AGRI CONTO CLEEN

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije

iskljuiva je odgovornost nositelja projekta i ni na koji se nain ne moe
smatra da odraava gledite Europske unije.

Projekt financira Europska unija

This project is funded by the European Union

FUNGICIDI U ZATITI BILJA I REZIDUE

Europsku uniju ini 28 zemalja lanica koje su odluile postupno

poveziva svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedniki su, jekom
razdoblja proirenja u trajanju vie od 50 godina, izgradile zonu
stabilnos , demokracije i odrivog razvoja, zadravajui pritom
kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija
posveena je dijeljenju svojih pos gnua i svojih vrijednos sa
zemljama i narodima izvan svojih granica.

FUNGICIDI
U ZATITI BILJA
I REZIDUE

FUNGICIDI
U ZATITI BILJA
I REZIDUE

Osijek, 2014.

Autorice
prof. dr. sc. Jasenka osi
izv. prof. dr. sc. Karolina Vrandei
Recenzentice
prof. dr. sc. Draenka Jurkovi
prof. dr. sc. Mirjana Brme
dr. sc. Brankica Svitlica
Lektorica
Martina Heimovi, prof.
Izdava
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Kralja Petra Svaia 1d, HR-31000 Osijek, 2014.
Dizajn i tisak: Grafika d.o.o., Osijek, 2014.
Naklada: 250 komada
ISBN 978-953-7871-20-8
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Gradske i sveuiline
knjinice Osijek pod brojem 131003098
Izdavanje ovog prirunika odobrio je
Senat Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
odlukom broj 9/14 od 25. veljae 2014.

Kazalo
Predgovor ................................................................................................................... 4
1. TO SU BILJNE BOLESTI, A TO FUNGICIDI? ......................................................... 6
2. FORMULACIJE FUNGICIDA ................................................................................. 17
3. OTROVNOST FUNGICIDA .................................................................................... 19
4. ZATITNA OPREMA ZA RAD S FUNGICIDIMA ..................................................... 24
5. PODJELA FUNGICIDA .......................................................................................... 30
Neorganski fungicidi .......................................................................................... 36
Organski fungicidi .............................................................................................. 37
Biofungicidi ....................................................................................................... 40
Sredstva za tre ranje sjemena ........................................................................... 41
6. FUNGICIDI U INTEGRIRANOJ ZATITI BILJA ........................................................ 42
7. REZISTENTNOST FITOPATOGENIH GLJIVA NA FUNGICIDE .................................. 45
8. REZIDUE FUNGICIDA .......................................................................................... 49
Literatura .................................................................................................................. 55

Predgovor
Prirunik Fungicidi u za bilja i rezidue daje temeljne spoznaje o boles ma biljaka
i fungicidima, njihovoj vanos , djelovanju, mogunos ma primjene u integriranoj
za bilja, fenomenu rezistentnos patogena na fungicide kao i reziduama fungicida
u hrani.
Kul virane biljke napadaju razlii uzronici boles koji, ovisno o stadiju razvoja i dijelu biljke koji je napadnut, prorjeuju sklop, usporavaju rast i razvoj biljaka ili ak
uzrokuju njihovo uginue. Sve to dovodi do smanjenja koliine i/ili kakvoe uroda.
Kako bi se gubitci uslijed pojave boles sveli na najmanju moguu mjeru primjenjuju
se razliite mjere za te od preven vnih do kura vnih. U okviru provedbe mjera
za te od boles fungicidi i danas imaju vrlo znaajnu ulogu. Dakako, to ne znai da
fungicide moemo koris bez ikakve kontrole i potrebe, za svaki sluaj i kada su
nam na raspolaganju nepes cidne mjere.
Integrirana za ta bilja je ono emu se tei u suvremenoj poljoprivredi, a obuhvaa
niz mjera i postupaka kojima se smanjuje uporaba fungicida. Iako se ni u integriranoj
proizvodnji ne moe u potpunos izbjei njihova uporaba, kemijskoj za se pribjegava kada se nepes cidnim mjerama ne mogu sprijei znaajne gospodarske tete u
koliini i/ili kakvoi uroda.

Rezistentnost patogena na fungicide je pojava postepenog sniavanja djelotvornos

na odreenu gljivinu vrstu. U priruniku su opisani imbenici koji utjeu na pojavu
rezistentnos kao i mjere kojima moemo uspori ili ak sprijeili njezin razvoj.
Koliina ostataka (rezidua) fungicida u hrani je s javno zdravstvenog stajalita iznimno
vana te smo stoga u priruniku prikazali dostupne rezultate istraivanja provedenih
u Hrvatskoj.
Obzirom da je prirunik dio IPA projekta Doprinos poljoprivrede istom okoliu i
zdravoj hrani nadamo se da e njegov sadraj bi koristan svim poljoprivrednim proizvoaima ukljuenim u realizaciju projekta.
Ovom prigodom izraavamo veliku zahvalnost recenzen ma prof. dr. sc. Draenki Jurkovi, prof. dr. sc. Mirjani Brme i dr. sc. Brankici Svitlici na korisnim savje ma i temeljitom pregledu rukopisa.
Autorice

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

Jasenka osi,
Karolina Vrandei
1. TO SU BILJNE

BOLESTI, A TO
FUNGICIDI?

Genetski potencijal rodnosti se niti kod jedne kultivirane biljke, niti u jednoj godini i
bez obzira na mjesto proizvodnje (zatieni prostor, uzgoj na polju) ne moe u potpunosti ostvariti jer na biljke tijekom vegetacije utjee niz negativnih imbenika meu
kojima bolesti zauzimaju vrlo znaajno mjesto. Za provoenje uinkovitih mjera zatite neophodno je utvrditi uzrok bolesnih promjena na biljkama to je ponekad mogue
na temelju vidljivih znakova (simptoma), a u nekim sluajevima neophodno je obaviti
laboratorijske analize.
Biljku smatramo bolesnom ako dolazi do poremeaja u biogenim procesima pod utjecajem neivih ili ivih imbenika, a koji se oituju u bilo kakvim anatomsko-morfolokim promjenama ili fizioloko-biokemijskim poremeajima. Sa stajalita poljoprivredne proizvodnje nastali poremeaji smanjuju ivotni potencijal biljke i negativno utjeu
na gospodarska svojstva zbog kojih se biljka uzgaja.
Biljne se bolesti u najirem smislu dijele na:
a) abiotske, neparazitske ili neinfektivne (uzrok bolesti su abiotiki, neivi imbenici kao npr. previsoke ili preniske temperature, suviak ili manjak vode,
suviak ili nedostatak pojedinih hranjiva, suviak ili nedostatak svjetlosti, kisele kie, vremenske nepogode (tua, vjetar, snijeg...) i neadekvatna uporaba
sredstava za zatitu bilja) (slika 1)

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

Slika 1. Fitotoksinost na presadnicama duhana (Foto: Jasenka osi)

b) biotske, parazitske ili infektivne (uzronici bolesti su pseudogljive (slika 2),
gljive (slika 3), bakterije (slika 4), fitoplazme, virusi, viroidi, parazitne cvjetnice
(slika 5).

Foto: Jasenka osi

Slika 3. Fusarium sp.

Foto: Jasenka osi

Slika 2. Spongospora subterranea

1. to su biljne bolesti, a to fungicidi?

Gljive i pseudogljive, openito uzevi, najznaajniji su uzronici bolesti uzgajanih biljaka i stoga se najee upravo njima pridaje najvie panje pri provoenju mjera
zatite.
Mjere zatite dijele se na:
1. Administrativne
Svaka drava razliitim administrativnim mjerama (zakoni i podzakonski akti, karantenska sluba, izvjetajno prognozna sluba i sl.) provodi sustav zatite bilja.
2. Agrotehnike
Agrotehnike mjere obuhvaaju plodosmjenu, zaoravanje biljnih ostataka, sjetvu/
sadnju zdravog sjemenskog (slika 6), odnosno sadnog materijala, uzgoj tolerantnih/
otpornih kultivara, suzbijanje korova alternativnih domaina fitopatogenim gljivama
(slika 7), izbalansiranu gnojidbu, navodnjavanje i odvodnju kao i pravovremenu sjetvu/sadnju te etvu. One pozitivno djeluju na rast, razvoj i vitalnost biljaka, pri emu
negativno djeluju na patogene, a njihovo pravilno provoenje moe znaajno smanjiti
intenzitet pojave bolesti.

Foto: Jasenka osi

Slika 5. Orobanche sp.

Foto: Jasenka osi

Slika 4. Clavibacter michiganensis tomato

1. to su biljne bolesti, a to fungicidi?

Slika 7. Sclerotinia sclerotiorum

na korovu Abutilon
theophrasti

Foto: Karolina Vrandei

Foto: Jasenka osi

Slika 6. Fusarium spp. zaraena i zdrava zrna

3. Mehanike

Slika 8. Iznoenje bolesnih

biljaka rajice iz
staklenika

Foto: Jasenka osi

Mehanike mjere borbe obuhvaaju odsijecanje, upanje i iznoenje iz nasada bolesnih

biljaka (slika 8) ili biljnih dijelova kako ne bi
postali izvor zaraze za zdrave biljke, unitavanje biljnih organa u kojima parazit prezimljuje
i uklanjanje samih parazita (primjer: poluparazitna biljka imela; Viscum album).

1. to su biljne bolesti, a to fungicidi?

