ISPITNA PITANJA

1. Émile Zola, Thérèse Raquin

Ta primanja četvrtkom uvečer bila su za nju prava muka. Često se žalila da se slabo osjeća,
da boluje od migrene, samo da ne mora igrati i da može sjediti u kutu mirno, besposleno,
napola usnulo. Naslonjena laktom na stol, podbočivši lice dlanom, ona je promatrala
uzvanike svoje tetke i svog muža, gledajući ih kroz neku žućkastu i dimnu maglu što se
dizala sa svjetiljke. Sve su je te glave tjerale u očaj. Promatrala je jednu za drugom,
pogledom koji je pokazivao duboko gađenje i neku muklu razdraženost. Stari Michaud
pokazivao je svoje uvelo lice, posuto rumenim mrljama kakve imaju starci koji su
podjetinjili. Grivet je imao usko lice, okrugle oči i tanke usnice kretena. Olivier, kome su
kosti probijale kroz obraze, nosio je na smiješnom tijelu ukočenu i beznačajnu glavu.
Suzanne, njegova žena, bila je sasvim blijeda, praznih očiju, bijelih usana, mlohava lica.
Među tim grotesknim i nezgrapnim kreaturama, koje su je okružile, nije Thérèse našla
nijednog čovjeka, nijedno živo biće. Ponekad je upadala u halucinacije, osjećala se
bačenom na dno nekoga podruma, u družbu mehaničkih leševa koji bi, kao da ih netko
poteže na uzicu, kimali glavama i razmahivali se rukama i nogama. Davio ju je teški zrak
blagovaonice i jezovita tišina, a žuto svjetlucanje svjetiljke ispunjavalo je nekom pustom
grozom, nekom neizrecivom tjeskobom. Dolje, na dućanska vrata, postavili su maleno
zvonce koje je oštrim cilikanjem najavljivalo dolazak mušterija. Thérèse je budno pazila;
ona je brzo silazila čim bi se začuo zvončić, odahnuvši i sva sretna što se mogla ukloniti iz
društva. Kupca bi posluživala vrlo polagano. Kad je ostajala sama, sjela bi za pult,
zadržavala se tamo što je dulje mogla, od straha da se vrati, iskreno se radujući
zadovoljstvu što ne vidi pred sobom ni Griveta ni Oliviera.

1. Koja je tvrdnja o Thérèse točna?

A. Suosjeća s uzvanicima zbog toga što su ostarjeli.
B. Prisutnost uzvanika uvijek joj izaziva migrene.
C. Zatvara se u podrum dok su uzvanici u kući.
D. Smatra da su uzvanici isprazni i beživotni.

2. Koji se od sljedećih izraza odnosi na sve uzvanike?

A. starci koji su podjetinjili B. nezgrapne kreature C. neizreciva tjeskoba D. pusta groza

3. Koji osjetilni podražaj utječe na to da se Thérèse oraspoloži?

A. auditivni B. gustativni C. olfaktivni D. taktilni
2. Koji roman započinje sljedećom rečenicom? Na domaku šesnaestoga vijeka, za
kraljevanja Makse Drugoga, a banovanja biskupa Đure Draškovića, nizahu se oko župne
crkve Sv. Marka oniske daščare, gdje su kramari i piljarice obzirnim građanima plemenitoga
varoša na “gričkih goricahˮ tržile lojanica, ulja, pogača i druge sitne robe za sitnu porabu i
uz malen novac.
A. Posljednji Stipančići Vjenceslava Novaka B. Bijeg Milutina Cihlara Nehajeva
C. Zlatarovo zlato Augusta Šenoe D. U registraturi Ante Kovačića
3. Kojega ruskog realističkog književnika karakteriziraju detaljnost opisa, sklonost
grotesci i fantastici te takozvani smijeh kroz suze?
A. Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga B. Ivana Sergejeviča Turgenjeva
C. Nikolaja Vasiljeviča Gogolja D. Lava Nikolajeviča Tolstoja
 4. Lav Nikolajevič Tolstoj, Ana Karenjina
Kad je doznala da je došla Ana, Kiti nije htjela izlaziti. Ali Doli je nagovori. Skupivši sve
snage, Kiti iziđe te joj, crveneći se, priđe i pruži ruku. – Vrlo mi je drago – rekla je
drhtavim glasom. Kiti je bila smetena zbog borbe koja se vodila u njoj, zbog borbe između
neprijateljstva prema ovoj nevaljaloj ženi i želje da bude dobrostiva prema njoj; ali čim je
samo ugledala lijepo, simpatično Anino lice, svega neprijateljstva umah nestade. – Ne bih
se začudila kad biste vi i izbjegavali da se sa mnom sretnete. Na sve sam se naviknula. Bili
ste bolesni? Da, promijenili ste se – reče Ana. Kiti je osjećala da je Ana neprijateljski motri.
Ona je to neprijateljstvo objašnjavala time što se Ana, njena nekadašnja zaštitnica, našla
sada u nezgodnom položaju i njoj bî žao nje. Porazgovarale su o bolesti, o djetetu, o Stivi.
Ali Anu očito ništa nije zanimalo. – Svratila sam da se oprostim s tobom – reče ona
ustajući. – A kada putujete? Ali Ana se, ne odgovarajući, opet obrati Kiti. – Da, jako mi je
drago da sam vas vidjela – rekla je smiješeći se. – Toliko sam toga čula o vama sa svih
strana, čak i od vašeg muža. On je bio kod mene i jako mi se svidio – očito u lošoj namjeri
dodadne ona. – Gdje je on? – Otišao je u selo – crveneći reče Kiti. – Pozdravite ga od
mene, svakako ga pozdravite. – Dakako da hoću! – naivno ponovi Kiti sućutno joj gledajući
u oči. – Onda zbogom, Doli! – Pa kad je poljubila Doli i stisnula ruku Kiti, Ana žurno iziđe.
– Uvijek je ista i isto onako privlačna. Jako je lijepa! – reče Kiti kad ostade sama sa
sestrom. – Ali ima nešto tužno u njoj. Užasno tužno.
1. Koja je od sljedećih tvrdnja o Ani točna?
A. Stidjela se svojih neprijateljskih osjećaja. B. Zanimalo ju je što se događa sa Stivom.
C. Došla je oprostiti se s Doli. D. Dugo je bila bolesna.

