POETIKA KNJIŽEVNIH ISPITNIH DJELA ZA ŠKOLSKI ESEJ U ŠKOLSKOJ GODINI 2020./2021.

Dragi maturanti,

kako biste uspješno napisali esej iz Hrvatskoga jezika na državnoj maturi ponajprije
trebate pročitati sva predložena djela, ako to niste učinili već ranije tijekom školovanja , te
na taj način saznati sadržajne odrednice , fabularni tijek, likove i tematiku pojedinih
književnih djela. Ovaj podsjetnik način je na koji se predložena djela mogu vremenski i
stilski predočiti te vam pomoći započeti pisanje eseja u kojemu uvijek morate predstaviti
poetiku djela u kontekstu vremena nastanka s osvrtom na piščevu tehniku pisanja i samu
posebnost teksta.

VIŠA RAZINA

1.HONORE de BALZAC – OTAC GORIOT

- realizam u Europi ( Francuska )

- mjesto radnje: Pariz, 19.stoljeće

- roman pripada ciklusu Ljudska komedija

- društveni roman koji prikazuje pariško društvo s početka 19.stoljeća

- djelo problematizira uspjeh i pad u društvu

- prisutan je sveznajući pripovjedač

- likovi su uvijek ovisni o sredini iz koje dolaze

- teme koje obrađuje su: brak, preljub, odnos prema materijalnom društvu

- suprotnosti koje roman obrađuje : starost i mladost, roditelji i djeca, provincija i velegrad,
bogati i siromašni, istina i laž, prošlost i sadašnjost.

- ideja romana: sreća nije izvan čovjeka, nego je u čovjeku

- roman ima tri fabularna tijeka: 1. Goriot i njegovo propadanje u društvu, 2. Rastignac i
njegov uspon u društvu, 3. Zatvorenik Vautrin i njegovi poslovi.
2. ALBERT CAMUS - STRANAC

- drugo razdoblje u europskoj književnosti ( 1929.-1952.)

- francuski kasni modernizam

- roman filozofije apsurda izdan 1942. i egzistencijalistički roman

- roman pripada monološko-asocijativnom tipu romana ( glavni lik ujedno je i

pripovjedač)

- roman je nastao tehnikom solilokvija ( monologom koji podrazumijeva odsutnost drugih

osoba)

- glavni lik Mersault ima sličnosti sa mitskim Sizifom jer su obojica osuđeni na svoju stalnu
besmislenu aktivnost

- Mersault je apsurdan lik kojega književnik prikazuje kao čovjeka s potpunom odsutnošću
nade, stalnim prikraćivanjem i svjesnim nezadovoljstvom.

3. MILUTIN CIHLAR NEHAJEV – BIJEG

- roman ima podnaslov: Povijest jednog našeg čovjeka

- razdoblje hrvatske moderne (1892.-1914.)

- psihološki defabulativni roman s tehnikom autoanalize

- mjesto radnje: Beč, Zagreb, Zdenci, Senj

- tema: tragična sudbina propalog intelektualca Đure Andrijaševića u malograđanskoj

sredini.

- roman možemo svrstati i u roman lika – u središtu je sudbina lika koji završava tragično u
sukobu sa sredinom.

- glavni lik Đuro Andrijašević promišlja o svojim postupcima, ima zaručnicu Veru, ali je
hladan prema njoj pa tijekom boravka u Kraljevici kod strica Tome upoznaje Zoru
Marakovu u koju se zaljubljuje.

- utjecaj Nitzchea u romanu- anarhistički utjecaj (nadčovjek sam sebe žrtvuje odričući se
čovječanstva), na kraju se utapa.
4. FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI – ZLOČIN I KAZNA

- realizam u Europi (1830.-1870 /90.)

- ruska književnost

- monološko-asocijativni tip romana (začetnik modernog romana)

- roman karaktera

- roman je sastavljen od 6 dijelova i epiloga

- fabularni tijek: priprema za ubojstvo, ubojstvo, psihološki slom Raskoljnikova

- Raskoljnikov je oksimoronski lik (zločinac i darežljivac)

- tema: ubojstvo i prihvaćanje kazne (moralna neopravdanost zločina), želja za društvenom

afirmacijom, pitanje čovjekova identiteta i čovjekove odgovornosti.

