PITANJA I ODGOVORI FITOPATOLOGIJA 1.

KOLOKVIJ

1. to je fitopatologija i zato je njezin znaaj velik?

Fitopatologija je znanost o biljnim bolestima. Danas je znaaj fitopatologije posebno velik jer
je na Zemlji svakim danom sve vie stanovnitva, a mogunosti proirenja poljoprivrednih
zemljita su jako ograniena, te je potrebno da se osigura uzgoj zdravih i zatienih biljaka.
2. Koji su zadaci fitopatologije?
Upoznati uzronika bolesti, utvrditi koji su uzroci biljnih bolesti, poznavati kako se mijenja
otpornost domaina, kako se mijenja parazitska otpornost parazita, poznavati sve raspoloive
mjere zatite. Zadatak fitopatologije je sprijeiti zarazu, odnosno postanak bolesti, a ako se
bolest razvije smanjiti do krajnjih granica tetne posljedice razvoja parazita na biljkama i, po
mogunosti, zatiti biljke vodei rauna o zatiti ovjekove okoline i ekonomskoj
opravdanosti poduzetih mjera.
3. to je bolest biljaka?
Bolest biljaka je fizioloki poremeaj ili abnormalna graa koja je tetna za biljku ili neki
njezin dio ili proizvod, ili koja smanjuje njezinu ekonomsku vrijednost.
4. to je simptomatologija, a to su simptomi?
Simptomatologija je znanost koja se bavi prouavanjem patolokih promjena na biljci.
Simptomi su posljedica razliitih procesa koji se deavaju u ili na biljci pod utjecajem
aktivnosti patogena i reakcije biljke.
5. Nabroji simptome u biljnoj patologiji.
Venue, promjena boje, nekroza, gnjiloa ili trule, morfoloke promjene, rane, izluivanje
sluzi i smole, prisutnost parazita.
6. to moe uzrokovati venue kao simptom u biljnoj patologiji i kako se ono oituje na
biljkama?
Venue je est simptom u biljnoj patologiji, a moe biti posljedica neparazitskih (abiotskih) i
parazitskih (biotskih) uzronika bolesti. Venue koje nastaje kao posljedica abiotskih
uzronika moe biti mehaniko (nastaje kao posljedica stvarnog nedostatka vode - sua) i
fizioloko (nastaje kada voda nije dostupna biljci iako je u tlu ima; kod zaslanjenih tala ili na
pr. kod niskih temperatura). Venue kao posljedica biotskih uzroka nastaje kada se paraziti
nasele u provodnom staniju biljke, te je onemoguen normalan dotok vode.
7. Objasni venua kao posljedicu abiotskih imbenika.
Venue koje nastaje kao posljedica abiotskih uzronika moe biti mehaniko (nastaje kao posljedica
stvarnog nedostatka vode - sua) i fizioloko (nastaje kada voda nije dostupna biljci iako je u tlu ima;
kod zaslanjenih tala ili na pr. kod niskih temperatura).
8. Koji biotski uzronici mogu uzrokovati venue i kada ono nastaje?
Venue kao posljedica biotskih uzroka nastaje kada se paraziti nasele u provodnom staniju
biljke, te je onemoguen normalan dotok vode. Uzrok tome je ili zaepljenje ila micelijem
(vegetativno tijelo gljive) ili intoksikacija toksinima koje izluuju gljive. Uzronici: najee
gljive, ali mogu i bakterija i virusi.
9. Kako se promjena boje kao najei simptom u fitopatologiji dijeli?
Promjena boje moe biti opa, djelomina i pjegavost.
10. to ubrajamo u opu promjenu boje i to ju moe uzrokovati?
Biljka gubi svoju karakteristinu zelenu boju, to je kloroza koja moe biti izazvana
nedostatkom eljeza i vikom kalcija, tekao posljedica vlage, a zarazna utica je uzrokovana
virusima.
11. to ubrajamo u djelominu promjenu boje i to ju uzrokuje?