4. Fizikalne
Ove mjere podrazumijevaju primjenu visokih temperatura za suzbijanje uzronika
bolesti (termoterapija). Toplinska energija moe se primijeniti za dezinfekciju tla vodenom parom (80 do 95C), no ova se metoda, iako vrlo uinkovita, rijetko koristi jer
je skupa. Drugi nain primjene visokih temperatura u podrujima s dugim i vruim ljetima je solarizacija pri emu se tlo prekriva tankom prozirnom polietilenskom folijom
(slika 9) u trajanju od jednog do dva mjeseca.
Slika 9. Pokrivanje tla folijom (www.ucanr.edu)

5. Bioloke
U borbi protiv uzronika biljnih bolesti bioloke se mjere jo uvijek malo koriste.
Mogu se koristiti manje agresivni (hipovirulentni) sojevi virusa pa se tako na primjer
pokuao rijeiti problem Pepino mozaik virusa na rajici. U staklenicima i plastenicima
protiv uzronika sive plijesni (Botrytis cinerea) mogua je uporaba biofungicida na
osnovi predatorske gljive Trichoderma harzianum.
6. Kemijske
Kemijske mjere pretpostavljaju uporabu razliitih kemijskih pripravaka koji, ovisno o
vrsti pripravka, uzroniku bolesti ubijaju ili zaustavljaju njegov porast i razvoj.

10

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

Fungicidi su komercijalno dostupni kemijski pripravci koji sadre jednu ili vie djelatnih tvari, a koriste se za uinkovitu zatitu biljaka od pseudogljivinih i gljivinih uzronika bolesti. Fungicidni pripravci djeluju fungistatino (onemoguuju psudogljivama
i gljivama rast i/ili razvoj) ili fungicidno (ubijaju uzronika bolesti), dok neki fungicidi
imaju i odreeni baktericidni uinak.
Iako se neke pseudomikoze i mikoze relativno esto javljaju i ne mali broj puta ine
ekonomski znaajne tete, jo uvijek na tritu nema uinkovitih fungicida kojima
bismo mogli rijeiti problem kada nam se ti uzroni bolesti pojave. Takav su sluaj na
primjer traheomikoze iji su uzronici zemljine gljive iz rodova Verticillium i Fusarium.
Ovisno o biljnoj vrsti i uvjetima uzgoja, gubitci u koliini i kakvoi prinosa mogu se
kretati od neznatnih do gotovo 100%-tnih. Dakako, i u sluajevima kada se provode
sve raspoloive mjere zatite, ukljuujui i aplikaciju fungicida, uzronici bolesti nanose tete uzgajanim biljkama. U tablici 1 prikazani su podatci o moguim i stvarnim
tetama u svijetu uslijed pojave bolesti za est znaajnih uzgajanih biljaka u razdoblju
2001. - 2003. godina (Oerke, 2006.).

11

1. to su biljne bolesti, a to fungicidi?

Tablica 1. Gubitci prinosa (%) uslijed bolesti (Oerke, 2006.)

Kultura

Gljive i bakterije

Virusi

Mogui
gubitci

Stvarni
gubitci

Mogui
gubitci

Stvarni
gubitci

Penica

15,6

10,2

2,5

2,4

Ria

13,5

10,8

1,7

1,4

Kukuruz

9,4

8,5

2,9

2,7

Krumpir

21,2

14,5

8,1

6,6

Soja

11,0

8,9

1,4

1,2

Pamuk

8,5

7,2

0,8

0,7

Navedeni podatci govore u prilog tezi da su trenutno sredstva za zatitu bilja ukljuujui i fungicide na globalnoj razini bez alternative (Kipi i Peria, 2011.). Sve navedeno, dakako, ne znai da fungicide moemo i trebamo koristiti bez ikakve kontrole i
potrebe, za svaki sluaj i kada imamo na raspolaganju druge, nepesticidne mjere.
Tonih podataka o primjeni svih sredstava za zatitu bilja (SZB) (po aktivnim tvarima,
pripravcima, kulturama i sl.) u Hrvatskoj za sada nema. Dostupni su iskljuivo podatci
temeljeni na procjenama, pri emu se uzimaju u obzir statistiki podatci o povrinama
pod razliitim kulturama, propisanim dozama i koncentracijama sredstava te podatci
o godinjoj proizvodnji i prodaji tih sredstava. Prema tim se procjenama sredstva za
zatitu bilja na vanijim kulturama primjenjuju prosjeno 2,6 puta, odnosno 1,3 puta
na kukuruzu, 3,8 puta na penici, 5,3 puta na eernoj repi, 12 puta u vinogradima i
ak 24 puta na plantaama jabuka.
S obzirom na to da ne postoji slubena statistika potronje SZB-a u RH, procjenjuje se
da se ona kree izmeu 5,7 i 7,1 kg SZB/ha, odnosno od 2,7 do 3,5 kg djelatne tvari/
ha. Ta potronja po jedinici povrine svrstava nau zemlju meu drave sa srednjom
potronjom SZB-a po hektaru i to poslije Malte, Italije, Belgije, Nizozemske i Portugala, a u razini s Grkom, Francuskom i Slovenijom, dok je u drugim zemljama Europske
unije potronja aktivne tvari manja.
Podatci o tritu sredstava za zatitu bilja u 2004. godini u EU i Hrvatskoj te o ukupnim koliinama sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj koje su lanice udruge CROCPA
isporuile tritu u istoj godini prikazani su u tablici 2 i grafikonu 1 (www.crocpa.hr).

12

1. to su biljne bolesti, a to fungicidi?

Tablica 2. Trite sredstava za zatitu bilja (milijuni EUR) u 2004. godini

(www.crocpa.hr)
EU

RH

Fungicidi

2.078.191

35%

19

26%

Herbicidi

2.488.027

43%

46

63%

Insek cidi

856.250

14%

10%

Ostalo

499.122

8%

0,65

1%

Grafikon 1. Koliine tritu isporuenih sredstava za zatitu bilja (udruga CROCPA)

Uinkovitost fungicida, ali i drugih sredstava za zatitu bilja, esto puno vie ovisi o nainu i vremenu primjene i kvaliteti aplikacije nego o samom sredstvu. esto se moe
uti da je na razliitim kulturama broj tretiranja bio dovoljan, ali je pojava bolesti
izmakla kontroli. Najei su razlozi takvoj situaciji:
-

prerana ili prekasna aplikacija fungicida

netona identifikacija uzronika bolesti

13

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

nepoznavanje biologije patogena i uvjeta za infekciju

ispiranje fungicida kiom
nekvalitetna aplikacija fungicida (osobito dolazi do izraaja u vonjacima i vinogradima)
koritenje preniske doze/koncentracije.

Odline rezultate moemo poluiti samo pravilnom i pravovremenom uporabom (niti

prerano niti prekasno) uinkovitih fungicida u propisanoj dozi/koncentraciji i kada za
njihovu aplikaciju doista postoji potreba. Na taj se nain, osobito kod nekih kultura,
moe smanjiti broj tretiranja to u konanici pozitivno rezultira smanjenjem trokova
i ekoloki prihvatljivijom proizvodnjom.
Kao primjer za prethodno navedeno uzet emo jabuke.
U proizvodnji jabuka bolesti i tetnici predstavljaju veliki problem pa su time i trokovi zatite znaajni. Manji broj tretiranja proizvodnju ini jeftinijom, ali to ne smije
imati negativan utjecaj na koliinu i kakvou prinosa. Prosjean broj tretiranja protiv
uzronika bolesti u Hrvatskoj, ovisno o godini i lokaciji, kree se izmeu 9 i 20. Prema
dostupnim podatcima o potronji fungicida u 2012. godini prosjean broj tretiranja
u Osjeko-baranjskoj upaniji bio je 21, a u Vukovarsko-srijemskoj upaniji 17 (vonjaci <1ha) odnosno 20,5 (vonjaci <1ha). Broj aplikacija moe biti znaajno manji
ukoliko su korektno provedene sve agrotehnike mjere. Za podizanje vonjaka treba

14

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

odabrati blago nagnute i osunane terene te vonjak postaviti u smjeru puhanja

vjetrova. Na taj e se nain smanjiti uvjeti za infekciju najznaajnijim uzronicima
bolesti, osobito uzronikom mrljavosti lista i krastavosti plodova (Venturia inaequalis) (slike 10 i 11) te olakati sveukupnu zatitu, imajui u vidu da tete nastale
uslijed ove bolesti premauju sve ostale tete izazvane bolestima ili tetnicima na
jabukama.
Ekoloki vrlo prihvatljiva mjera jest uzgoj manje osjetljivih/otpornih sorata, ali istovremeno dobrih pomolokih karakteristika.
Poznavanjem biologije i epidemiologije uzronika bolesti, praenjem leta spora, koliine oborina, relativne vlanosti zraka, duine vlaenja lista i temperature, mogue je
predvidjeti pojavu bolesti i odrediti mjere suzbijanja (osobito je vano odrediti datum
prvog tretiranja). Najefikasnija zatita jabuke od ove bolesti podrazumijeva sprijeavanje ostvarenja primarne zaraze.

15

Slika 10. Mrljavost lista

Venturia inaequalis

Foto: Jasenka osi

Slika 11. Krastavost ploda Venturia inaequqlis

Foto: Jasenka osi

1. to su biljne bolesti, a to fungicidi?

Uz navedeno treba izbjegavati vlane terene, mrazita i terene s visokom podzemnom

vodom (Phytophthora cactorum), sakupljati i unititi zaraene biljne dijelove (plodovi:
Phytophthora cactorum, Monilinia fructigena, Monilinia laxa; drvenasti izboji: Podosphaera leucotricha; kora: Neonectria galligena), a gnojidbu uskladiti sa stvarnim potrebama (Podosphaera leucotricha) (Ciglar i sur., 1998., Cvjetkovi, 2010.).