-mjesto radnje: Petrograd, Sibir ( Rusija ),19.stoljeće

Raskoljnikov dijeli ljude na obične i neobične ( obični služe održanju vrste, neobični su
stvoreni radi viših ciljeva i imaju pravo na zločin)

- ideja djela: postoji iskupljenje i za najvećeg grešnika, samo treba priznati grijeh.

- razlozi ubojstva:

1. socijalni (ne želi se okoristiti zločinom, već pomoći drugima)

2. moralni (njegov zločin nije u suprotnosti s njegovom vjerom se s njegovom vjerom)

3. psihološki (podjela ljudi na obične i neobične, sebe smatra neobičnim)

5. HRVATSKO PJESNIŠTVO

A.G. Matoš- hrvatska moderna, simbolizam,19. stoljeće

- piše po uzoru na Baudelairea

- napisao osamdesetak pjesama za života tiskanih posmrtno u zbirci Pjesme

- impresionistički pristup pjesmama, pejzaže obrađuje kao posebnu temu, posebna je i

stilistika pjesme :upotreba neknjiževnih leksema i arhaizama, muzikalan stih.

- trojni ritam, nasljeđivanje biblijskog stila, isprepleće prezent s aoristom, ponavlja riječi
obrnutim redom, uporaba sinestezije ( sklad i ispreplitanje boja, mirisa…)
- najčešće je pisao u formi soneta

-često pisao o smrti i ljubavi

-pjesme su elegične i baladične ( Utjeha kose, Djevojčici umjesto igračke, Samotna ljubav)

- svoja emocionalna stanja izražavao je u poetskim prikazima krajolika ( Jesenje veče,

Notturno)

- pisao je i domoljubne stihove ( Iseljenik, 1909., Stara pjesma)

- u svim pjesmama povezuje subjektivno i intimno s nečim općim.

(napomena: treba pročitati navedene Matoševe pjesme i druge iz zbirke)

A.B. Šimić – razdoblje ekspresionizma u Hrvatskoj ( 1917. – 1930.)

Obilježja Šimićeve lirike: škrtost izraza, odbacivanje opisivanja, učestala uporaba glagola,
eliptične rečenice, važnost boja, važnost grafičkog izgleda pjesme

- odbacuje interpunkciju i gramatičke veze

- svoju poeziju je kreirao iznutra- ekspresionistički
- Teme: ljubav i smrt ( koju je osjećao u sebi zbog teške bolesti)

• VAŽNO: uveo slobodan stih u hrvatsku književnost

- Smatra da je umjetnost najintenzivniji doživljaj svijeta i da ne smije biti angažirana.

Zbirke pjesama : Preobraženja ( 48 kratkih pjesama ), Izabrane pjesme

Pokrenuo književne časopise: Vijavica, Juriš, Književnik

Teme njegovih pjesama:

Pjesnici – odnos pjesnika i svijeta

Moja preobraženja – odnos prema životu i smrti

Hercegovina – pjesnikov doživljaj zavičaja i djetinjstva

Povratak –odnos prema ljubavi i smrti

Smrt i ja – pjesnikov doživljaj smrti

Ručak siromaha – pjesnikov doživljaj siromaštva

(NAPOMENA: treba pročitati sve pjesme)

Tin Ujević – drugo razdoblje u hrvatskoj književnosti 20. st. ( 1929-1952.)

• Književnik boem, prevoditelj, pjesnik, esejist, publicist

• Zbirke pjesama: Lelek sebra, Auto na korzu, Ojađeno zvono, Kolajna, Žedan kamen
na studencu

• Teme pjesama: ljubav, pobuna, smrt…

• Utjecaj Baudelairea i Matoša vidljiv je u njegovoj poeziji

• Pjesme: Svakidašnja jadikovka: misaona lirska pjesma, odnos pojedinca prema

životu, lirski subjekt je osuđen na lutanje, suosjeća s Kristovom mukom, motiv
starmladosti – Kako je teško biti star, a tako mlad…, ostaje sam i jadikovka je vječna

Pjesma: Notturno – lirska minijatura, noćni doživljaj ljepote, ljudska osamljenost

Pjesma: Božanska ženo ( IX sonet)– težnja za ljubavlju, žena je oličenje duhovne i

fizičke ljepote, neostvarena ljubav, petrarkistički elementi

Pjesma: Pobratimstvo lica u svemiru – spoznaja o ljudskom zajedništvu, život kao

božanska i vječna pojava.