Djelomina promjena bolje je nasljedna panira ili nezarazni mozaik. Panaira je esta kod
ukrasnog bilja, drvea, grmlja i trava, a pod panairom se podrazumjeva arolikost lia pri
emu se osim zelene javljaju i druge boje (najee bijela i uta) i boje su meusobno otro
odjeljene jedna od druge. Uzrokovana je virusima.. Tu ubrajamo prstenasti mozaik, aucuba
mozaik, prugasti mozaik, meuilni mozaik, mozaik ila.
12. Nabroji vrste mozaika uzrokovane virusima.
Prstenasti mozaik, aucuba mozaik, prugasti mozaik, meuilni mozaik, mozaik ila.
13. to je pjegavost i to ju moe uzrokovati?
Pjegavost je mjestimina promjena boje na bilo kojem organu biljke (list, grana, cvijet, plod)
koja moe nastati uslijed biotskih i abiotskih imbenika.
14. to moe uzrokovati suhu pjegavost?
Suha pjegavost moe nastati uslijed tue. Te su pjege u poetku svjetlije, a kasnije potamne.
Suha pjegavost moe nastati i kao posljedica napada nekih gljiva.
15. to je pale i to ju moe uzrokovati?
Palei su pjegavosti s dubokim razaranjem biljnog tkiva, pri emu na razliitim organima
nastaju ulegnute pjege. Ovdje pripadaju i palei kore koje mogu nastati kao posljedica
abiotskih (smrzavanje) i biotskih faktora.
16. to je krastavost i to ju moe uzrokovati?
Krastavost je takav tip pjegavosti gdje su pjege u obliku krasta. Ovaj tip simptoma mogu
izazvati gljive, bakterije i virusi.
17. Kako se manifestira nekroza kao simptom i koji joj drugi simptomi mogu predhoditi?
Nekroza je est simptom za koji je karakteristino prestanak funkcije i odumiranje tkiva.
Nekrozi esto prethode neki drugi simptomi (promjena boje, pjegavost), a sam proces nekroze
je esto veoma brz.
18. Kako se dijele nekroze?
Nekroze na listu, stabljici, nekroze vrha, nekroze u plodu ili sjemenu.
19. to je gnjiloa/trule i zbog ega do nje dolazi?
Gnjiloa ili trule je razaranje ivog tkiva izazvano bakterijama ili, rjee, gljivama. Do trulei
dolazi zbog razgradnje staninih opni i sredinjih lamela pri emu stanice gube oblik i
funkciju. Razlikujemo suhu i mokru trule to ovisi o prisutnosti vode.
20. Na kojim organima i gdje se esto javlja mokra trule?
Mokra trule svojstvena je za organe s mnogo vode (plodovi, gomolji, lukovice), a esto se
pojavljuje na uskladitenim proizvodima.
21. to je hipertrofija, a to hiperplazija i u koju skupinu simptoma u fitopatologiji ih
ubrajamo?
Hipertrofija je mnogostruko poveanje volumena zaraenih stanica, a hiperplazija je ubrzano
dijeljenje stanica, poveanje njihova broja. To su morfoloke promjene.
22. to je blastomanija i na kojima biljnim vrstama se javlja?
Blastomanija ("vilin grm", "vjetiina metla") je promjena oblika dijelova grana. Na takovim
granama uoavamo gusto zbijene mnogobrojne grane koje preteito imaju uspravan rast
(metla) i vrlo rijetko cvatu. Najee na trenji, vinji i ljivi.
23. to je virescencija, a to proliferacija i u koju skupinu simptoma u fitopatologiji ih
ubrajamo?
Virescencija je kada cvijet uslijed zaraze pozeleni, a proliferacija je proiavanje cvijeta u
stabljiku ili list, spadaju u morfoloke promjene.
24. to je nitavost lista, a to novotvorevine i u koju skupinu simptoma u fitopatologiji ih
ubrajamo?
Nitavost lista je kada od plojke ostane samo glavna ila ili uski dio plojke uz glavni dio ile, a
novotvorevine (ike, gale) su izrasline nastale uslijed podraaja stranog organizma.
Morfoloke promjene.
25. to su rane? Pojasni.
