KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO

TRAJANJE
• obuhvaćaju drugu polovicu 17. stoljeća i 18. stoljeće
• u nekim su književnostima klasicizam i prosvjetiteljstvo toliko isprepleteni
da među njima gotovo nema razlike
• no, njihovo se trajanje načelo može odrediti

17. st. 18. st. 19. st.

KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO
(druga polovica 17. i 18. stoljeće)
 TRAJANJE
• obuhvaćaju drugu polovicu 17. stoljeća i 18. stoljeće
• u nekim su književnostima klasicizam i prosvjetiteljstvo toliko isprepleteni
da među njima gotovo nema razlike
• no, njihovo se trajanje načelo može odrediti

druga polovica 17. st. tijekom 18. st.

KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO
17. st. 18. st. 19. st.

KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO
(druga polovica 17. i 18. stoljeće)
 TRAJANJE
• obuhvaćaju drugu polovicu 17. stoljeća i 18. stoljeće
• u nekim su književnostima klasicizam i prosvjetiteljstvo toliko isprepleteni
da među njima gotovo nema razlike
• no, njihovo se trajanje načelo može odrediti

druga polovica 17. st. tijekom 18. st.

KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO
17. st. 18. st. 19. st.
 TRAJANJE
• U ovom razdoblju ulogu vodeće
europske nacionalne književnosti od
Italije preuzima francuska književnost.

druga polovica 17. st. tijekom 18. st.

KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO
17. st. 18. st. 19. st.
 TRAJANJE
• U ovom razdoblju ulogu vodeće
europske nacionalne književnosti od
Italije preuzima francuska književnost.

druga polovica 17. st. tijekom 18. st.

KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO
17. st. 18. st. 19. st.
DRUŠTVENO-POVIJESNE PRILIKE
Sedamnaesto je stoljeće u Francuskoj obilježeno apsolutizmom Luja XIV:

• vladao je pune 72 godine

• Francuska postaje europskom velesilom
• francuska umjetnost određuje europski ukus
• ulagao je velika novčana sredstva za
poticanje kulture.

17. st.
DRUŠTVENO-POVIJESNE PRILIKE
Sedamnaesto je stoljeće u Francuskoj obilježeno apsolutizmom Luja XIV:

• vladao je pune 72 godine

• Francuska postaje europskom velesilom
• francuska umjetnost određuje europski ukus
• ulagao je velika novčana sredstva za
poticanje kulture.

17. st.
 a

DRUŠTVENO-POVIJESNE PRILIKE
Kraljevski dvor Versailles postaje kulturno središte javnoga života.

17. st.
 DRUŠTVENO-POVIJESNE PRILIKE
Osim Luja XIV, na književni život u Francuskoj utjecali su i:
• književni saloni
• Francuska akademija

Henri Testelin, Colbert predstavlja kralju Luju XIV. članove Kraljevske akademije znanosti (1667.)
Jacques-Louis David, Zakletva Horacija (1784.)

KLASICIZAM

Naziv proizlazi iz ugledanja

Ostvaruje Javlja se
na klasiku,
se u umjetnosti, tj. unaFrancuskoj.
provjerene
ponajprije vrijednosti
u književnosti antičke.umjetnosti.
i slikarstvu
a

DUH RAZDOBLJA U KLASICIZMU

RACIONALIZAM Mislim, dakle
jesam.

• u sve se može sumnjati i sve se može

propitivati, a odgovor na sva pitanja dat će
razum
• u skladu s tim, prva istina koja služi kao
polazište u otkrivanju ostalih istina jest ona koja
kaže: ja postojim

• filozofski pravac
• ističe se važnost razuma u spoznaji stvarnosti
• smatra se da je jedina prava spoznaja od
općeg prema pojedinačnom (dedukcija)

René Descartes, utemeljitelj racionalizma, na slici Fransa Halsa

 KLASICIZAM
• Boileau piše Pjesničko
umijeće po uzoru na
antičke poetike

• strogo određuje pravila

kako treba pisati da bi
književno djelo bilo
uspješno

• uspostavlja hijerarhiju
književnih vrsta i ne
dopušta miješanje
rodova i vrsta

• tragediju smatra
Jean-Baptiste Santerre, najvrednijom
Portret Nicolasa Boileaua (1678.) književnom vrstom
 antički uzori

promicanje
moralnih racionalizam
vrijednosti

OBILJEŽJA
KLASICIZM
A teme iz
težnja skladnoj i
mitologije i
pravilnoj formi
povijesti

suprotstavljanje
cijene se
baroknoj
tragedije i epovi
kićenosti
 a

PREDSTAVNICI KLASICISTIČKE KNJIŽEVNOSTI

Fedra Cid Škrtac

Jean-Baptiste
Jean Racine Pierre Corneille
Poquelin Molière

TRAGEDIJA KOMEDIJA
 A

DUH RAZDOBLJA U PROSVJETITELJSTVU

FILOZOFIJA PROSVJETITELJSTVA

• javlja se u Engleskoj, a najpotpuniji oblik ostvaruje u Francuskoj

• čine ju racionalizam i engleski empirizam
• proučava aktualne životne probleme i želi dati njihovo rješenje
• vjeruje se u svemoć ljudskoga uma
• ideja o napretku čovječanstva i racionalnoga uređenja svijeta

John Locke (otac prosvjetiteljstva) na slici

Godfreyja Knellera
a Louis-Michel van Loo, Portret Denisa Diderota (1767.)
PROSVJETITELJSTVO

• sredinom 18. st. Denis Diderot

pokrenuo je projekt francuske
Enciklopedije

• oko projekta okuplja

intelektualce iz različitih
područja znanosti i umjetnosti

• nazivali su se enciklopedisti

• cilj im je bio sastaviti cjelokupni

prikaz znanja i ljudskih
dostignuća iz svih područja
djelatnosti
 poučna uloga
književnosti

ugledanje na društveni
filozofiju angažman

OBILJEŽJA
PROSVJETITELJSTVA

važnost
„praktične” teme
svjetonazora
 a
PREDSTAVNICI PROSVJETITELJSKE
KNJIŽEVNOSTI
Candide ili Gostioničarka
Optimizam Mirandolina

François-Marie
Carlo Goldoni
Arouet Voltaire

FILOZOFSKI ROMAN KOMEDIJA

 KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO

• javlja se u Francuskoj • javlja se u Francuskoj i Engleskoj

• naziv proizlazi iz ugledanja na • naziv proizlazi iz glagola prosvijetliti

klasiku, tj. na provjerene – boriti se protiv svih oblika
vrijednosti antičke umjetnosti zaostalosti svjetlom uma

• ostvaruje se u umjetnosti, najprije • opći duhovni pokret koji se najprije

u književnosti i slikarstvu očituje u filozofiji i znanosti

• filozofska podloga: Descartesov • filozofska podloga: Descartesov

racionalizam racionalizam i Lockeov empirizam

• reprezentativna književna vrsta: • reprezentativna književna vrsta:

tragedija filozofski roman