6. FRANZ KAFKA – PREOBRAZBA

Prvo razdoblje u europskoj književnosti ( 1914. -1929.) češki književnik

Fantastična pripovijetka ( fantastika se isprepliće sa stvarnošću ) s temom otuđenosti ,

besmisla i ispraznosti modernog društva kroz priču o Gregoru Samsi.

Prikazuje obiteljske odnose , a preko njih i društvene, odnos pojedinca i svijeta/

paradoks jer se čovjek pretvorio u kukca, šok i začudnost, nema logike niti ikakve
komunikacije.

Gregor Samsa – trgovački putnik, ne voli svoj posao, otplaćuje obiteljske dugove,
nije u panici zbog preobražaja , već zato što neće stići na posao.

- Pripovjedač priča u 3.licu

- u otuđenom svijetu mali čovjek je bespomoćan i beznačajan

U djelu prepoznajemo obilježja:

• Nadrealima – halucinacija u pretvorbi čovjeka u kukca

• Ekspresionizma –osjećaj straha i osamljenosti

 • Egzistencijalizma –odnos obitelji prema pojedincu

• Dadaizma –intervenira se u logiku svijeta opisujući normalno kao nenormalno.

7. ANTE KOVAČIĆ – U REGISTRATURI

Roman je temeljno djelo hrvatskog realizama (1880. -1892.)

Roman vremena i roman o odrastanju – prikazuje oblikovanje Ivičina karaktera od

djetinjstva do zrelosti( tzv. bildungsroman) socijalni roman( prikazuje društvenu
stvarnost), psihološki roman ( prati psihološko propadanje seoskog mladića)

Uokvirena kompozicija.
Fabula: romantična i realistična
Vrijeme radnje:19.stoljeće

Tema: djetinjstvo i školovanje darovitog seoskog dječaka Ivice Kičmanovića. On je

razapet između sela i grada, ali i između žena Anice i Laure

Laura postaje fatalna žena koja uništava Ivicu i njegovu sreću.

Stilistika djela: U djelu možemo uočiti:

-realističke elemente: djetinjstvo i školovanje, odnos selo-grad, prodor kapitalizma

u selo, začetak kriminala u gradu

- romantičke elemente: događaji vezani uz Lauru, ljubavni zapleti

- naturalističke elemente: na Laurin karakter utječe njeno porijeklo: naslijeđe i

okolina

8. MIROSLAV KRLEŽA – GOSPODA GLEMBAJEVI____________________________________

- psihološka drama, književnost 20. st., drugo razdoblje (1929.-1952.) pripada trilogiji o
Glembajevima

- tri čina

- govorna karakterizacija likova ( agramerski njemački jezik)

- psihološka drama aristokratske obitelji u čijem životu postoji dvojnost između privida i
iluzije te stvarnosti i istine
- tema: pad obitelji Glembaj ; sukob Leonea Glembaya s ocem i s obitelji

- vrijeme radnje : 1913.godina / palača obitelji Glembaj u Zagrebu

- s jedne strane obitelj je bogata, moćna i sretna, a ustvari su svi lažljivci, kradljivci i
ubojice, rješenja se pronalaze u ubojstvima

- potvrda lošega u Barboczy legendi – svi su Glembajevi ubojice i varalice

- rasipništvo, ludilo, ubojstva i samoubojstva rješenja su u svim glembajevskim krizama

Leone, Ignjat Glembaj, Angelika, barunica Castelli

9. MIROSLAV KRLEŽA – POVRATAK FILIPA LATINOVIĆA

- drugo razdoblje u hrv. književnosti (1929.- 1952.)