Rane su pasivno nastale ozljede koje su vezane za razdvajanje ili gubitak tkiva i ujedno za
stvaranje kalusa (regeneracija tkiva). Rane nastaju uslijed djelovanja tue, zime, munja,
djelovanja insekata ili drugih ivotinja i slino.
26. to je izluivanje sluzi i smole? Pojasni.
Izluivanje sluzi i smole je posljedica patolokih procesa u unutranjim tkivima. Izluivanje
smole je est sluaj kod kotiavog voa. Na ranama drvea esto dolazi do izluivanja sluzi u
kojoj se nalaze bakterije.
27. to moe uzrokovati bolesti bez simptoma?
Apatogen uzronik (uzronik bolesti je slabo patogen i njegovo prisustvo ne izaziva
reagiranje domaina), te tolerantan (otporan) domain (domain ima nasljednu ili steenu
toleranciju, odnosno tolerantan je na napad parazita i ne reagira na njegovu prisutnost).
28. Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi se ostvarila zaraza?
Izvor zaraze, nain prenoenja parazita (putevi irenja parazita), ulazna mjesta u organizam,
sposobnost parazita da izvri zarazu, sposobnost domaina da primi parazita.
29. to moe biti izvor zaraze u biljnoj patologji?
Zaraeni domain, saprofitski razvojni stadij, trajne spore i slina stanja.
30. Koja su dva osnovna naina irenja parazita u biljnoj patologiji?
Direktno (s biljke na biljku) i indirektno (putem odreenog prenosioca - vektora).
31. Nabroji direktne naine irenja parazita u biljnoj patologiji.
Germinativnim i vegetativnim dijelovima, te prijenos kontaminacijom.
32. Nabroji indirektne naine irenja parazita u biljnoj patologiji.
Autonomno, anemochoria, hidrochoria, zoochoria, antropochoria.
33. to je anemochoria?
Prenoenje i irenje uzronika bolesti pomou vjetra. To je najznaajniji nain irenja parazita,
posebice gljiva.
34. to je hidrochoria?
Prenoenje parazita vodom. Prijenos moe biti tekuom vodom na povrini ili vodom koja se
u tlu pasivno giba kapilarama tla.
35. to je zoochoria?
irenje uzronika bolesti pomou ivotinja (ovce i divlja, ptice, insekti).
36. to je antropochoria?
irenje uzronika bolesti djelovanjem samog ovjeka, prije svega razliitim alatima, oruima
i strojevima koji su sastavni dio biljne proizvodnje.
37. to je fitochoria?
Prenoenje uzronika bolesti biljkama. U prirodi to nije est sluaj, a interesantan je primjer
vilina kosica koja parazitira djetelinu i lucernu i moe razliite viruse prenosti s biljke na
biljku.
38. Nabroji abiotske uzronike bolesti.
Manjak/viak hranjiva u tlu, manjak/viak vode u tlu, utjecaj visokih i niskih temperatura,
nedostatak svjetla, otrovni plinovi, kemijske ozljede.
39. to uzrokuje viak duika?
Viak duika uzrokuje bujan rast, tamnozelenu boju biljaka, produetak vegetacije, formiranje
tanje epiderme i kod itarica polijeganje. Viak duika indirektno utjee na jai razvoj mnogih
uzronika bolesti.
40. to uzrokuje manjak duika?
Manjak duika izaziva klorotian izgled biljaka, usporen rast, opadanje lia i nii prinos.
41. to uzrokuje manjak fosfora?
Manjak izaziva crvenkastu ili purpurnu boju lia, lie je sitnije i stoji uspravno (erektivno),
razvoj korijena je slabiji i smanjen je prinos. Biljke poprimaju ukoem, krut izgled. Indirektno
dobra opskrbljenost fosforom poveava otpornost biljaka.
42. to uzrokuje viak fosfora?
Viak fosfora u prirodi je vrlo rjedak, ali ako se pojavi izaziva fitotoksinost.
43. to uzrokuje manjak kalija?
Manjak uzrokuje klorozu i nekrozu rubova lia koja se moe proiriti na itavu biljku. Lie
dobiva crvenkastu boju, izboji se slabije formiraju, cvjetovi opadaju i slabiji je razvoj
korjenovog sustava.