16

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

Jasenka osi,
Karolina Vrandei

2. FORMULACIJE
FUNGICIDA

Kod mnogih fungicida na uzronika bolesti tetno ne djeluje cijela molekula kemijskog spoja, ve uinak posjeduju proizvodi razgradnje te molekule. Zbog toga fungicidi moraju biti tako formulirani da razgradnja tee neometano, niti prebrzo (kratko
djelovanje) niti presporo, jer fungicid zbog sporosti nee stii zaustaviti parazita.
Dva preparata istog kemijskog spoja, ali razliito formulirana mogu posjedovati vrlo
razliiti fungicidni uinak, ali i razliitu fitotoksinost. To je razlog zato se u praksi
prednost daje jednom preparatu u odnosu na drugi, iako oba imaju istu djelatnu
tvar.
Svaki fungicid mora imati dobro poetno (inicijalno) i trajno (rezidualno) djelovanje.
Kod sisteminih fungicida formulacija utjee i na svojstvo sisteminosti. Takoer se
zna da neka sredstva za bolje ovlaivanje smanjenjem povrinske napetosti pospjeuju prodor fungicida u biljku te da utjeu na stabilnost fungicida, odnosno na dulju
zatitu. U nekim sluajevima takova stabilnost (perzistentnost) moe biti i nepoeljno
svojstvo.
Svaki pripravak na trite dolazi u odreenom obliku (formulaciji). Uz naziv svakog
pripravka na etiketi, uz ostale podatke, mora biti oznaena i njegova formulacija. Prema lanku 24. Pravilnika o uvjetima i nainu stavljanja u promet sredstava za zatitu
bilja (NN 90/04), oblik i naziv formulacije treba oznaiti u skladu s preporukama Internacionalne grupacije nacionalnih udruenja proizvoaa agrokemijskih proizvoda

17

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

(GIFAP). Formulacije fungicida koji imaju dozvolu za koritenje u 2013. godini (Glasilo
biljne zatite, 2013.) navedene su sljedeim kraticama:
EC koncentrat za emulziju
EW tekua koncentrirana emulzija u vodi
SL vodotopivi koncentrat
SC-KS-FL koncentrirana suspenzija
WP moivo praivo za suspenziju +
SE suspo emulzija
SG (esto WG, DF, WDG) dispergirajue mikrogranule-koncentrat za suspenziju
MC mikroinkapsulirani koncentrat za suspenziju
Pa pasta
P praiva za zapraivanje usjeva
G granulati
Psj praiva za zapraivanje sjemena
Ksj koncentrati za vlano tretiranje sjemena
ME - tekua koncentrirana mikroemulzija
FS - tekua koncentrirana suspenzija za tretiranje sjemena

18

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

Jasenka osi,
Karolina Vrandei

3. OTROVNOST
FUNGICIDA

Sva sredstva za zatitu bilja, pa tako i fungicidi, opasni su kemijski spojevi ija otrovnost ovisi o vrsti spoja, ali i o dozi preparata i nainu unoenja u organizam.
Svi pesticidi su svrstani u tri grupe (Skupinu I, Skupinu II i Skupinu III) prema akutnoj
otrovnosti i srednjoj smrtnoj dozi za laboratorijske ivotinje, zavisno od oralnog, inhalacijskog i dermalnog djelovanja.
Skupina I - natpis vrlo jak otrov, znak T+ i mrtvaka glava
LD50 od 25 do 50 mg/kg, zabranjena maloprodaja i prodaja pojedincu, sredstva za
fumigaciju
Skupina II - natpis otrov, znak T i mrtvaka glava
LD50 per.or od 25 do 50 mg/kg, LD50 dermalno od 50 do 400 mg/kg, prodaja uz evidenciju kupca
Skupina III - natpis tetno za zdravlje, znak Andrijinog kria
LD50 per.or > 200 mg/kg, LD50 dermalno > 400 mg/kg, slobodna prodaja u poljoapotekama
Uobiajeno mjerilo otrovnosti sredstava za zatitu bilja je srednja letalna (smrtna)
doza LD50.

19

3. Otrovnost fungicida

Vrijednost LD50 napisana je u uputama i na ambalai sredstva za zatitu bilja. To nije

stvarna otrovnost. Srednja letalna doza samo je orijentacijski, a ne pravi pokazatelj otrovnosti i opasnosti pesticida. to je taj broj vei sredstvo je manje otrovno i
obratno.
LD50 je koliina sredstva izraena u mg po kg tjelesne teine koja je dovoljna da ubije 50% pokusnih ivotinja (takori, mievi, morska prasad, make, perad, ribe i dr.).
Vrijednost LD50 odnosi se na unoenje otrova putem hrane (preko usta ili per os) i na
takora kao pokusnu ivotinju. Kada otrov prodire kroz kou (perkutano) ili se unosi
udisanjem (inhalatorno) onda je to posebno naznaano. Naime isti kemijski spoj ne
mora biti jednako otrovan ako u organizam dospije preko usta ili preko koe.
Pesticidi moraju imati na svakom spremniku, odnosno na svakom pojedinanom pakiranju, deklaraciju koja sadri sljedee podatke (http://www.crocpa.hr):
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

zatieno, generiko i kemijsko ime otrova

registarski broj otrova iz meunarodnog registra kemikalija (CAS broj)
sadraj svih aktivnih tvari i drugih sastojaka koji se smatraju otrovima,
datum proizvodnje
rok uporabe
naziv i adresu proizvoaa
naziv i adresu uvoznika
nain i uvjete skladitenja i uvanja
znakove opasnosti i oznake upozorenja i obavjeivanja
serijski broj.

Svi simboli i oznake koje upozoravaju korisnika na opasnost od koritenja pojedinog

sredstva za zatitu bilja moraju se nalaziti na njegovoj etiketi.
Izbor znakova i oznaka upozorenja obavlja pravna ili fizika osoba koja opasnu tvar ili
pripravak stavlja u promet.
Najvanija mjera zatite zdravlja i okolia kod uporabe sredstava za zatitu bilja je paljivo itanje etikete i priloenog popratnog lista.
Grafiki znakovi (simboli) i oznake upozorenja za opasne tvari i pripravke su sljedei:
Znakom za vrlo jaku otrovnost (T+) i simbolom oznaavaju se
otrovi iz Skupine I. Simbol je grafiki prikaz mrtvake glave s
prekrienim kostima, crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj
znaka stavlja se natpis vrlo jaki otrov.

20

3. Otrovnost fungicida

Znakom za otrovnost (T) i simbolom oznaavaju se otrovi iz

Skupine II. Simbol je grafiki prikaz mrtvake glave s prekrienim kostima, crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka
stavlja se natpis otrov.

Znakom za tetnost (Xn) i simbolom oznaavaju se otrovi iz Skupine III. Simbol je Andrijin kri crne boje na naranastoj podlozi.
Pokraj znaka stavlja se natpis tetno.

Znakom za nadraujue djelovanje (Xi) i simbolom oznaavaju

se otrovi koji trenutnim, produenim ili ponovljenim dodirom
s koom ili sluznicom izazivaju upale. Simbol je Andrijin kri,
crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka se stavlja natpis
nadraujue.

Znakom za nagrizajue djelovanje (C) i simbolom oznaavaju se

otrovi koji u dodiru s organskim i anorganskim tvarima izazivaju njihova oteenja. Simbol je grafiki prikaz dviju epruveta iz
kojih kaplje tekuina na ruku i metal. Simbol je crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis nagrizajue.

Znakom za eksplozivnost (E) i simbolom oznaavaju se otrovi

koji pod utjecajem plamena ili drugih toplinskih izvora eksplodiraju ili kod kojih je opasnost od eksplozije zbog udarca, tlaka
ili trenja vea nego kod dinitrobenzena. Simbol je grafiki prikaz bombe koja se rasprskava, crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis eksplozivno.

21

3. Otrovnost fungicida

Znakom za oksidirajue djelovanje (O) i simbolom oznaavaju

se otrovi koji u dodiru s drugom tvari daju jaku egzotermnu reakciju (oslobaanje topline) ili pri tome nastaju druge promjene koje poveavaju stupanj opasnosti. Simbol je grafiki prikaz
plamena iznad prstena, crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis oksidirajue.

Znakom za vrlo laku zapaljivost (F+) i simbolom oznaavaju se

otrovi koji se pod normalnim tlakom (1013 mbara) i na normalnoj temperaturi (20C) mogu zapaliti, dovesti do pojave poara
ili potpomagati gorenje (tekuine vrlo niskog plamita i vrelita
te plinovi koji su zapaljivi u dodiru sa zrakom). Simbol je grafiki
prikaz otvorenog plamena, crne boje na naranastoj podlozi.
Pokraj znaka stavlja se natpis vrlo lako zapaljiv.

Znakom za laku zapaljivost (F) i simbolom oznaavaju se otrovi

koji se lako zapale u dodiru s izvorom vatre, otrovi koji se pale
u dodiru sa zrakom bez posredovanja drugih tvari (samozapaljivi otrovi) te otrovi koji u dodiru s vodom ili vlanim zrakom
razvijaju zapaljive plinove. Simbol je grafiki prikaz otvorenog
plamena, crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja
se natpis lako zapaljivo.