- monološko-asocijativni roman u kojemu je glavni lik zaokupljen pitanjem identiteta,

pitanjima umjetnosti kroz esejističke elemente

- analitičko-psihološki roman

- roman o umjetniku

- pripovijedanje u trećem licu

- 29 poglavlja sadržajno podijeljenih u dva dijela ( prvi dio retrospekcija, drugi dio linearno
pripovijedanje)

- roman ima i esejističke dijelove o umjetnosti

- roman ima puno unutarnjih monologa

- trodijelna kompozicija romana/ nema fabule, već dominiraju unutarnji monolozi i

asocijacije

• Roman propitkuje:

• pitanje identiteta – Filip ne zna tko mu je otac, a prema majci osjeća odbojnost i
prezir. Filip je zbog cijele situacije iskompleksiran, neuravnotežen i nezreo.

• pitanje umjetnosti: umjetnost je za Filipa viši smisao, on je ekspresionistički slikar

opsjednut svojim mislima, on stvarnost doživljava kroz boje i zvukove.

• pitanje pripadnosti društvu: Filip se ne osjeća dijelom ni povlaštenih ni podređenih,

on je čovjek bez obiteljskog i nacionalnog uporišta zato ne osjeća svoju podlogu ni
svoj dom.
10. VJENCESLAV NOVAK - POSLJEDNJI STIPANČIĆI

- realizam u Hrvatskoj (1880./81.-1992./95.)

-socijalni roman, roman sredine, obiteljski roman

- roman s temom propasti patricijske i patrijarhalne obitelji/ ženski dio obitelji podređen je
ocu

- u romanu pratimo prodor ilirskih ideja u Senj te nastojanje Ante Stipančića da stekne
političke položaje kako bi njegov sin Juraj nakon završetka školovanja lakše napredovao

- mjesto i vrijeme radnje : Senj, prva polovica 19.stoljeća

- kompozicija je uokvirena, radnja započinje u sadašnjosti, a potom se pripovijedanje vraća

u prošlost, a potkraj romana nastavlja se radnja s početka romana

-pripovjedač je objektivan, pripovijeda u 3.licu

- razlozi propasti: 1. društveni ( svi gledaju osobnu korist)

2. moralni (prevrtljivi su i sebični)

3. ekonomski (svi troše, a nitko ne radi)

4. psihološki (odgoj i školovanje)

Osnovni problem: problem osobne sreće, ni jedan lik ne pronalazi sreću i svi tragično
završavaju.

11. JEROME DAVID SALLINGER – LOVAC U ŽITU

- književnost 20.st. kasni modernizam, moderni roman, tip romana kojega zovemo „proza
u trapericama“, roman o odrastanju, psihološko-asocijativni roman ,roman struje svijesti,
roman lika

- pripovjedač u 1. licu

- osporavanje tradicionalnih vrijednosti

- suvremeni roman pisan u prvom licu koji govori o mladom buntovniku Holdenu
Caulfieldu koji je izbačen iz škole te se susreće s raznim osobama u New Yorku

- problem nesuglasja sa samim sobom, nedostatak ambicije, nedostatak ljubavi, sukob s

roditeljima/ buntovan i drugačiji, opire se tradiciji i svijetu odraslih.

- lik se koristi kolokvijalizmima, žargonom, Holden je ciničan i smeta mu snobizam

12. WILLIAM SHAKESPEARE – HAMLET

- engleska književnost

- renesansa u Europi, elizabetansko kazalište

-prijelaz iz 16. u 17. stoljeće

- poetsko-filozofska drama

- stihovi i proza

-drama, po vrsti tragedija – 5 činova

- drama u drami (Mišolovka)

- -u djelu je ostvarena takozvana poetika zrcala jer se u njemu zrcali stvarnost : stvarni
problemi i pitanja

- tema: Hamletova osveta zbog ubojstva oca

- mjesto radnje Danska, danski dvorac Elsinore / vrijeme radnje : srednji vijek

- Hamlet, danski kraljević („Biti ili ne biti“)

- ova tragedija proučava sljedeće odnose: ljubav, osvetu, novac, moć, ali i pitanje smrti i
časti

- renesansni tip čovjeka/ znatiželjan, dosljedan

13. SOFOKLO – ANTIGONA

- antička , grčka književnost, 5.st.pr. Kr.