44. to uzrokuje manjak kalcija?
Manjak kalcija izaziva klorozu i izumiranje meristema, a pokatkad i itavih biljaka.
45. to uzrokuje manjak eljeza?
Manjak eljeza se manifestira kao kloroza, to je posebno izraeno na alkalnim tlima. Kloroza
se prvo javlja na najmlaem liu.
46. to uzrokuje manjak cinka?
Manjak cinka se manifestira kao kloroza i nekroza s otpadanjem listova (defolijacija). Kod
voa je karakteristino stvaranje malih granica i sitnog lia.
47. to uzrokuje manjak bora?
Pomanjkanje bora je dosta est sluaj. Kod eerne repe manjak bora izaziva "trule srca",
kod celera posmeenje unutranjosti i raspucavanje stabljike, kod jabuka deformacije plodova
s nekrozama mesa, kod duhana trule vrha biljke, kod masline suenje granica i stvaranje
"vjetiinih metli".
48. to uzrokuje viak vode?
Viak vode ometa ili onemoguava normalno usvajanje kisika, pa uslijed toga dolazi do
ugibanja biljaka. Kod mnogih biljaka uslijed dugotrajnog suvika vode dolazi do hipertrofije
lenticela korijena to se uoava u obliku bjelkastih pritia. Hipertrofija lenticela omoguava
laki prodor nekih parazita u korjenje.
49. to uzrokuje manjak vode?
Manjak vode dovodi do opadanja turgora, venua i suenja biljaka.
50. to uzrokuju visoke temperature?
Ekstremno visoke temperature (46-52C) dovode do ugibanja biljaka, posebice ako je sadraj
vode u biljkama visok. Tako na pr. kod rajice se kao posljedica visokih temperatura iza jakih
kia javlja da plod izgleda kao kuhan. Kod krumpira visoke temperature (30-40C) izazivaju
pojavu "crno srce".
51. to uzrokuju niske temperature?
Dolazi do stvaranja kristala leda u stanicama i meustaninim prostorima, a kao posljedica se
javlja kidanje stanica i dehidracija protoplazme. Kod ita niske temperature uzrokuju turost
klasova. Ukoliko se gomolji krumpira smrznu dobivaju zrnatu strukturu i izluuju mnogo
vode.
52. to uzrokuju otrovni plinovi? Pojasni.
U blizini industrijskih postrojenja moe doi do trovanja biljaka plinovima. Najei sluajevi
oneienja zraka su od SO2 i SO3 i to u blizini talionica ruda. Simptomi bolesti najbolje se
vide na vokama i umskom drveu i to kao nekroza lenticela i pui, razgradnja kloroplasta,
blijeenje meuilnog prostora na liu i drugo. Otapanje navedenih plinova u vodi uzrok je
pojavi tzv. kiselih kia. Praina iz tvornica cementa takoer moe uzrokovati tete na biljkama
(smanjena oplodnja kod voaka).
53. Uslijed ega nastaju kemijske ozljede na biljkama i kako se manifestiraju?
Ove ozljede nastaju neadekvatnom primjenom sredstava za zatitu bilja, to se manifestira u
obliku razliitih ozljeda i oegotina (fitotoksinost). Najei razlog ovome je koritenje
navedenih sredstava u veoj koliini ili koncentraciji od propisane.
54. to je euriezija?
Paraziti imaju male zahtjeve prema imbenicima okoline (temperatura, relativna vlaga zraka),
odnosno razvijaju se u irokom ekolokom podruju.
55. to je stenezija?
Paraziti imaju vrlo usko podruje razvoja, odnosno paraziti imaju vrlo specifine uvjete
razvoja.
56. Koji uvjeti okoline utjeu na razvoj bolesti?
Vlaga i temperatura.
57. Odgovori koji je presudni faktor okoline koji utjee na klijanje spora i nabroji i ostale
faktore.
Presudni imbenik je relativna vlaga zraka, zatim starost spora, temperatura, supstrat, te
meusobni odnos imbenika.