Znakom opasnosti za okoli (N) i simbolom oznaavaju se otrovi

koji su opasni za biljke i ivotinje, organizme u tlu, pele, ozonski omota i dr. Simbol je grafiki prikaz stabla i ribe, crne boje
na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis opasno
za okoli.

22

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

Slika 13. Sredstva za za tu bilja u poljoprivrednoj ljekarni (Foto: Karolina Vrandei)

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju oznake opasnosti e se postupno mijenjati kako
bi bile usklaene s novim globalnim sustavom oznaavanja opasnih kemikalija koji e
se do 2015. godine primjenjivati u cijelom svijetu.
Budui da su sredstva za zatitu bilja opasni kemijski spojevi njihovo skladitenje i uvanje podrazumijeva posebno opremljene prostorije ili ormare koje se preporua drati pod kljuem. Moraju biti odvojena od hrane za ljude i hrane za ivotinje te drugih
predmeta ope uporabe (slika 13). Sredstva se moraju uvati u originalnoj ambalai
te uz propisane uvjete temperature, vlage i svjetlosti. Ne preporua se uvanje veih
nepotrebnih koliina pesticida.
Praznu ambalau i neupotrjebljena sredstva za zatitu bilja potrebno je zbrinuti sukladno propisima kojima je ureeno gospodarenje otpadom.

23

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

Jasenka osi,
Karolina Vrandei

4. ZATITNA
OPREMA ZA RAD
S FUNGICIDIMA

Najopasnija faza pri radu s otrovnim sredstvima/fungicidima je priprema sredstva,

odnosno, kropiva za prskanje ili rasprivanje (Maceljski i sur., 2002).
Korisnici pri tretiranju moraju koristiti odgovarajuu osobnu i posebnu zatitnu odjeu i opremu ovisno o sredstvu za zatitu bilja i metodi tretiranja koju primjenjuju, a
sukladno propisima o zatiti na radu i uputama na etiketi (Narodne novine, broj
142/12) (slika 14).
Slika 14. Aplikacija fungicida u stakleniku (plant-care.com)

24

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

Tijekom rada korisnici mogu biti izloeni djelovanju otrovnih/nagrizajuih/nadraujuih para, plinova, dima ili prakastih estica, koji mogu ui u organizam na tri naina:
-

preko koe (tekua sredstva), osobito je opasno ako dou u dodir sa sluznicom oka
preko respiratornog trakta (plinovita sredstva), opasnost od inhalacionog
unosa poveava se povienjem temperature
preko gastrointestinalnog trakta, unose se oneienim rukama, pri puenju,
putem oneiene hrane ili vode.

Svaki proizvod s naznakom na etiketi Toksikoloki i ekotoksikoloki podaci i mjere

zatite okolia, sadri informaciju koju zatitnu opremu korisnik mora nositi.
Kako bi se korisnici pesticida zatitili, osim savjesnog pristupa u radu s pesticidima
moraju koristiti razliitu zatitnu opremu ovisno o procjeni rizika: rukavice, zatitne
naoale i titnik za oi i lice, zatitni ogrta, gumene izme, pregae i radna odjela,
pokrivala za glavu, respiratore i zatitne plinske maske.
Sva zatitna oprema, osim pokrivala za glavu/kape, mora biti certificirana prema Europskim normama i imati oznaku CE.
Radna odjea je ona koja se nosi tijekom rada, treba biti udobna i lako odriva. Radna
odjea (kombinezon) (slika 15) iz redovne prodaje ili majice dugih rukava i duge hlae
ne smatraju se osobnom zatitnom odjeom.

25

Osobna zatitna odjea titi korisnika od razliitih po zdravlje tetnih ili opasnih utjecaja
pesticida. Moe biti jednokratna ili viekratna.
Karakteristike zatitne odjee su normizirane. Ona je certficirana od strane ovlatenog
tijela (etveroznamenkasti broj) u skladu s
ISO (Meunarodna organizacija za normizaciju), CEN (Europski odbor za normizaciju) i
Dravnom organizacijom za normizaciju (npr.
Hrvatski zavod za norme).

Slika 15. Radni kombinezon

(www.enormis.hr)

26

4. Zatitna oprema za rad s fungicidima

Zatitne naoale i titnik za oi i lice, koriste se za zatitu oka od leteih estica, praine i kapljica nagrizajuih tvari u tekuem ili dispergiranom obliku (slika 16). Ovisno
o poslu koji se obavlja, na tritu se mogu nai razliiti modeli, a korisnik u skladu s
naputcima na etiketi proizvoda koristi propisanu zatitu. Ukoliko korisnik nosi korekcijske naoale, zatitne naoale se stavljaju preko njih. One moraju dobro nalijegati,
ne suavati vidno polje i moraju biti napravljene od kvalitetnih materijala. titnik za
oi i lice se uvrsti podesivim gumenim trakama.
Slika 16. Razliiti modeli zatitnih naoala (www.termag.hr)

Rukavice slue za zatitu ruku od mehanikih povreda i tetnog uinka kemijskih sredstava (slika 17). Mogu biti izraene od razliitih materijala, najee su od gume ili razliitih PVC materijala. Najbolju zatitu pruaju rukavice od sintetskih materijala. Lake
gumene rukavice omoguuju dobar osjeaj dodira, srednje teke umjeren, a teke
tite od mehanikih povreda (Bagi i Bodnar, 2012.). Budui da su ruke najvie izloene
utjecaju pesticida rukavice se gotovu uvijek moraju koristiti. One moraju biti dovoljno
dugake da bi se podvrnule radi spreavanja kvaenja rukava radne odjee. Prilikom
skidanja rukavica ne dirati ih po vanjskim dijelovima. Ne smiju se koristiti oteene
rukavice. Moraju udovoljavati propisanim standardima.

Slika 17. Zatitne rukavice

(Foto: Karolina Vrandei)

27

4. Zatitna oprema za rad s fungicidima

Zatitni ogrta, gumene izme, pregae i radni kombinezoni (slika 18) koriste se tijekom primjene kemijskih sredstava i kada je potrebno hodati pored tretiranih biljaka.
Izraeni su od sintetskih materijala ili gume (vodootporne i otporne na kemikalije),
razliite su kvalitete i oznaka. izme moraju biti visine do ispod koljena i nogavice
hlaa se ne smiju stavljati u izme.
Slika 18. Gumene izme, zatitna pregaa i radni kombinezon (www.viko.hr)

Pokrivala za glavu (kapa ili eir) moraju biti od nepropusnog materijala, moraju
imati iroki obod i potrebni su kod tretiranja viih nasada. Kape od pamuka/tekstila
se ne smiju koristiti.
Respiratori za jednokratnu upotrebu (jednokratne filtarske polumaske) tite korisnika od udisanja opasnih sredstava u obliku krutih (estice praine) ili tekuih aerosola
(plin, para). Postoje modeli s razliitim stupnjem zatite, a korisnici bi trebali poznavati prirodu rizika.
Zatitne plinske maske, se mogu znatno razlikovati po svojim svojstvima (slike 19 i
20). Najbri i najopasniji nain prodora pesticida je preko organa za disanje. Zbog toga
posebnu panju treba dati odabiru odgovarajuih filtara koji su sastavni dio plinskih
maski.
Oni tite od otrovne i agresivne praine ili kemijski na sebe veu toksine tvari, tite
od tetnih utjecaja para, plinova, aerosola i otopina. Svaki filtar oznaen je trakom
prema europskim normama, oznaavajui medij ili skupinu medija od kojih vri zatitu.

28

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

Za pravilnu uporabu i odravanje maske moraju se potovati upute za uporabu i provjeriti rok trajanja filtra. Kada doe do zasienja filtra potrebno ih je zamijeniti. Filtre
treba redovito mijenjati, a najmanje jednom godinje.
Slike19. i 20. Razliiti tipovi zatitnih maski (www.enormis.hr)

Sva zatitna oprema se nakon uporabe mora oprati vodom, pridravajui se uputa za
njegu i odravanje. Zatitna odjea se mora prati odvojeno od osobne odjee.

29

Jasenka osi,
Karolina Vrandei

5. PODJELA
FUNGICIDA

Fungicide moemo podijeliti prema raznim kriterijima:

1. Prema kemijskom sastavu:
-

neorganski
organski
bioloki.

2. Prema mjestu primjene:

-

za tretiranje sjemena, paraziti se nalaze na povrini sjemena

za tretiranja tla i podzemnih organa biljaka, kada se paraziti nalaze u tlu
za tretiranje nadzemnih dijelova biljaka, kada se paraziti prenose zranim
strujama i kiom te tako dospijevaju na nadzemne organe biljke.

3. Prema nainu djelovanja:

-

preventivni, protektivni, odnosno fungicidi s povrinskim djelovanjem

sistemini fungicidi, kurativni odnosno fungicidi s infiltrirajuim djelovanjem.