2. Koja je od sljedećih tvrdnja o Kiti i Ani točna?

A. Ana je imala ljubavni odnos s Kitinim suprugom. B. Anu je rastužilo Kitino ponašanje.
C. Kiti je nekad bila Anina štićenica. D. Kiti odgaja Anino dijete.

3. Komu je Ana izručila pozdrav?

A. Dolinoj djeci B. Kitinu suprugu C. Dolinoj sestri D. Stivi
5. Zašto Lovro u djelu Prijan Lovro nije uspio u životu?
A. jer je bio seoskoga podrijetla B. jer je bio neobrazovan
C. jer se odao alkoholu D. jer se odnarodio
6. Koje od sljedećih djela pripada poetskomu realizmu?
A. Zločin i kazna Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga
B. Lovčevi zapisi Ivana Sergejeviča Turgenjeva
C. Ana Karenjina Lava Nikolajeviča Tolstoja D. Kabanica Nikolaja Vasiljeviča Gogolja
7. Koja se od sljedećih tvrdnja odnosi na Dunju Raskoljnikovu?
A. Podložna je suprugu i za njega je žrtvovala svoje poštenje, ali shvaća njegovo licemjerje te
ga odluči napustiti.
B. Bespomoćna je i bespogovorno sluša supruga koji joj ne dopušta da se aktivno uključi u
odgoj djece.
C. Žrtvuje se za brata i želi mu materijalno pomoći pa se odluči udati za bogatoga
skorojevića.
D. Iznimna je u svojoj sredini i otac ju udaje za krčmarova sina unatoč njezinu pasivnu
otporu.
8. Tko je lik intriganta u Šenoinu romanu Zlatarovo zlato?
A. Grga Čokolin B. Miloš Radak C. Petar Krupić D. Stjepko Gregorijanac
9. August Šenoa, Prijan Lovro
Dugi hodnici sjemeništa zijevahu na nj kao otvorena ždrijela. Lovro se odbi od drugova.
Bivao sve bljeđi. Stao moliti, moliti pritiskujući čelo na molitvenik. Al dim njegove žrtve
ne vinuo se uz nebo, dim se gubio po tlih. Zakopao se u Augustina, Hrizostoma i druge
svete oce, zadubio u psalme. Badava, badava! Duh mu se svraćao na Bérangera1, Goethea,
Byrona i Mickiewicza2. Tu je nalazio sebe. Duša mu bijaše kao Byronov Mazeppa3,
privezan krutom sudbom na bijesna hata4 – na vrijeme. Vrijeme, mladost leti, duša ranjena
krvava. Lovro stao čitati, učiti u noć. Al nije učio svetih otaca. Učio povijest, jezike,
matematiku. Ne bijaše Lovro pjesnik, to jest ne imaše tvorne pjesničke sile. Al mu duh
bijaše ognjevit zmaj. Primiv toliko slika pjesničkih velikana, toliku silu razlikih misli i
osjećaja u sebe, buktilo mu srce kao vatrena gora. Bivao sve bljeđi, sve suhlji, a oči sve
plamnije. Nađoše u njega Kanta, nađoše Rousseauove „Confessions”. Mrko gledaše ga
predstojnik od onoga dana. – Vas je opsjeo nečisti duh, vi ste pust svjetovnjak pod svetom
haljinom! – Od onoga dana nije bilo mira.
1. Kojim je izrazom prikazana Lovrina narav?
A. otvoreno ždrijelo B. dim žrtve C. ognjevit zmaj D. nečisti duh
2. Što je o Lovri iskazano sljedećom rečenicom? Badava, badava!
A. Lovri čitanje djela crkvenih filozofa nije pružalo utjehu.
B. Lovro neće moći živjeti od svećeničkoga poziva.
C. Lovro je uzalud potrošio mladost pišući pjesme.
D. Lovro je samo u molitvi pronalazio mir.
3. Čime se Lovro zamjerio predstojniku?
A. sukobom sa sjemeništarcima B. pretjerivanjem u molitvama
C. čitanjem svjetovnih filozofa D. pisanjem pjesama
10. Što su prema književnoj vrsti Povjestice Augusta Šenoe?
A. epovi B. feljtoni C. lirsko-epske pjesme D. zbirka novela
11. Na koji se književni pravac odnosi sljedeća tvrdnja? Predstavnici toga pravca oblikuju
književne likove prema učenju Hippolytea Tainea koji tvrdi da je čovjek određen nasljeđem,
sredinom i trenutkom.
A. na futurizam B. na impresionizam C. na nadrealizam D. na naturalizam
12. Koja se od sljedećih tvrdnja odnosi na završetak romana Zločin i kazna?
A. Glavni se junak želi obračunati s visokim i otmjenim društvenim krugovima.
B. Glavni junak iskupljenje pronalazi u vjeri, radu i ljubavi.
C. Glavni junak umire u požaru koji je sam izazvao.
D. Glavni je junak poludio.
13. Koje djelo započinje opisom pansiona gospođe Vauquer?
A. Combray Marcela Prousta B. Junak našeg doba Mihaila Jurjeviča Ljermontova
C. Kabanica Nikolaja Vasiljeviča Gogolja D. Otac Goriot Honoréa de Balzaca
14. Koji naziv nosi Šenoin programatski članak?
A. Ljudi i krajevi B. Naša književnost C. Hrvatska književnost D. Ogledi
15. Koji je Šenoin povijesni roman ostao nedovršen?
A. Kletva B. Diogenes C. Zlatarovo zlato D. Seljačka buna
16. U kojem se realističkom romanu iznosi ideja o nadčovjeku?
A. Ana Karenjina B. Zločin i kazna C. Otac Goriot D. Gospođa Bovary
17. Gustave Flaubert, Gospođa Bovary

