Klasicizam u svjetskoj književnosti

Roko Rožić, 2. d
 „Država, to sam ja”
Luj XIV. (1638. – 1715.)
Povijesni kontekst
• Francuska, druga polovica 17. te 18. stoljeće
• vladar Luj XIV. model apsolutističkog vladara
• kulturni život postaje centraliziran u Parizu
• podizanje dvorca Versaillesa
• dvorske svečanosti, raskošni obredi -> dvorska država
• francuski postaje jezik europskih elita
•
•
„Stoljeće Francuske”
• Luja XIV. oponašaju vladari
diljem Europe
• otvaranje akademija
• promicanje znanosti,
književnosti i umjetnosti
• klasicistički ideal
• veličanje svoje osobe i
Francuske koju je
predstavljao
•
 Obilježja klasicizma
• uzor su antički autori -> sklad i savršenstvo
• prate se pravila, održava se točnost i red pod vodstvom razuma
• klasicistički stil: sklad, jasnoća izraza, sažetost
• književne vrste:
a) klasicistička tragedija
b) klasicistička komedija
c) klasicistička proza (basna, mudre izreke, poslovice, romani)
•
Racionalizam
• smjer u filozofiji
• razum je izvor čovjekove spoznaje
• René Descartes -> „Cogito, ergo sum”
• odvaja filozofiju od teologije
• otac novovjekovne filozofije
• jedino što nam jamči istinu jest djelatnost razuma
Klasicizam u ostalim dijelovima Europe
• izvan Francuske klasicizam je bio manje značajan kao
razdoblje
• uzimaju se samo neke ideje klasicizma
• Engleska -> isprepleću se klasicizam i rokoko
• Njemačka -> weimarski klasicizam (J.W. Goethe, F. Schiller)
• Italija -> romantički klasicizam
• Rusija -> oponašanje svega francuskoga
•
Klasicistička djela
• zasnovana na dvjema antičkim teorijama književnosti:
a) Aristotelovoj Poetici („Nauk o pjesničkome umijeću”)
b) Horacijevoj Poslanici Pizonima („Ars poetica”)
• Klasicistički teoretičari sastavljaju pravila i načela pisanja
• Nicolas Boileau -> „Pjesničko umijeće”
Najznačajnija pravila
1. Nije dopušteno miješanje rodova.
2. Uspostavljena je hijerarhija književnih rodova i vrsta.
(postoje veliki i mali rodovi)
3. Najznačajnija književna vrsta je tragedija.
4. Pridržavanje pravila Aristotelova trojedinstva mjesta,
vremena i radnje.
Klasicistički autori
• Pierre Corneille (1606. – 1673.), francsuki dramatičar
ØCid (tragikomedija)
ØHoracije (tragedija), Polijekt (tragedija)
• Jean Racine (1639. – 1699.), francuski dramatičar
ØFedra (tragedija)
ØAndromaha (tragedija), Berenika (tragedija)
Jean-Baptiste Poquelin - Molière
• francuski dramatičar, komediograf (1622. – 1673.)
ØŠkrtac
ØTartuffe
ØUmišljeni bolesnik
Jean de La Fontanie
• francuski pjesnik i pripovjedač (1621. – 1695.)
ØBasne (12 knjiga)
ØCvrčak i mrav
ØGavran i lisica
ØVuk i janje
ØLisica i roda
Ø
Barok i klasicizam
• tematika: katolička • tematika: mitologija,
obnova povijest
• svjetonazor: podvojenost • svjetonazor: racionalizam
između svjetovnoga i
• stil: sklad, jasnoća izraza,
duhovnoga
pravilnost forme
• stil: dekorativan, raskošan
izraz
Hvala na pozornosti
Izvori
• Dujmović Markusi D., Rosseti-Bazdan S., Književni vremeplov 2, Profil
Klett, Zagreb 2020.
• klasicizam | Hrvatska enciklopedija
• Francuzi | Hrvatska enciklopedija
• Luj XIV. | Hrvatska enciklopedija
• Versailles | Hrvatska enciklopedija
• French literature - The 18th century to the Revolution of 1789 | Britanni
ca