Prema kemijskom sastavu fungicide dijelimo u tri glavne skupine; neorganski, organski i bioloki fungicidi.
Na temelju Zakona o sredstvima za zatitu bilja, ministar poljoprivrede objavljuje Popis aktivnih tvari odobrenih za uporabu u sredstvima za zatitu bilja u Republici Hrvatskoj. Popis se objavljuje u Narodnim novinama prema potrebi, a najmanje jednom

30

5. Podjela fungicida

godinje. Takoer, Glasilo biljne zatite (broj1-2) i Glasnik zatite bilja (broj 2-3) svake
godine donose pregled dozvoljenih sredstava za zatitu bilja za tekuu godinu.
Zbog usklaivanja Zakona o sredstvima za zatitu bilja sa zakonskim Uredbama EU u
posljednje vrijeme Zakon podlijee eim izmjenama i dopunama te je stoga potrebno redovito pratiti i kontrolirati Popis dozvoljenih aktivnih tvari odobrenih za uporabu
u sredstvima za zatitu bilja u republici Hrvatskoj.
Popis fungicida s obzirom na kemijski sastav djelatne tvari (Glasilo biljne zatite,
2013.)
I. NEORGANSKI FUNGICIDI
1. SREDSTVA NA OSNOVI BAKRA
Bakreni sulfat
Bakreni oksid
Bakreni oksiklorid
Bakreni hidroksid
Bakar-hidroksid-kalcij sulfat kompleks
Bakar-hidroksid-Ca-klorid kompleks + cink sulfid
Kombinacije bakra i organskih fungicida
Kombinacije bakra i mineralnih ulja
2. SREDSTVA NA OSNOVI SUMPORA
II. ORGANSKI FUNGICIDI
1. NESISTEMINI FUNGICIDI (organski fungicidi s povrinskim djelovanjem)
Ester dinitrofenoli
1. Meptildinokap
Ditiokarbamati
1.
2.
3.
4.

Propineb
Mankozeb
Metiram
Ciram

Ftalamidi
1. Kaptan
2. Folpet
Dikarboksimidi
1. Iprodion

31

Fungicidi iz drugih skupina

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Ditianon
Dodine
Fenheksamid
Fludioksonil
Fluazinam
Klortalonil
Zoksamid

2. SISTEMINI FUNGICIDI I SISTEMICI S OGRANIENOM POKRETLJIVOU

Benzimidazoli
1. Karbendazim
Inhibitori biosinteze ergosterola (IBE)
Morfolini
1. Fenpropimorf
Pirimidini
1. Bupirimat

32

Spiroksamini
1. Spiroksamin
Triazoli
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

Bitertanol
Difenkonazol
Epoksikonazol
Fenbukonazol
Flukinkonazol
Flusilazol
Flutriafol
Metkonazol
Miklobutanil
Penkonazol
Propikonazol
Tebukonazol
Tetrakonazol
Triadimenol

Imidazoli
1. Prokloraz

33

5. Podjela fungicida

Anilinopirimidini
1. Primetanil
2. Ciprodinil
Strobilurini
1. Azoksistrobin
2. Dimoksistrobin
3. Krezoksim-metil
4. Piraklostrobin
5. Trifloksistrobin
Fenilamidi
1. Benalaksil
2. Metalaksil- M
Etil fosfonati
1. Fosetil Al
Karbamati
1. Propamokarb-hidroksid
Amidi cinamine kiseline
1. Dimetomorf
Piridin karboksamidi
1. Boskalid
Kinolini, kinazolinoni
1. Kinoksifen
Mandelamidi
1. Mandipropamid
Cianoacetamidi
1. Cimoksanil
Fungicidi iz drugih skupina
1. Ciazofamid
2. Famoksadon
3. Fenamidon
4. Flupikolid
5. Iprovalikarb
6. Metrafenon
7. Prokinazid

34

III. BIOFUNGICIDI
1. Trichoderma harzianum
IV. SREDSTVA ZA TRETIRANJE SJEMENA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.

Difenkonazol
Fludioksonil
Flutriafol
Guazatin
Kaptan
Karbendazim
Karboksin
Metalaksil-M
Protiokonazol
Tebukonazol
Tiram (TMTD)
Triadimenol
Tritikonazol

35

NEORGANSKI FUNGICIDI
Primjenjuju se preventivno, odnosno moraju biti primijenjeni prije infekcije, pripadaju skupini fungicida s povrinskim djelovanjem (ostaju na povrini organa na koji su
aplicirani), a koriste se u zatiti od brojnih vanih uzronika bolesti. esto nose naziv
i protektivni fungicidi jer sprjeavaju zarazu ubijajui spore gljiva te na taj nain
onemoguavaju infekciju.
Sredstva na osnovi bakra koriste se due od stotinu godina i imaju dobro fungicidno,
a takoer i odreeno baktericidno djelovanje. Primjenjuju se u zatiti od krastavosti
plodova jabuke i kruaka, plamenjae krumpira, vinove loze, povra, koncentrine
pjegavosti krumpira i slino, ali ne djeluju, na primjer, na uzronike pepelnica. Pripadaju skupini neznatno opasnih sredstava. Fungicidi na osnovi bakrenog sulfata smiju
se koristit najvie dva puta tijekom jedne vegetacije. Neki od fungicida na osnovi bakra mogu se koristiti i u ekolokoj proizvodnji.
Sredstva na osnovi sumpora najee se koriste za suzbijanje pepelnica kod kojih
osim preventivnog imaju i izvjesno kurativno djelovanje. Sporedno djeluju na krastavost plodova jabuke i pjegavost rozgve vinove loze. Djelotvornost sumpornih sredstava ovisi o temperaturi. Mogu se koristiti u ekolokoj proizvodnji.

36

5. Podjela fungicida

ORGANSKI FUNGICIDI
Pripadaju najbrojnijoj skupini fungicida koja se dijeli u dvije grupe; nesistemini fungicidi s povrinskim djelovanjem i sistemici.
Nesistemini fungicidi moraju biti naneseni na biljku prije infekcije. Prema kemijskom
sastavu podijeljeni su u nekoliko podskupina.
Ester dinitrofenoli se koriste za suzbijanje pepelnica na vinovoj lozi, jagodama, krastavcima, tikvenjaama, dinjama i lubenicama.
Ditiokarbamati se koriste u zatiti velikog broja kultura za vie od stotinu pseudogljivinih i gljivinih vrsta. Pripadaju u skupinu opasnih sredstava. Djeluju slino bakrenim sredstvima, ali su manje opasni i dobro se kombiniraju s drugim fungicidima, ali i
insekticidima. Do sada nije utvrena pojava rezistentnosti na ovu skupinu.
Ftalamidi imaju irok spektar djelovanja u zatiti voaka, vinove loze, cvijea i sjemena. Ne koriste se za tretiranje nadzemnih dijelova povra.
Dikarboksimidi su djelotvorni u suzbijanju gljiva iz rodova Botrytis, Sclerotinia, Monilinia i Alternaria. Zbog uestale uporabe pojavila se rezistentnost uzronika Botrytis
cinerea na ove pripravke.
Fungicidi iz drugih skupina imaju irok spektar djelovanja za veliki broj kultura i gljivinih vrsta.
Sistemini fungicidi i sistemici s ogranienom pokretljivou ulaze u biljku preko organa
na koje su aplicirani (ne ostaju na povrini kao protektivni), raznose se unutar biljke i do
dijelova na koje nisu izravno naneseni (slika 12 a,b,c,d,e). Osim to djeluju preventivno
imaju za razliku od ostalih i kurativno djelovanje, odnosno u stanju su zaustaviti daljnji
razvoj ve postojee bolesti (lijee biljku). Kroz biljku se prenose biljnim sokovima. Dijelimo ih na lokosistemine fungicide, eredikativne i sistemine fungicide u uem smislu.
Lokosistemini fungicidi u biljci djeluju samo na mjestu aplikacije, odnosno prodiru
samo u organe biljke koji su s preparatom doli u doticaj. Ne translociraju se. Njihovo
djelovanje je fungistatino ili fungicidno, a ta se aktivnost ispoljava tijekom inkubacije
parazita (vrijeme od infekcije do pojave prvih simptoma) (Kipati, 1976).
Eradikativni fungicidi zapravo su lokosistemici, ali prodiru dublje u tkivo (npr. lista)
ime dovode do jake intoksikacije uslijed ega biljni organ (list) otpada, a time je uniten i parazit.
Pravi sistemici bivaju upijeni i translocirani kroz biljku. Pravu vrijednost pokazuju kod
dubinskih zaraza sjemena, traheomikoza, ali i drugih bolesti kada paraziti prodiru duboko u tkiva, gdje su nedostupni drugim vrstama fungicida.

37

5. Podjela fungicida

Obzirom na pokretljivost fungicidi se dijele u nekoliko podskupina. Najee je kretanje fungicida akropetalno (prema vrhu biljke), slabije prema korijenu (bazipetalno) ili
u oba smjera (manji broj fungicida).
Ista aktivna tvar na jednoj se biljnoj vrsti moe ponaati kao sistemik, a na drugoj pokazuje ogranieno sistemino kretanje. Treba ih koristiti racionalno zbog opasnosti od
smanjenja djelotvornosti fungicida (rezistentnost). Naime, ako neki fungicid djeluje
toksino na vie mjesta na metabolizam gljive, manja je vjerojatnost da e doi do
pojave rezistentnosti (npr. fungicidi na bazi bakra). Sistemini fungicidi djeluju toksino samo na pojedine metabolike procese zbog ega lake dolazi do mutacije gena i
pojave rezistentnosti.
Slika 12. Crvenom bojom oznaena je mobilnost fungicida u biljci. Kontaktni fungicid
ostaje na mjestu aplikacije, ksilem sistemik se kree uzlaznim tijekovima, translaminarni se kree kroz lie, ali nije pravi sistemik i pravi sistemik se kree uzlaznim i
silaznim tijekovima.

a) nanoenje fungicida
b) kontaktni fungicid
c) sistemini fungicid

d) translaminarni
fungicid
e) pravi sistemik

Sistemini fungicidi se razlikuju prema kemijskom sastavu, a djeluju na veliki broj gljivinih vrsta.

