 1. Inhibitorni utjecaj izolata TSR, T5 i TKP na Fusarium subglutinans, Botrytis cinerea, Alternaria tenuis i Sclerotinia sclerotiorum. PATOGEN Fusarium subglutinans Botrytis cinerea Alternaria tenuis Sclerotinia sclerotiorum % inhibicije TSR T5 TKP 65,6 78,3 81,4 2 6 7 61,3 73,5 62 70,8 77,8 77,6 3 3 6 88,3 83,7 94,9 3 5 2 KONTROLA 43,17 100 100 100

Na osnovu dobivenih rezultata utvreno je da su izolati T. harzianum T5, TSR i TKP inhibirali rast micelija testiranih fitopatogenih gljivica visokom postotku. Dakle, mogue ih je preporuit za detaljnije laboratorijske i poljske pokuse kako bi se nakon zatite patenta predloila njihova registracija. Izolati T5 i TSR odabrani su za inkapsulaciju u pelete i testiranje utjecanja na rast i razvoj korijena cikle i kupusa u poljskom pokusu. Nakon berbe izvrena su mjerenja, tj. vaganja glavica kupusa i korijena cikle. Prosjena teina glavice kupusa na parcelicama gdje su primijenjene pelete iznosila je 1,4 kg i 1,85 kg, a na netretiranoj kontroli 1,29 kg. Teina korijena cikle na parcelicama s primjenom peleta iznosila je 665 g i 681 g, a na kontroli 548 g. S korijena svih biljaka uz koje su dodavane pelete izolirana je gljivica Trichoderma harzianum. Ostaci peleta bili su vidljivi pri vaenju biljaka, ali su do kraja vegetacije u potpunosti nestali. Zakljuak Temeljem prikupljenih rezultata testirani autohtoni izolati T.harzianum TSR, TKP, T5 ispoljili su visok anatagonistiki utjecaj na este fitopatogene gljivice F. subglutinans, B. cinerea, A. tenuis i S. sclerotiorum. Izolati T5 i TSR primijenjeni su u formulaciji alginatnih peleta u cilju istraivanja utjecaja na rast biljke preko utjecaja na rast korijena. Na temelju rezultata provedenog poljskog pokusa moemo utvrditi da su pelete izvrile namijenjenu im ulogu: bile su nosilac inokuluma T. harzianum koja je uspjeno preivjela, naselila biljni korijen i poboljala njegov rast i razvoj, tj. izolati su bili uinkoviti kao '' biognojivo''.

Literatura Glasilo biljne zatite, (2005) Sredstva za zatitu bilja registrirana u RH: Fungicidi - d) Biofungicidi br. 2-3, 135. Gennari S., Mansali D., Nipoti P., DErcole N. (1989) Encapsulation of potential biocontrol agent in an alginateclay matrix. Phytopathology 75 (7), 774-777. Mafia R.G., Alfenas A.C., Maffia L.A., Ventura G.M., Sanfuentes E.A. (2003) Encapsulamento de Trichoderma inhamatum para ocontrole biologico de Rhizoctonia solani na propagacao clonal de Eucalyptus. Fitopatol. Brs. 28 (1), 101-105. Nipoti P., Manzali D., Gennari S., DErcole N., Rivas F. (1990) Activity of Trichoderma harzianum Rifai on the geminration of asparagus seeds: I Seed treatments. Acta Horticulturae 271, 403-407. Topolovec-Pintari S., Cvjetkovi B., Milievi T. (2004) Biofungicidi temeljeni na Trichoderma vrstama, Glasilo biljne zatite br.4, 239-241. Topolovec-Pintari S., Suinjak I.S.B.: Prva iskustva primjene pripravka na osnovu Trichoderma harzianum proizvedenog na Zavodu za fitopatologiju, Glasilo biljne zatite br.6, 368-370 Kck C., Kivanc M. ( 2003) Isolation of Trichoderma spp. and determination of their antifungal, Biochemical and Physiological Features, Turk J. Biol, 27, 24- 253. Elad Y. (2000) Trichoderma harzianum T39 preparation for biocontrol of plant diseases control of Botrytis cinerea, Sclerotinia scleorotiorum and Cladosporium fulvum, Biocontrol Science and Technology 10, 499- 507. Walker H.L., Connick W.J. (1983) Sodium alginate for production and formulation of mycoherbicides. Weed.Sc, 31, 333-338. www. nrdcindia.com

Ovaj rad je izraen pod mentorstvom doc.dr.sc. Snjeana TOPOLOVEC- PINTARI