- drama se tematski nastavlja na mit o Edipu

- događaji koji su prethodili radnji: Nakon Edipova odlaska u progonstvo Kreont preuzima
vlast u Tebi i brigu o Edipovoj djeci: Eteoklu, Poliniku, Antigoni i Izmeni…

- drama - tragedija u stihovima / 7 činova / mjesto radnje: Teba/ pisana grčkim jezikom

- braća Eteokl i Polinik sukobljavaju se radi vlasti/ sestra Izmena ne želi sudjelovati u
Antigoninu činu.

- Antigona je protagonist, vodi se božanskim zakonima i moralni je pobjednik, Kreont je

antagonist, vodi ga mržnja , postaje gubitnik.
- tema: sukob pojedinca i vlasti

- motiv cijele radnje: zabrana ukopa Polinikova leša

- elementi klasične tragedije: tragični junak, tragičan sukob, tragična krivnja, tragičan
završetak, uzvišen stil

-odnos božanskih i ljudskih zakona, hrabrost pojedinca koji život žrtvuje za drugoga.

10. RANKO MARINKOVIĆ – KIKLOP

- druga moderna u hrv. književnosti (1952.-1969.)

- Marinković je pripadnik Krugovaša

- moderan roman, zasniva se na intertekstualnosti (rat je Kiklop Polifem, a Melkior

moderni Odisej), ali i roman lika

- etnička poruka romana je dehumanizacija svijeta i čovjekovo svođenje na životinje

- glavni lik Melkior Tresić – suvremeni Odisej koji se opire ratu, izbjegava odlazak u rat,
glumi ludilo, no puštanjem iz vojne jedinice sam se prijavljuje u rat

- tekst je grafostilistički oblikovan – neke riječi i rečenice napisane su drugačijim tipom

slova, riječi su eruditivne, roman povlači refleksije na mitologiju, Dostojevskog,
Shakespearea.

- radnja jako slojevita, prevladava sarkazam, groteska i apsurd

- realističnim pripovijedanjem oblikuje se unutarnji monolog

- tok svijesti i imaginarni dijalog glavnog junaka stalno su prisutni

Radnja romana zasniva se na tri plana:

1.realistički –radnja romana odvija se u Zagrebu i pokazuje intelektualni boemski svijet koji
se pojavljuje po krčmama, ulicama.

2.psihološki – predstavlja Melkiora Tresića koji se boji nadolazećeg rata, ali podsvjesno
osmišljava priču o brodolomcima i ljudožderima.

3.egzistencijalistički – glavni lik suočava se s događajima oko sebe i povezuje rat s

prijeratnim odnosima među ljudima. Mitski kiklop- ljudožder najavljuje dehumanizaciju
čovjeka.
OSNOVNA RAZINA

1. FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI – ZLOČIN I KAZNA

- realizam u Europi (1830.-1870 /90.)

- ruska književnost

- monološko-asocijativni tip romana (začetnik modernog romana)

- roman karaktera

- roman je sastavljen od 6 dijelova i epiloga

- fabularni tijek: priprema za ubojstvo, ubojstvo, psihološki slom Raskoljnikova

- Raskoljnikov je oksimoronski lik (zločinac i darežljivac)

- tema: ubojstvo i prihvaćanje kazne (moralna neopravdanost zločina), želja za društvenom

afirmacijom, pitanje čovjekova identiteta i čovjekove odgovornosti.

-mjesto radnje: Petrograd, Sibir ( Rusija ),19.stoljeće

Raskoljnikov dijeli ljude na obične i neobične ( obični služe održanju vrste, neobični su
stvoreni radi viših ciljeva i imaju pravo na zločin)

- ideja djela: postoji iskupljenje i za najvećeg grešnika, samo treba priznati grijeh.

- razlozi ubojstva:

1. socijalni (ne želi se okoristiti zločinom, već pomoći drugima)

2. moralni (njegov zločin nije u suprotnosti s njegovom vjerom se s njegovom vjerom)

3. psihološki (podjela ljudi na obične i neobične, sebe smatra neobičnim)

2.HRVATSKO PJESNIŠTVO

A.G. Matoš- hrvatska moderna, simbolizam,19. stoljeće

- piše po uzoru na Baudelairea

- napisao osamdesetak pjesama za života tiskanih posmrtno u zbirci Pjesme

- impresionistički pristup pjesmama, pejzaže obrađuje kao posebnu temu, posebna je i
stilistika pjesme :upotreba neknjiževnih leksema i arhaizama, muzikalan stih.

