KLASICIZAM I

PROSVJETITELJSTVO
KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO U
EUROPI
 17. – 18.st. u Francuskoj
 oživljavanje i oponašanje ‘‘klasičnih’’
antičkih uzora
 poštuju se pravila za umjetničko stvaranje
FILOZOFSKI PRAVAC - RACIONALIZAM
 oslanjanje na razum
 RENE DESCARTES

 Rasprava o metodi

 ‘’Mislim, dakle jesam.’’

KNJIŽEVNOST
 izvori klasicističke poetike:
Aristotel (Ars poetica);
Horacije ( Poslanica
Pisonima )
 kult forme, smirenost i
dovršenost, jasnoća misli i
uzvišen stil
 MORALISTIČKA,
RACIONALNA i
DIDAKTIČNA književnost
TRAGEDIJA I KOMEDIJA
 Tragedija - u stihovima, uzvišeni stil, plemeniti
karakteri
 poštivanje načela jedinstva radnje,mjesta i
vremena
 Komedije - pisane niskim stilom
Najpoznatiji francuski
tragičari:
 Pierre Corneille (Cid)

 Jean Racine (Fedra)

Komediograf:
 Jean-Baptiste-Moliere
(Škrtac,
 stih ALEKSANDRINAC (rimovani dvanaesterac s
cezurom iza 6.sloga – simetrija 6+6)
 u drami je uvijek rimovan parno, u lirici križno

 Marko Marulić
ENGLESKA
 John Dryden i Alexander
Pope (Esej o kritici 1711.)
 prva polovica 18.st. - Daniel
Defoe (Robinson Crusoe),
Jonathan Swift
(Gulliverova putovanja),
Samuel Richardson
(Pamela)
PROSVJETITELJSTVO
 potkraj 17.st. u
 glavni nositelj pokreta –
građanstvo
 PROSVIJEĆENI
APSOLUTIZAM
 razdoblje učenosti, općeg
znanstvenog duha i
znanstvenog istraživanja
 Charles-Louis de
Secondat Montesquieu
(1748. - O duhu zakona)
 Francois-Marie
Aroueta-Voltairea
(Candide ili Optimizam,
1759.)
 Jean Jacques Rousseau,
Julija ili Nova Heloisa
(1761.) – najava
romantizma
 Denis Diderot

 Postavio temelj
materijalističkoj filozofiji
(Misli o tumačenju
prirode, 1754.)
 glavni je urednik
ENCIKLOPEDIJE
(1751. – 1772
Italija Španjolska
 druga polovica18.st  Juan Melendez Valdes -
(Milan i Napulj) prosvjetitelj u poeziji
 Giuseppe Parini, Carlo
Goldoni
HRVATSKA
 18.st - početak sumraka bogate
tradicije dubrovačke književnosti
 Filip Grabovac 1747. – “Cvit
razgovora naroda i jezika iliričkog
oliti rvackog”
 Andrija Kačić Miošić 1756. –
“Razgovor ugodni naroda
Slovinskoga”
 Matija Antun Reljković (Satir ili
divji čovik, 1762.)
 Tituš Brezovački (Diogeneš,
Matijaš Grabancijaš dijak)
 klasicisti Matija Petar Katančić