58. Kako se paraziti dijele prema optimalnoj temperaturi?
Dijelimo ih na: kriofilne <15, mezofilne 15-25C, polutermofilne 25-30C, termofilne >30C
59. Napii to je patogeneza i nabroji njezine faze.
Patogeneza je nastanak i tijek bolesti. Redom faze: infekcija, inkubacija, fruktifikacija.
60. Infekcija je
prodor parazita u domaina i to je prva faza patogeneze.
61. Inkubacija je
vrijeme od infekcije do pojave prvih simptoma i predstavlja drugu etapu patogeneze.
62. Fruktifikacija je
period od uspostavljanja kontakta izmeu domaina i parazita, do pojave organa za
razmnoavanje parazita.
63. to je numeriki prag infekcije?
Minimalna gustina spora uzronika bolesti neophodna za nastanak bolesti.
64. to je agresivnost, a to patogenost?
Agresivnost ili agresivitet je sposobnost nekog parazita da napadne biljku (izvri infekciju),
da se iz biljnog stanija hrani i u tom staniju razmnoava. Patogenost ili patogenitet je
sposobnost parazita da u domainu izazove bolest.
65. Nabroji parazitne cvjetnice i navedi koje su poluparaziti, a koje su pravi paraziti.
Poluparaziti (Viscum sp. - imela), pravi paraziti (Cuscuta sp.-vilina kosica, Orobanche sp.-
volovod).
66. to razlikuje poluparazitne cvjetnice od pravih parazitnih cvjetnica?
Poluparaziti imaju klorofil te sami vre fotosintezu, ali nemaju korijen pa vodu i mineralne
tvari crpe iz biljke domaina. Pravi paraziti su biljke koje nemaju ni klorofil niti korijen te sve
tvari potrebne za ivot crpe od biljke domaina pomou sisaljki.
67. to su bakterije, kako se razmnoavaju i to su prema nainu ishrane?
Bakterije su prokariotski organizmi, razmnoavaju se vegetativno (dijeljenjem, rjee
pupanjem), a prema nainu ishrane su fakultativni paraziti.
68. Kako je graena stanica bakterija?
Bakterijska stanica sastoji se iz stanine stjenke, citoplazme i nukleotida koji predstavlja
nediferenciranu jezgru tj. jezgru bez opne.
69. Kroz to fitopatogene bakterije prodiru kroz biljku?
U biljku prodiru kroz razliite prirodne otvore na biljci (stome, lenticele, hidatode) i kroz povrede
nastale djelovanjem biotskih i abiotskih faktora (nematode, insekti, tua, kia, vjetar, ovjek).
70. Nabroji najee rodove fitopatogenih bakterija?
Agrobacterium, Corynebacterium (Clavibacter), Erwinia, Pseudomonas, Xanthomonas,
Streptomyces.
71. Nabroji simptome bakterioza.
Mokra trule, pjegavost (nekroza), pale, venue, izrasline i tumori.
72. Kako se zove osnovna estica virusa i od ega se sastoji?
Osnovna estica virusa naziva se virion. A sastoji se od: centralni dio ili sr (graen od RNA,
rjee od DNA) i omota ili kapsid (graen od proteina).
73. Nabroji barem 3 karakteristike virusa.
Virusi su obligatni paraziti, submikroskopske su veliine (samo se virus velikih boginja
ovjeka moe vidjeti dobrim svjetlosnim mikroskopom), prolaze kroz bakterijski filter,
umnaaju se samo u ivoj stanici odgovarajueg domaina (ne razmnoavaju se), nemaju
vlastiti fermentni sustav niti izmjenu tvari (metabolizam), otporni su prema antibioticima.
74. Opii simptome kod sisteminih zaraza virusom.
Kloroza, zeleni organi jae ili slabije poute zbog gubitka klorofila, tu se ubraja i mozaik kod
kojeg je izmjena zelene boje kao na ahovskoj ploi.
75. Nabroji naine prenoenja i irenja virusa.
Mehanikim putem (sokom iz bolesne na zdravu biljku koja mora biti ozlijeena),
cijepljenjem, reznicama, izdancima, vegetativnim organima, insektima, nematodama,
gljivama, cvjetnicama, sjemenom i tlom.