38

5. Podjela fungicida

Benzimidazoli su djelotvorni protiv brojnih bolesti (bijela trule, pepelnice, siva plijesan, siva pjegavost suncokreta, pale klasova itd.). Ne djeluju na gljive reda Peronosporales. Pripadaju u opasna sredstva. Za neke gljive je utvrena pojava rezistentnosti.
Inhibitori biosinteze ergosterola (IBE) djelotvorni su u suzbijanju brojnih gljiva (ne
suzbijaju gljive iz reda Peronosporales).
Morfolini se koriste za suzbijanje bolesti strnih ita.
Pirimidini djeluju preventivno i kurativno na uzronike pepelnica. Imaju dozvolu za
tretiranje jabuka i tikvenjaa.
Spiroksamini djeluju preventivno i kurativno u suzbijanju bolesti vinove loze i itarica.
Triazoli su sistemici s preventivnim i kurativnim karakteristikama, a primjenjuju se
protiv uzronika bolesti voa, povra, tikvenjaa, ratarskih kultura, cvijea itd.
Imidazoli se koriste za suzbijanje uzronika bolesti suncokreta, vinje i itarica.
Anilinopiridini inhibiraju sintezu aminokiselina gljiva, a djeluju preventivno i kurativno.
Strobilurini imaju irok spektar djelovanja na gljivine vrste i registrirani su za primjenu u velikom broju kultura. Imaju jako dobro fungicidno djelovanje, a toksinost za
sisavce je mala. Koriste se preventivno, maksimalno tri puta u jednoj vegetaciji zbog
opasnosti od pojave rezistentnosti. Pokazuju sistemino uzlazno kretanje, a kod nekih
dio djelatne tvari ostaje na povrini lista i postupno se oslobaa difuzijom te tite list
s obje strane (kvazisistemik) (Cvjetkovi, 2010.).
Fenilamidi su sistemici s jaim uzlaznim, a slabijim silaznim kretanjem. Koriste se za
suzbijanje gljiva iz reda Peronosporales. Zbog dokazane unakrsne rezistentnosti broj
tretiranja u jednoj vegetaciji je ogranien.
Etil fosfonati su sistemici s uzlaznim i silaznim kretanjem. Koriste se za suzbijanje plamenjaa na brojnim kulturama. Zbog karakteristinog naina djelovanja mogunost
pojave rezistentnosti je mala, osobito u kombinaciji s drugim djelatnim tvarima.
Karbamati imaju sporo sistemino kretanje, a koriste se za suzbijanje plamenjaa i
polijeganja rasada u veem broju kultura (povre, ukrasno bilje, dinje i dr.).
Amidi cinamine kiseline suzbijaju plamenjae na mnogim kulturama. Sprjeavaju
sporulaciju gljiva, a uzlazna pokretljivost im je slaba.
Piridin karboksamidi se koriste kao sistemini fungicidi za suzbijanje sive plijesni, pepelnica, koncentrine pjegavosti i palei lista i dr., u zatiti razliitih kultura.
Kinolini, kinazolinoni su sistemici preventivnog, sporog djelovanja, a koriste se za
suzbijanje uzronika pepelnica u razliitim kulturama.

39

2. Uzorkovanje tala za agrokemijske analize

Mandelamidi postupno ulazi u list kreui se translaminarno (od lica prema naliju
lista), a koristi se za suzbijanje plamenjaa na razliitim kulturama.
Cianoacetamidi postoje samo kao kombinirani pripravci. Smiju se primijeniti samo
dva do tri puta u vegetaciji zbog toksikolokog sastava. Koriste se najee za suzbijanje plamenjaa u razliitim kulturama.
Fungicidi iz drugih skupina su razliitog kemijskog sastava i mehanizama djelovanja
na gljive, a koriste se za suzbijanje plamenjaa (razliite kulture), koncentrine pjegavosti i pepelnice vinove loze.

BIOFUNGICIDI
Za bioloko suzbijanje gljiva koje uzrokuju biljne bolesti kreirani su biofungicidi. Biofungicidi su pripravci na osnovi mikroorganizama (bakterije, pseudogljive, gljive) ili
se dobivaju iz razliitih biljnih spojeva (npr. eterina ulja).
Mogu se primjenjivati u ekolokoj proizvodnji. Kod nas je registrirano sredstvo na bazi
gljive Trichoderma harzianum (u 1 gramu pripravka se nalazi 1010 spora gljive). Dokazan je preventivan uinak na uzronika Sive plijesni (Botrytis cinerea). Ima dozvolu za
primjenu na vinovoj lozi i jagodama.

40

2. Uzorkovanje tala za agrokemijske analize

SREDSTVA ZA TRETIRANJE SJEMENA

Velik broj uzronika bolesti prenosi se sjemenom, bilo da se radi o pravoj infekciji ili
samo kontaminaciji. Uzronici bolesti mogu se nalaziti u unutranjosti sjemena (u
radikuli, plumuli, endospermu i dr.) i u tom sluaju je rije o tzv. unutarnjoj zarazi
sjemena (izmi, 2003.). Tretiranje sjemena fungicidima vaan je dio u procesu proizvodnje zdravog sjemena mnogih biljnih vrsta. Sredstva za tretiranje sjemena uspjeno se koriste u suzbijanju parazitskih i saprofitnih gljiva i pseudogljiva koje se nalaze
na/u sjemenu ili se nalaze u tlu. Sjeme koje je tretirano ne smije se koristiti za ishranu
ljudi, riba, peradi, ptica i toplokrvnih ivotinja.

41

Jasenka osi,
Karolina Vrandei

6. FUNGICIDI U
INTEGRIRANOJ
ZATITI BILJA

Meunarodna organizacija za integriranu zatitu bilja osnovana je 1955. godine u

Francuskoj pod nazivom Organisation Internationale de Lutte Biologique et Intgre
(OILB). S vremenom je pojmu intergrirana zatita bilja dodan pojam integrirana proizvodnja, a strunjaci i znanstvenici spoznali su da se na intenzitet i pojavu bolesti i
populaciju tetnika moe utjecati i drugim mjerama kao to su, na primjer, sve agrotehnike mjere. Danas, integrirana proizvodnja bilja podrazumijeva uravnoteenu primjenu agrotehnikih mjera uz uvaavanje svih ekonomskih, ekolokih i toksikolokih
imbenika pri emu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost daje ekoloki i toksikoloki prihvatljivijim mjerama.
Integrirana proizvodnja ima za cilj racionalno voenje brige o:

42

smanjenju oneienja tla, vode i zraka, odnosno uvanju okolia i prirodnih

stanita
uvanju i poticanju plodnosti tla
uvanju i poticanju bioloke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama
regulacije
optimalnoj uporabi agrokemikalija obzirom na nutritivna i toksikoloka svojstva hrane
zatiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zatitu bilja
ekonomskoj odrivosti sustava proizvodnje.

6. Fungicidi u integriranoj zatiti bilja

Integrirana zatita bilja od bolesti obuhvaa niz mjera i postupaka kojima se smanjuje uporaba fungicida. Nekemijske ili nepesticidne mjere zatite djeluju preventivno,
primjenjuju se prije nego je ostvarena zaraza, a njima se smanjuje koliina inokuluma
uzronika bolesti, mogunost infekcije i razvoja bolesti. Kemijskoj zatiti se pribjegava
kada se nepesticidnim mjerama ne mogu sprijeiti znaajne gospodarske tete u koliini i/ili kakvoi uroda.
Prognoza pojave bolesti s preporukama o vremenu (rok provoenja zatite) i obimu
potrebnih intervencija (da li tretirati cijele nasade, sve genotipove), kao i na tritu
dostupnim uinkovitim i ekoloki prihvatljivim fungicidima, od iznimnog je znaaja za
integriranu zatitu uope.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja svake godine (od 2010., odnosno 2011. godine) objavljuje Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju ratarskih
kultura, povra, voa i groa, a koje su usklaene s propisima o sredstvima za zatitu
bilja, propisima o ouvanju prirode, propisima o dobroj poljoprivrednoj praksi te propisanim zahtjevima kakvoe za pojedine poljoprivredne proizvode.
Integrirana zatita od bolesti u ratarstvu ukljuuje agrotehnike mjere dok se mehanike, fizikalne, bioloke ili biotehnike mjere u praksi ne primjenjuju.
U integriranoj zatiti od bolesti u proizvodnji povra na otvorenom, voaka i vinove
loze, osim agrotehnikih, mogu se primijeniti i mehanike mjere (tijekom vegetacije
odstraniti zaraene biljke ili biljne dijelove iz nasada, a nakon berbe pokupiti biljne
ostatke, iznijeti ih iz nasada te ih duboko zakopati ili spaliti, pri presaivanju povra
odvojiti i unititi bolesne presadnice).
U uzgoju povra u zatienim prostorima, osim navedenih, mogue je koristiti i fizikalne i bioloke mjere.
Sukladno Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (NN 70/05) poljoprivredni proizvoai
smiju koristiti samo registrirana sredstva za zatitu bilja (u zatiti od uzronika bolesti
registrirane fungicide) i to samo na nain i u svrhu koja je propisana u uputama za
uporabu na etiketi pojedinog pripravka te u skladu s Tehnolokim uputama u kojima
su navedene djelatne tvari koje se smiju koristiti u integriranoj proizvodnji.
O primijenjenim fungicidima (i ostalim sredstvima za zatitu bilja) poljoprivredni proizvoai moraju voditi evidenciju sukladno Pravilniku o uputama kojih su se korisnici
SZB obvezni pridravati te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08) i Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10).

