Professional Documents
Culture Documents
u europskim knjievnostima
Romantizam je europski knjievni i umjetniki pravac koji se javlja potkraj 18. i poetkom 19. st., a
svoju punu afirmaciju doivljava u razdoblju od 1800.-1830. g.Ova epoha je usko povezana s
razdobljem revolucija
-
U nekim europskim knjievnostima ve u drugoj polovici 18. st.(u doba
prosvjetiteljstva) javlja se predromantizam ili sentimentalizam.
Zaetnik romantizma je Jean Jacques Rouseau (an ak Ruso) s romanom Julija ili
Nova Heloise (Eloiza) - epistolarni roman, uzdie emocije (sentimentalno-ljubavni
roman ). ovjek je roen slobodan, a svuda je u lancima. Ta krilatica predstavlja
osnovni ideal ljudskoga ivota, a to je povratak prvoroenoj slobodi - povratak prirodi.
na oblikovanje romantiarskog nazora utjeu i engleski pisac Byron i
francuski Franois-Ren de Chateaubriand (atobrijan ), roman
Rene, uvodi u knjievnost motiv svjetskoga bola i ljepotu i utjecaj
pejzaa
Klasicizam i Predromantizam i
prosvjetiteljstvo: romantizam:
kult razuma kult osjeaja
pouna i funkcija estetska funkcija
knjievnosti knjievnosti
jednostavnost, sloboda izraza
skladnost, pravilnost
stroga podjela na razliite vrste-prodor
rodove i vrste lirizma u epiku i
dramu
podreenost najvanija je sloboda
klasicistikim stvaralatva
pravilima i kultu
forme
Naziv - ROMANTIZAM
Rijeromantizam izvedena je iz
popularnosti koju su krajem 18. st. uivale
srednjovjekovne prie o pustolovinama
(romani znai da su napisani na jednom
odromanskih jezika), a roena je iz enje
za emocionalnim doivljajem
Sama rije romantian javlja se veoma rano,
jo u 17. i 18. stoljeu, kada oznaava sve
one knjievne pojave koje su suprotne
antikoj knjievnosti, a javljale su se u
renesansnoj, panjolskoj i talijanskoj,
knjievnosti.
Glavne odlike tog razdoblja su:
subjektivizam, iracionalizam,
emocija, mistinost, buntovnost,
razbijenost, fragmentalnost i
nedovrenost ostvarenja te
zanimanje za nacionalnu povijest i
usmenu knjievnost.
Javlja se pojam svjetske boli- izraz
Bitna karakteristika romantiara je
PROTURJENOST
potreba za usamljenost
drutvom
melankolija
ironija
duboko
poniranje, bijeg od ivota
osjeanje
ivota
Romantiarske teme
Osobne i intimne J.W. Goethe, A. de Lamartine, W.
preokupacije Wordsworth, S. Coleridge
Estetika romantizma
Sinestezija je, znaajno otkrie romantizma, a
svoju poetsku formulaciju doivljava kasnije u
I boja zvoni, forma zvui, one Baudelairevoj pjesmi Suglasja. Romantika je
Po obliku i boji zvue, zvone. obogatila lirski pjesniki izraz. Metaforu je
to rastavila je zavist bogova, uinila produktivnom, a poetsku sliku usavrila i
Tu boica fantazija sad drui, obogatila. Na tekovinama romantike izrastale su
Da svoju boju pozna glazba ova, kasnije pjesnike struje. Kao osobitu znaajku
romantizma treba istaknuti meusobno
A svaki list se slatkim glasom slui,
proimanje razliitih umjetnosti: poezije, glazbe
Da boja, miris, pjev su braa nova. i slikarstva. Romantika je osobito naglaavala
Sjedinjuje ih bratski vez najui, poetsku inspiraciju. Pjesnika je proglasila
Gdje pjesnitvo ih spaja sve od reda prorokom i vizionarom. Umjetnost je
Da svako u svom drugu sebe gleda pretpostavila svim ostalim oblicima ivota
(Tieck) istiui njezin utopijski i karakter. Prevlast
estetizma ini jednu od bitnih znaajki
romantizma. Romantizam je izgradio svoj
posebni stil. Bez obzira na individualne znaajke
romantizma u pojedinim zemljama, on se javlja
kao jedinstvena stilska formacija
-emocije, mata, jezik bogat vizualnom i
glazbenom
komponentom ;
-umjesto klasicistikog potivanja pravila (ast,
dunost - kod likova, strogo potivanje forme)
sada se njeguje individualnost i proimanje
knjievnih postupaka i vrsta
- sinestezija - mijeanje zvukova, boja i mirisa,
- obogaivanje lirskog pjesnikog izraza,
razvijanje metafore
Jedinstvena stilska formacija
- proimanje poezije, glazbe i slikarstva
- lirika ulazi u sve knjievne rodove
- razvija se monolog u romanu, pripovijesti i
Glavne znaajke:
otpor prema racionalizmu
isticanje vrijednosti osjeaja i naglaena emotivnost
individualizam i pjesnika sloboda
pesimizam, nesklad
oboavanje i tovanje prirode
svjetska bol
osjeanje suvinosti
zanimanje za povijest, folklor i narodne pjesme
Postoje dvije skupine romantiara:
aktivni - barem djelomino sagledavaju stvarnost i pokuavaju utjecati na
rjeavanje drutvenih problema,
pasivni - oni ne sagledavaju probleme ve bjee i povlae se u sebe, u svijet
svojih problema i emocija. Oduevljava ih priroda.
On je osobit i obrazovani mukarac,
obino plemi. Takav junak voli slobodu i
ima visoke ideale. esto ih ne moe postii,
stoga postoji kontrast izmeu njegovih
svjetonazora, ciljeva, tenji i ostvarenja
istih u drutvenoj stvarnosti. Zbog
neispunjavanja svojih ideala, a time i
nemogunosti samoostvarenja, on se
povlai u prirodu i u svijet mate;
pokuava stvoriti svijet ljepote, istine i
dobrote.
Romantini junak je emocionalni ovjek,
svijet i ivot doivljava vrlo subjektivno, on
je novi tip ovjeka koji ivi u sukobu s
drutvom ali i sa samim sobom. To je
romantini ovjek plemenit, ali razoaran
u ivot. Utjeha trai u idilinom okruenju,
u ljubavi djevojke, a ponekad ak i u
smrti.
Oda radosti
Christian Johann Heinrich Heine
(1797. 1856.) je bio
veliki njemaki pjesnik
na prijelazu romantizma
prema realizmu.
Alphonse de Lamartine (Meditacije,1820., posveene
Elviri) i Victor Hugo (Zvonar crkve Notre-Dame u
Parizu,1831.), a ocem francuskog romantizma dri se
se Francois-Rene de Chateaubriand.
Francuska
Alphonso de Lamarin Victor Hugo
.zaboravit u oi
i neu promatrati zvijezde koje me na tebe neobino podsjeaju..
..ne boj se, jednom es se zaljubiti
al' ljubit es zato to e te neto na toj eni podsjeati na mene..
..ne otkrivaj svoje srce ljudima jer u njima vlada kob i egoizam
ivot je borba - nastoj pobijediti
ali ako izgubi-ne smije tugovati
cilj ivota je ljubav-a ona trai rtve