76. Nabroji mogue naine borbe protiv virusa.
Unitavanje arita infekcije, unitavanje vektora virusa, uzgoj otpornih sorata i hibrida,
terapija bolesnih biljaka (termoterapija), ali samo termolabilnih virusa i kultura meristema.
77. Po emu se gljive razlikuju od biljaka?
Gljive su heterotrofni organizmi. One nemaju klorofil i ne mogu vriti fotosintezu kao to to
mogu vie biljke ve za ishranu uzimaju gotovu organsku tvar.
78. Kako se gljive dijele prema nainu ishrane?
Saprofiti (hrane se mrtvom organskom tvari), paraziti (hrane se ivom organskom tvari,
podjela: obligatni/iskljuivi, te fakultativni), nekrofiti (gljive koje produktima svog
metabolizma (toksini, enzimi) ubiju ili oslabe biljnu stanicu, te kada ona odumre, na njih se
nasele i hrane se, podjela: pertofiti, triptofiti), simbionti (gljive koje ive u zajednici s nekim
drugim organizmom, uz obostranu korist).
79. to su saprofiti? Jesu li to korisne ili tetne gljive?
Hrane se mrtvom organskom tvari. To su uglavnom korisne gljive jer razgrauju mrtvu
organsku tvar, ali mogu biti i tetne jer izazivaju kvarenje gotovih proizvoda (na pr. plijesni na
siru).
80. to su paraziti? Objasni.
Hrane se ivom organskom tvari. Paraziti mogu biti: OBLIGATNI ili ISKLJUIVI (ive
iskljuivo na ivoj biljnoj stanici ili u njoj. Ako odumre stanica, odumire i parazit koji na
njoj ivi. U ovu grupu pripadaju npr. uzronici plamenjaa, pepelnica i hra.) Mogu biti i
FAKULTATIVNI (U odreenom ivotnom stadiju hrane se ivom organskom tvari
(parazitski), a u drugom stadiju hrane se mrtvom organskom tvari (saprofitski).)
81. to su nekrofiti? Objasni.
Gljive koje produktima svog metabolizma (toksini, enzimi) ubiju ili oslabe biljnu stanicu, te
kada ona odumre, na njih se nasele i hrane se. Mogu biti: PERTOFITI (stanicu ubiju i tada se
nasele na nju.) i TRIPTOFITI (svojim produktima stanicu toliko oslabe da ona pod utjecajem
abiotikih inilaca odumire, te se onda gljiva na nju naseli.)
82. to su simbionti?
Simbionti su gljive koje ive u zajednici s nekim drugim organizmom, uz obostranu korist.
Primjeri simbioze su mikoriza (gljiva na korijenu vie biljke) i liaj (zajednica gljive i alge).
83. Kako se zove stanica, a kako vegetativno tijelo gljive i kakvi mogu biti s obzirom na broj
stanica?
Stanica gljive naziva se hifa, dok je kod primitivnijih vrsta plazmodij. Vegetativno tijelo gljive
ini splet hifa koji se naziva micelij. S obzirom na broj stanica mogu biti jednostanini
(neseptirani) ili viestanini (septirani).
84. Koje parazite razlikujemo s obzirom na smjetaj micelija?
Micelij parazita moe se nalaziti na ili u biljnom tkivu te prema tome razlikujemo endofitne i
epifitne parazite.
85. Epifitni paraziti su
paraziti kod kojih se vegetativno tijelo gljive zajedno s fruktifikacijskim organima nalazi
na povrini biljke.
86. Endofitni paraziti su
oni koji se razvijaju u unutranjosti biljnog tkiva. Miceliji se mogu razvijati intracelularno
(prolazi kroz stanice) i intercelularno (prolazi izmeu stanica).
87. Kako se gljive mogu razmnoavati? Objasni.
Vegetativno (dijeljenjem hifa) i sporama (posebnim stanicama za razmnoavanje).
88. Na koji nain mogu nastati spore gljiva?
Nespolnim putem i spolnim putem.