43

12

11
Datum berbe, etve,
konje, vaenja iz tla i
prerade uskladitenih polj.
proizvoda

10
Koliina utroene ak vne
tvari (kg)

9
Koliina sredstva u kg/ha
ili l/ha
ili koncentracija

Koliina utroenog
kropiva (l)

Ak vna tvar

6
Trgovaki naziv sredstva
(kada se koris mjeavina,
naves sva sredstva)

Namjena tre ranja

Razvojna faza tre ranog

bilja

Bilje, biljni proizvod,

objekt, povrina,
prijevozno sredstvo

Datum i vrijeme tre ranja

Red. br.

Ako na povrini raste vie kultura, navesti povrinu u m2 za svaku kulturu:

Katastarska opina i broj katastarske estice/naziv objekta/umarija, gospodarska jedinica, odjel, odsjek i
tretirana povrina u m2:

MIBPG (Matini identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva)

Vlasnik (posjednik) bilja, biljnih proizvoda, tretiranog objekta ili povrine:

Napomena

44

Ime i prezime korisnika osoba koja je provela tretiranje:

EVIDENCIJSKI LIST O UPORABI SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA

6. Fungicidi u integriranoj zatiti bilja

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

Jasenka osi,
Karolina Vrandei

7. REZISTENTNOST
FITOPATOGENIH
GLJIVA NA
FUNGICIDE

Rezistentnost na fungicide je pojava postepenog (sporijeg ili breg) sniavanja djelotvornosti nekog fungicida na odreenu gljivinu vrstu. Ona se u proizvodnji uoava kada uinkovitost fungicida postaje nezadovoljavajua pri primjeni preporuene
doze (Jasni, 2005.). Temeljem saznanja o rezistentnosti i imbenicima koji utjeu na
njezin razvoj mogue je razvijati tzv. antirezistentnu strategiju koja moe znaajno
smanjiti ili ak sprijeiti razvoj rezistentnosti fitopatogenih gljiva na odreene djelatne tvari.
Prvi sluajevi razvoja rezistentnosti fitopatogenih gljiva na fungicide utvreni su etrdesetih godina 20-og stoljea, a do znaajnog razvoja ove pojave dovelo je uvoenje sisteminih fungicida u zatitu bilja poetkom sedamdesetih godina (FRAG-UK,
2011.). Problem rezistentnosti fitopatogenih gljiva na fungicide postaje oigledan s
poetkom opeprihvaene primjene fungicida na osnovi benzimidazola (benomil)
(Damicone, 2003.). Uvoenjem benomila i metil-tiofanata u zatitu eerne repe
znaajno su smanjene tete od uzronika pjegavosti lista (Cercospora beticola), ali je
ve nakon dvije godine u Grkoj utvrena jaka pojava rezistentnosti (Georgopoulos i
Dovas, 1973.). Mari i sur. (1976.) su rezistentnost C. beticola na benomil na podruju
bive Jugoslavije (Vojvodina) utvrdili 1975. godine.
Rezistentnost gljiva na odreene djelatne tvari rezultat je mutacija gena (jednog ili
vie njih) u vrlo niskim frekvencijama (kod vrlo malog broja jedinki) ili genskih promjena koje se oituju u stvaranju sub-populacija koje ine jedinke rezistentne na odre-

45

ene fungicide (Jasni, 2005.). Kod procjene rizika od razvoja rezistentnosti trebamo
uzeti sve imbenike koji na taj razvoj utjeu. To su:
1. Kemijske karakteristike i nain
djelovanja fungicida
Fungicidi se mogu podijeliti na one koji djeluju inhibirajue na samo jedan fizioloki
proces kod gljiva te na one koji inhibiraju nekoliko procesa. Kod fungicida koji inhibiraju jedan fizioloki proces razvoj rezistentnosti posljedica je mutacije jednog ili vie
gena. Kod fungicida kod kojih je rezistentnost posljedica mutacije jednog gena (npr.
benzimidazoli) postoji vrlo velika opasnost od razvoja rezistentnosti. Uinkovitost
fungicida ne poveava se poveanjem broja aplikacija i koliine pripravka, a sam razvoj rezistentnosti je vrlo brz. S druge strane, kod fungicida kod kojih je rezistentnost
posljedica mutacije veeg broja gena (npr. inhibitori biosinteze sterola i ergosterola)
razvoj rezistentnosti je sporiji, a njihova kontinuirana uporaba dovodi do potpunog
gubitka uinkovitosti. Kod fungicida koji inhibiraju nekoliko fiziolokih procesa gljiva
(npr. ditiokarbamati, ftalimidi, pripravci na osnovi bakra i sumpora) rizik od pojave
rezistentnosti je relativno malen.
Nadalje, kod gljiva koje razvijaju rezistentnost na fungicide iz razliitih kemijskih grupa, ali koji imaju isti mehanizam djelovanja, govorimo o unakrsnoj rezistentnosti (eng.
cross resistance).

46

3. Uzorkovanje usjeva i povra

2. Biologija gljive
Gljive koje tijekom vegetacije imaju veliki broj generacija i formiraju brojne spore
puno su sklonije razvoju rezistentnosti na fungicide od onih koje tijekom vegetacije
stvaraju manji broj generacija i manji broj spora. Razlog tomu je injenica da je unutar
brojne populacije znaajno vea mogunost mutacije kod pojedinih jedinki nego to
je to kod populacija s malim brojem individua.
3. Agrotehnike mjere
u proizvodnji
Uzgoj osjetljivih sorata/hibrida na fitopatogene gljive moe znaajno pridonijeti stvaranju rezistentnosti patogena na odreene fungicide. Naime, poznato je da se patogeni bre i bolje razmnoavaju na osjetljivijim kultivarima te je stoga jedna od vrlo
vanih mjera uzgoj tolerantnih genotipova. Kod njih je razmnoavanje sporije, broj
stvorenih jedinki patogena a broj potrebnih aplikacija fungicida za uinkovitu zatitu
je manji.
Slian uinak imaju: prekomjerno navodnjavanje, nepotivanje plodosmjene, neadekvatna gnojidba te neadekvatna i nestruna uporaba fungicida.
Temeljem svega navedenog, kako bismo usporili ili ak sprijeili razvoj rezistentnosti
gljiva na fungicide, moramo provoditi sve agrotehnike zahvate u duhu dobre poljo-

47

privredne prakse, a fungicide koristiti samo kada je to opravdano te smanjiti broj tretiranja tijekom vegetacije na najmanji mogui broj. Kod viekratnih aplikacija koristiti
fungicide iz razliitih kemijskih skupina te voditi rauna o propisanoj dozi/koncentraciji i kvaliteti aplikacije.

48

Jasenka osi,
Karolina Vrandei

8. REZIDUE
FUNGICIDA

Djelatne tvari sredstava za zatitu bilja su kemijski elementi, spojevi ili mikroorganizmi
koji djeluju na tetne organizme, a nakon primjene nisu stabilni nego se u odreenoj mjeri tijekom kraeg ili dueg vremena transformiraju i razgrauju pod utjecajem
svjetlosti, vlage, temperature, biljnih enzima i slino. Za ostatke djelatnih tvari te njihove metabolite i produkte razgradnje kao i produkte reakcije razliitih djelatnih tvari
uobiajeno se koristi naziv ostatci ili rezidue pesticida, odnosno fungicida. Brzina i
nain razgradnje su razliiti i ovise o kemijskom sastavu i okolinim imbenicima, a
njihove ostatke nije mogue u potpunosti izbjei u ili na biljnim proizvodima. Pod
ostatcima pesticida/fungicida podrazumijevaju se vrlo male koliine djelatnih tvari, a
izraavaju se u miligramima po kilogramu biljnog proizvoda. Ostatci djelatnih tvari ne
nalaze se samo u biljnim proizvodima, ve i u tlu i vodi.
Koliina ostataka pesticida/fungicida ovisi o nekoliko imbenika: koliini primijenjenog pripravka, vremenu kada je pripravak apliciran i broju aplikacija, fizikalno-kemijskim svojstvima pripravka i biljnoj vrsti na kojoj je primijenjen (MPRRR, 2009.).
Koliina maksimalno dozvoljenih ostataka djelatnih tvari pesticida/fungicida i produkata njihove razgradnje (MDK) odreuju se za svaku djelatnu tvar posebno.
Rizik se od ostataka procjenjuje na temelju procjene koliine odreenog pesticida/
fungicida koji moe biti konzumiran bez uoenog rizika po zdravlje konzumenta. Prihvatljivi dnevni unos (ADI Acceptable Daily Intake) je koliina kemijske tvari u hrani,

49

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

odreena u odnosu na tjelesnu masu, koja moe biti dnevno unesena tijekom cijelog
ivota bez zamjetnog rizika za konzumenta. Za razliku od prihvatljivog dnevnog unosa
vrijednost ArfD (akutna referentna doza) je koliina kemijske tvari u odnosu na tjelesnu masu koju konzument moe unijeti u kratkom vremenu (najee u jednom ili
nekoliko obroka u jednom danu) bez zamjetnog rizika za zdravlje.
Stav potroaa o rizicima iz hrane vrlo je razliit. Prema istraivanju Hrvatske agencije
za hranu (2011.) od 580 ispitanika 25% ih je jako zabrinuto zbog ostataka u proizvodima biljnog podrijetla, 36% ih je prilino zabrinuto, 26% nije jako zabrinuto, a 12% nije
uope zabrinuto.
Sustavnu kontrolu ostataka pesticida, ukljuujui i ostatke fungicida, u Hrvatskoj provodi MPRRR, a provodi se od 2007. godine, i u skladu je sa standardima za provedbu
monitoringa u zemljama EU, a cilj je dobivanje podataka o koliinama ostataka u proizvodima biljnog podrijetla, kontrola potivanja dobre poljoprivredne prakse (karenca,
koritene koliine) i zatita zdravlja potroaa.
U 2007. godini na ostatke 76 djelatnih tvari pesticida analizirano je 112 uzoraka (grafikon 2) (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, cit. Milo, 2012.).