- trojni ritam, nasljeđivanje biblijskog stila, isprepleće prezent s aoristom, ponavlja riječi
obrnutim redom, uporaba sinestezije ( sklad i ispreplitanje boja, mirisa…)

- najčešće je pisao u formi soneta

-često pisao o smrti i ljubavi

-pjesme su elegične i baladične ( Utjeha kose, Djevojčici umjesto igračke, Samotna ljubav)

- svoja emocionalna stanja izražavao je u poetskim prikazima krajolika ( Jesenje veče,

Notturno )

- pisao je i domoljubne stihove ( Iseljenik, 1909., Stara pjesma)

- u svim pjesmama povezuje subjektivno i intimno s nečim općim.

( napomena: treba pročitati navedene Matoševe pjesme i druge iz zbirke)

Dobriša Cesarić

pjesnik i prevoditelj/ pripada drugom razdoblju hrvatske književnosti koje traje od 1929.
do 1952.

- izdao desetak knjiga pjesama

- pjesme su mu izraz izvornog doživljaja, one teku prirodno, želio je oživjeti radost u sferi
umjetnosti, izraz mu bio vrlo jednostavan

Zbirke: Lirika, Voćka poslije kiše, Spasena svjetla, Slap

Pjesme:

Oblak – misaona pjesma čija je tema tragična sudbina umjetnika kojega u trivijalnoj ,
običnoj svakodnevici nitko ne zamijeti, jedno vrijeme traju u svojim umjetničkim visinama i
nestanu

Povratak – misaona lirska pjesma o cikličnosti života, o relativnosti ljudske spoznaje

Balada iz predgrađa – socijalna lirska pjesma o socijalnoj nepravdi i o ravnodušnosti svijeta

spram pojedinca, pojedinačna smrt ništa ne mijenja, život se nastavlja.
3.HENRIK IBSEN- NORA ( Kuća lutaka)

- modernizam u Europi, posljednje desetljeće 19. st.

- norveški književnik

- psihološka drama u tri čina s idejom da pojedinac ima pravo na osobnu slobodu, položaj
žene u društvu i braku, želja za emancipacijom

- modernistička drama : unutarnji sukobi, potraga za vlastitom osobnošću, nemogućnost

komunikacije

- komorna drama ( drama u užem smislu)

- tradicionalna dramska kompozicija

- kuća lutaka je naziv za umjetan, zaštićen svijet, svijet privida i manipulacije

- mjesto radnje : stan odvjetnika Torvalda Helmera

- vrijeme radnje: božićni blagdani

- tema djela: emancipacija žene i pravo pojedinca na slobodan razvoj i na slobodan izbor
(Norino napuštanje obitelji)

- prvo izvođenje te drame bilo je sablažnjivo pa je pisac morao mijenjati kraj

- moderna struktura, drama situacije

4.ANTE KOVAČIĆ – U REGISTRATURI

Roman je temeljno djelo hrvatskog realizama (1880. -1892.)

Roman vremena i roman o odrastanju – prikazuje oblikovanje Ivičina karaktera od

djetinjstva do zrelosti( tzv. bildungsroman) socijalni roman( prikazuje društvenu
stvarnost), psihološki roman ( prati psihološko propadanje seoskog mladića)

Uokvirena kompozicija.
Fabula: romantična i realistična
Vrijeme radnje:19.stoljeće

Tema: djetinjstvo i školovanje darovitog seoskog dječaka Ivice Kičmanovića. On je

razapet između sela i grada, ali i između žena Anice i Laure

Laura postaje fatalna žena koja uništava Ivicu i njegovu sreću.