89. Kako nastaju spore nespolnim razmnoavanjem i to ono omoguuje?
Spore nastaju fragmentacijom i transformacijom hifa. Nespolno razmnoavanje u prvom redu
omoguuje irenje parazita tijekom vegetacije.
90. Kako nastaju spore spolnim razmnoavanjem i to ono omoguuje?
Spore se razvijaju nakon spolne oplodnje. Ovo razmnoavanje ima za zadatak omoguiti
odravanje gljive pod nepovoljnim uvjetima (temperaturni ekstremi, nedostatak vlage,
odsutnost domaina). Spolno razmnoavanje moe biti: izogamija i heterogamija.
91. Za to slue spore kod gljiva?
Spore slue za reprodukciju, preivljavanje i rasprostiranje vrste.
92. Kakve mogu biti po nastanku, a kakve po ulozi?
Po nastanku mogu biti spolne i nespolne, a po ulozi trajne (za odravanje parazita u
nepovoljnim uvjetima) i propagativne (za irenje parazita tijekom vegetacije).
93. Nabroji 5 vrsta spora kod gljiva.
Sporangiospore, zoospore, konidije, aksospore, hlamidospore, uredospore, teleutospore.
94. Sporangiospore su
endogene spore koje nastaju unutar stanica koje se zovu sporangij, te iz njega izlaze nakon
to pukne.
95. Zoospore su
sline sporangiosporama, ali imaju jedan ili vie bieva (flagela) pomou kojih se kreu
kroz vodu. To su endogene spore koje nastaju unutar zoosporangija.
96. Konidije su
najrairenije spore koje nastaju nespolnim razmnoavanjem. To su propagativne spore jer u
prvom redu slue za irenje parazita tijekom vegetacije. Gljiva ih stvara u velikom broju,
klijavost gube relativno brzo.
97. Kakve su konidije prema smjetaju i na emu nastaju?
Po svom smjetaju one su egzogene jer ne nastaju u stanici, nego izvana na konidioforu.
98. Nabroji tipove grananja konidiofora.
Simpodijalno, monopodijalno, dihotono.
99. Askospore su
endogene spore. Nastaju u posebnim tvorevinama koje se zovu askusi. Nastaju spolnim
putem i imaju haploidan broj kromosoma. U jednom askusu najee ima osam askospora.
100. Bazidiospore su
egzogene spore jer nastaju izvana, na posebnim nosaima koji se nazivaju bazidi. Nastaju
spolnim putem.
101. Hlamidospore su
nespolne, uglavnom okrugle spore koje nastaju fragmentacijom micelija. To su trajne spore
i slue za odravanje parazita tijekom nepovoljnih uvjeta.
102. Uredospore i teleutospore su
Uredospore su propagativne spore kod uzronika hre (slue za irenje parazita tijekom
vegetacije), a teleutospore su trajne spore kod uzronika hre (slue za prezimljavanje
parazita).
103. Nabroji organe kod gljiva za prezimljavanje i irenje parazita.
Sklerocije, geme, rizomorfi i rizoktoniji.
104. Kako nastaju sklerocije te kakvog oblika i veliine mogu biti?
Sklerocije su tvorevine nastale gustim spletanjem hifa i njihovim spajanjem, ime se gubi
izgled hife. Oblik sklerocija moe biti razliit, a veliina im se kree od nekoliko mm do 1 cm
i vie.
105. Kakve su sklerocije u poetku razvoja, a kakve poslije?
U poetku razvoja sklerocije su meke i svjetle, a kasnije postanu tvrde i tamne.
106. U to mogu klijati sklerocije?
Sklerocije mogu klijati vegetativno (u micelij) i generativno (dajui drugu vrstu spora).
107. Kako nastaju geme i gdje su najee smjetene?
Nastaju spletanjem hifa u mala klupka, koja su najee smjetena u sjemenu, odnosno plodu.
108. Kako nastaju i izgledaju rizomorfi?
Rizomorfi nastaju spletanjema hifa u niti. Oni su debele, tamne nadzemne niti.