50

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

Grafikon 2. Proizvodi analizirani u monitoringu ostataka pesticida (2007.)

51

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

Analizom su u 34 uzorka utvreni ostatci pesticida, od toga su u osam uzoraka iznad

MDK, a od toga su u sedam uzoraka utvreni ostatci djelatnih tvari fungicida iznad
MDK (tablica 3).
Tablica 3. Proizvodi i djelatne tvari fungicida s utvrenim prekoraenjem MDK (2007.)
Proizvod

Zemlja
podrijetla

Djelatna tvar

Razina ostataka
mg/kg

MDK (mg/kg)

Narana

JAR

Imazalil

6,26

Narana

JAR

Imazalil

8,0

Narana

panjolska

Tiabendazol
Imazalil

7,94
9,98

5
5

Narana

JAR

Imazalil

27,9

Salata

Hrvatska

Klortalonil

0,33

0,01

Salata

Hrvatska

Iprodion

11,57

10,0

Salata

Hrvatska

Iprodion

10,57

10,0

Podaci koje navodimo za 2008. i 2009. godinu dostupni su na stranicama MPRRR

(http://mps.hr).

52

8. Rezidue fungicida

U 2008. godini nadzorom je obuhvaeno 246 uzoraka dostavljenih iz grada Zagreba i

Zagrebake upanije (84 uzorka), Pule (43 uzoraka), Zadra (40 uzoraka), Varadina (41
uzorak) i Slavonskog Broda (38 uzoraka). Od ukupnog broja analiziranih uzoraka 106
je podrijetlom iz Hrvatske. Uzorkovanje je obavljeno na trnicama, u trgovinama i velikim trgovakim centrima, a na analizu su dostavljeni uzorci graha (mahuna), mrkve,
krastavaca, kruaka, krumpira, rie, pinata, mandarina (narani), jabuka, salate, nektarina (bresaka), paprike, tjestenine i kruha. Svi uzorci analizirani su na 87 djelatnih
tvari od ega su 16 fungicidi. Od ukupnog broja analiziranih uzoraka u 180 uzoraka
nisu naeni ostaci pesticida (iznad granice detekcije), u 55 uzoraka naeni su ostaci
ispod MDK, a u 11 uzoraka iznad MDK. Od jedanaest uzoraka u kojima su utvreni
ostatci pesticida iznad MDK u 3 sluaja se radilo o ostatcima fungicida (tablica 4), od
toga u 2 sluaja o proizvodima podrijetlom iz Hrvatske.
Tablica 4. Proizvodi i djelatne tvari fungicida s utvrenim prekoraenjem MDK (2008.
godina)
Proizvod

upanija / grad

Zemlja
podrijetla

Djelatna tvar

Razina
ostataka
mg/kg

MDK
mg/kg

Grah

Brodsko
-posavska /
Slavonski Brod

Hrvatska

abendazol

0,7

0,2

Salata

Zadarska / Zadar

Italija

procimidon

8,4

5,0

Salata

Varadinska /
Varadin

Hrvatska

klortalonil

0,1

0,01

U 28 uzoraka utvrena je prisustnost ostataka fungicida ispod MDK (gafikon 3).

53

8. Rezidue fungicida

Grafikon 3. Broj uzoraka i djelatne tvari utvrene ispod MDK (2008. godina)

Obavljenim nadzorom u 2009. godini analizirano je 292 uzorka s trnica i iz trgovakih

centara u gradu Zagrebu i Zagrebakoj upaniji (101 uzorak), Osijeku (50 uzoraka),
Splitu (50), Rijeci (50), Dubrovniku (20) i Sisku (21). Od ukupnog broja analiziranih
uzoraka 168 ih je podrijetlom iz Hrvatske. Na analizu su dostavljeni uzorci patlidana,
cvjetae, stolnog groa, banana, graka, paprike, krumpira, jagoda, jabuka, salate,
rajice, penice, narani i soka od narani. Svi uzorci analizirani su na 88 djelatnih tvari
od ega su 16 fungicidi. U 207 (70,9%) uzoraka nisu utvreni ostatci pesticida (iznad
granice detekcije), u 79 (27,1%) uzoraka utvreni su ostatci pesticida ispod MDK, a u
6 (2,06%) uzoraka ostatci pesticida iznad MDK. Od est uzoraka u kojima su utvreni
ostatci pesticida iznad MDK u 1 sluaju se radilo o ostatku fungicida i to u uzorku
banana podrijetlom iz Ekvadora utvren je 0,1 mg/kg ciprodinila (MDK je 0,05 mg/
kg). Uz navedeno treba dodati da je ciprodinil u 2009. godini bio registriran za zatitu
vinove loze, jabuka i jagoda, a da nije bilo poznato da li je u Ekvadoru registriran za
zatitu banana. U 79 uzoraka utvrena je prisustnost ostataka fungicida (jednog ili
vie njih), ali ispod MDK (grafikon 4).

54

8. Rezidue fungicida

Grafikon 4. Broj uzoraka i djelatne tvari utvrene ispod MDK (2009. godina)

Literatura
1. Bagi, F., Bodnar, K. (2012): Fitomedicina. Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni
fakultet.
2. Ciglar, I., Cvjetkovi, B., Otrec, Lj., Ostoji, Z., Bari, B. (1998.): Integrirana zatita
vonjaka i vinograda. Zrinski, akovec.
3. Cvjetkovi, B. (2010): Mikoze i pseudomikoze voaka i vinove loze. Zrinski d.d. akovec .
4. Cvjetkovi, B. (2013.): Fungicidi. Glasilo biljne zatite, 13(1-2):71-143.
5. izmi, I. (2003): Bolesti koje se prenose sjemenom penice, Glasilo biljne zatite 5:
307 314.
6. Damicone, J. (2003): Fungicide resistance management. Oklahoma State University.
7. FRAG-UK (Fungicide Resistance Action Group UK) (2001): Fungicide Resistance.
1-8.

55

8. Georgopoulos, S., Dovas, C. (1973): A serious outbreak of strains of Cercospora beticola to benzimidazole fungicides in northren Greece. Plant Dis. Reptr. 57:321-324.
9. Hrvatska agencija za hranu (2011): Percepcija graana o rizicima iz hrane. 5. konferencija o sigurnosti hrane u RH.
10. Jasni, S. (2005): Pojava rezistentnosti gljiva prema fungicidima i antirezistentna
strategija. Nauni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Zbornik radova 41:339-352
11. Kipi, D., Peria, I. (2011): Ostatci pesticida u hrani neivotinjskog porijekla. 5. konferencija o sigurnosti hrane u RH.
12. Kipati, J. (1976): Fungicidi. Sveuilite u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet.
13. Maceljski, M., Cvjetkovi, B., Igrc Bari, J., Ostoji, Z. (2002): Prirunik iz zatite
bilja (za zaposlene u poljoprivrednim ljekarnama). Zavod za zatitu bilja u poljoprivredi i umarstvu Republike Hrvatske i Hrvatsko drutvo biljne zatite.
14. Mari, A., Petrov, M., Mairevi, S. (1976): Pojava rezistentnosti kod Cercospora beticola u Jugoslaviji. Zatita bilja 27:227-236.
15. Milo, S. (2012): Ostaci sredstava za zatitu bilja i procjena rizika unoenja hranom.
Doktorski rad. Poljoprivredni fakultet u Osijeku.
16. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (2009): Godinje izvjee o
provedbi Nacionalnog programa praenja (monitoringa) ostataka pesticida u hrani
biljnog podrijetla u 2008. godini. www.mps.hr
17. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (2010): Godinje izvjee o
provedbi Nacionalnog programa praenja (monitoringa) ostataka pesticida u hrani
biljnog podrijetla u 2009. godini. www.mps.hr
18. NN 90/04: Pravilnik o uvjetima i nainu stavljanja u promet sredstava za zatitu bilja.
19. NN 70/05: Zakon o sredstvima za zatitu bilja.
20. NN 135/08: Pravilnik o uputama kojih su obvezni pridravati se korisnici SZB te uvjetima kojima moraju udovoljavati.
21. NN 32/10: Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.
22. NN 142/12: Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida.
23. Oerke, E.C. (2006): Crop losses to pests. Journal of Agricultural Science, 144:31-43.
24. www.crocpa.hr/dokumenti/pdf/StrategijaSZB.pdf
25. www.http://www.polimer.hr

56

AGRI CONTO CLEEN

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije

iskljuiva je odgovornost nositelja projekta i ni na koji se nain ne moe
smatra da odraava gledite Europske unije.

Projekt financira Europska unija

This project is funded by the European Union

FUNGICIDI U ZATITI BILJA I REZIDUE

Europsku uniju ini 28 zemalja lanica koje su odluile postupno

poveziva svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedniki su, jekom
razdoblja proirenja u trajanju vie od 50 godina, izgradile zonu
stabilnos , demokracije i odrivog razvoja, zadravajui pritom
kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija
posveena je dijeljenju svojih pos gnua i svojih vrijednos sa
zemljama i narodima izvan svojih granica.

FUNGICIDI
U ZATITI BILJA
I REZIDUE