Stilistika djela: U djelu možemo uočiti:

 -realističke elemente: djetinjstvo i školovanje, odnos selo-grad, prodor kapitalizma
u selo, začetak kriminala u gradu

- romantičarske elemente: događaji vezani uz Lauru, ljubavni zapleti

- naturalističke elemente: na Laurin karakter utječe njeno porijeklo: naslijeđe i

okolina

5. MIROSLAV KRLEŽA – GOSPODA GLEMBAJEVI____________________________________

- psihološka drama, književnost 20. st., drugo razdoblje (1929.-1952.) pripada trilogiji o
Glembajevima

- tri čina

- govorna karakterizacija likova ( agramerski njemački jezik)

- psihološka drama aristokratske obitelji u čijem životu postoji dvojnost između privida i
iluzije te stvarnosti i istine

- tema: pad obitelji Glembaj ; sukob Leonea Glembaya s ocem i s obitelji

- vrijeme radnje : 1913.godina / palača obitelji Glembaj u Zagrebu

- s jedne strane obitelj je bogata, moćna i sretna, a ustvari su svi lažljivci, kradljivci i
ubojice, rješenja se pronalaze u ubojstvima

- potvrda lošega u Barboczy legendi – svi su Glembajevi ubojice i varalice

- rasipništvo, ludilo, ubojstva i samoubojstva rješenja su u svim glembajevskim krizama

Leone, Ignjat Glembaj, Angelika, barunica Castelli

6. VJENCESLAV NOVAK – POSLJEDNJI STIPANČIĆI

- realizam u Hrvatskoj (1880./81.-1992./95.)

-socijalni roman, roman sredine, obiteljski roman

- roman s temom propasti patricijske i patrijarhalne obitelji/ ženski dio obitelji podređen je
ocu
- u romanu pratimo prodor ilirskih ideja u Senj te nastojanje Ante Stipančića da stekne
političke položaje kako bi njegov sin Juraj nakon završetka školovanja lakše napredovao

- mjesto i vrijeme radnje : Senj, prva polovica 19.stoljeća

- kompozicija je uokvirena, radnja započinje u sadašnjosti, a potom se pripovijedanje vraća

u prošlost, a potkraj romana nastavlja se radnja s početka romana

-pripovjedač je objektivan, pripovijeda u 3.licu

- razlozi propasti: 1. društveni ( svi gledaju osobnu korist)

2. moralni (prevrtljivi su i sebični)

3. ekonomski (svi troše, a nitko ne radi)

4. psihološki (odgoj i školovanje)

Osnovni problem: problem osobne sreće, ni jedan lik ne pronalazi sreću i svi tragično
završavaju.

7.WILLIAM SHAKESPEARE - HAMLET

- engleska književnost

- renesansa u Europi, elizabetansko kazalište

-prijelaz iz 16. u 17. stoljeće

- poetsko-filozofska drama

- stihovi i proza

-drama, po vrsti tragedija – 5 činova

- drama u drami (Mišolovka)

- -u djelu je ostvarena takozvana poetika zrcala jer se u njemu zrcali stvarnost : stvarni
problemi i pitanja

- tema: Hamletova osveta zbog ubojstva oca

- mjesto radnje Danska, danski dvorac Elsinore / vrijeme radnje : srednji vijek

- Hamlet, danski kraljević („Biti ili ne biti“)

- ova tragedija proučava sljedeće odnose: ljubav, osvetu, novac, moć, ali i pitanje smrti i
časti

- renesansni tip čovjeka/ znatiželjan, dosljedan

8. SOFOKLO – ANTIGONA

- antička , grčka književnost, 5.st.pr. Kr.

- drama se tematski nastavlja na mit o Edipu

- događaji koji su prethodili radnji: Nakon Edipova odlaska u progonstvo Kreont preuzima
vlast u Tebi i brigu o Edipovoj djeci: Eteoklu, Poliniku, Antigoni i Izmeni…

- drama - tragedija u stihovima / 7 činova / mjesto radnje :Teba/ pisana grčkim jezikom

- braća Eteokl i Polinik sukobljavaju se radi vlasti/ sestra Izmena ne želi sudjelovati u
Antigoninu činu.

- Antigona je protagonist, vodi se božanskim zakonima i moralni je pobjednik, Kreont je

antagonist, vodi ga mržnja , postaje gubitnik.

- tema: sukob pojedinca i vlasti

- motiv cijele radnje: zabrana ukopa Polinikova leša

- elementi klasične tragedije: tragični junak, tragičan sukob, tragična krivnja, tragičan
završetak, uzvišen stil

-odnos božanskih i ljudskih zakona, hrabrost pojedinca koji život žrtvuje za drugoga.