109. Kako nastaju i izgledaju rizoktoniji?
Rizoktoniji nastaju spletanjem hifa u niti. Oni su tanke, bezbojne podzemne niti.
110. Navedi barem 3 agrotehnike mjere borbe protiv biljnih bolesti.
Sjetva ili uzgoj otpornih sorata, uporaba zdravog sjemena i sadnog materijala, pravilna
gnojidba, duboko zaoravanje biljnih ostataka, pravilna plodosmjena.
111. Nabroji mehanike mjere borbe protiv biljnih bolesti.
Odsjecanje, upanje, iznoenje iz polja, nasada bolesnih biljaka, unitavanje biljnih organa u
kojima parazit prezimljuje, uklanjanje parazita.
112. Nabroji fizikalne mjere borbe protiv biljnih bolesti.
Dezinfekcija tla vodenom parom, dezinfekcija sjemena, dezinfekcija reznica i sadnica.
113. to su bioloke mjere borbe protiv biljnih bolesti?
Koritenje prirodnih neprijatelja.
114. to se u irem smislu ubraja u biofungicide?
Pripravci biolokog podrijetla.
115. Koji su naini podjele fungicida?
Prema kemijskom sastavu, prema mjestu primjene, prema nainu djelovanja.
116. Kako se fungicidi dijele prema mjestu primjene?
Za tretiranje sjemena (paraziti na povrini sjemena), za tlo i podzemne organe biljaka (paraziti
u tlu), za nadzemne dijelove (paraziti se prenose zrakom i kiom).
117. Kako se fungicidi dijele prema nainu djelovanja?
Preventivni, sistemini.
118. to su preventivni fungicidi?
Oni imaju povrinsko djelovanje i sprjeavaju nastanak zaraze. Moraju biti upotrijebljeni prije
nego doe do zaraze jer ne mogu lijeiti bolesne biljke.
119. to su sistemini fungicidi?
Oni ulaze u biljku, ali djeluju i ire se njom. Sposobni su lijeiti biljku, ali djeluju i
preventivno.
120. Kako se dijele sistemini fungicidi?
Lokosistemini i eradikativni fungicidi, te pravi sistemici.
121. Lokosistemini fungicid je
onaj koji djeluje samo na mjestu aplikacije, tj. prodiru samo u one organe koji su doli u
doticaj s preparatom.
122. Eradikativni fungicid je
zapravo lokosistemik, ali prodire dublje u tkivo te uzrokuje jako intoksikaciju uslijed koje
list otpada zajedno sa parazitom.
123. Pravi sistemik je
upijen i translociran kroz biljku.
124. U koliko skupina su svrstani svi otrovi, koje su to grupe i kojoj od njih pripada najvie
sredstava za zatitu bilja?
I. Najjai otrovi - vrlo jak otrov
II. Jaki otrovi
III. Slabiji otrovi - tetni za zdravlje (80% sredstava)
125. to je LD50?
Srednja letalna doza smrtna doza. Koliina preparata (fungicida) izraena u mg/kg tjelesne
teine koja je dovoljna da ubije 50% pokusnih ivotinja. Orijentacijski je pokazatelj
otrovnosti i napisana je na ambalai. Smrtna je doza.
126. to je karenca?
Vremenski razmak (broj dana) od zadnjeg tretiranja pa do tolike razgradnje pesticida
(fungicida) da njihovi ostatci nisu opasni za ljude i ivotinje. (K)
127. to je toleranca?
MDK (max. doputena koliina) je najvei dozvoljeni ostatak nekog pesticida u vrijeme
koritenja biljaka, njihovih plodova ili pojedinih proizvoda. (T mg/kg)
128. Navedi skraeni i puni naziv barem 3 formulacije sredstva za zatitu bilja?
EC-koncentrat za emulziju, SL-vodotopljivi koncentrat, K-kristali, P-praivo, M-mamci, SP-
topivo praivo, WP-moivo praivo
129. Koji su naini primjene sredstava za zatitu bilja u krutom obliku?

130. Koji su naini primjene sredstava za zatitu bilja u tekuem obliku?

Prskanjem, rasprivanjem