U samostanu je bila jedna starija djevojka, koja je dolazila svaki mjesec na osam dana da redi
i krpa rublje. Budući da ju je zaštićivala nadbiskupija, jer je bila potomak jedne stare plemićke
obitelji koja je propala za vrijeme Revolucije, ona je jela u blagovaonici za stolom časnih sestara
i poslije jela čavrljala je malo s njima prije no što bi se vratila na svoj posao. Često bi pitomice
pobjegle iz učionice da je pohode. Ona je znala napamet mnoge ljubavne pjesme iz prošloga
vijeka, koje je poluglasno pjevala ne ostavljajući svoju iglu. Pripovijedala im je pripovijesti, javljala
im novosti, izvršivala im u gradu narudžbe i kradom posuđivala starijim učenicama kakav roman,
što ga je uvijek imala u džepu svoje pregače, a iz kojega je dobra gospođica za vrijeme svog
odmora i sama gutala čitava poglavlja. Tu je sve vrvjelo od samih ljubavnih zgoda, ljubavnika,
ljubavnica, progonjenih gospođa, što se onesvješćuju u samotnim paviljonima, poštanskih kočijaša
koje ubijaju na svim postajama, (…) gospode koja su hrabra poput lavova, a blaga poput janjaca,
kreposna kao što nitko nije, uvijek lijepo odjevena, a liju suze kao vrčevi vodu! I tako je punih šest
mjeseci šesnaestogodišnja Emma prljala sebi ruke u onoj prašini starih čitaonica.

1.Tko je potomak jedne stare plemićke obitelji?

A. šesnaestogodišnja Emma
B. odbjegla učenica
C. starija djevojka
D. časna sestra
2. Zašto su pitomice bježale iz učionice?
A. da bi slušale priče starije djevojke
B. da bi čavrljale s časnim sestrama
C. da bi se udvarale mladićima
D. da bi se vozile u kočijama
3. Koju od sljedećih stilskih figura pripovjedač gomila u prikazu osobina gospode?
A. alegoriju
B. metaforu
C. personifikaciju
D. usporedbu
4. O kojemu je stoljeću riječ u sljedećoj rečenici?
Ona je znala napamet mnoge ljubavne pjesme iz prošloga vijeka,
A. o 16. stoljeću
B. o 17. stoljeću
C. o 18. stoljeću
D. o 19. stoljeću
5. Što je bovarizam?
A. nezadovoljstvo vlastitim životom i bijeg od stvarnosti
B. radost življenja i hedonistički pristup svijetu
C. pretjerano divljenje samomu sebi
D. unaprijed izgubljena borba