HRVATSKI JEZIK I

KNJIŽEVNOST

2.1 – DRUŠTVENO – JEZIČNI SMJER

Profesorica:
Magdalena Marošević
KLASICIZAM I

PROSVJETITELJSTVO
 Klasicizam i prosvjetiteljstvo u Europi

 17./18. st. u Francuskoj

 oživljavanje i oponašanje ‘‘klasičnih’’ antičkih uzora
 poštuju se pravila za umjetničko stvaranje
 MORALISTIČKA, RACIONALNA i
DIDAKTIČNA književnost
 teoretičar klasicizma
NICOLAS BOILEAU
Filozofski smjer - racionalizam
 oslanjanje na razum
 RENE DESCARTES
 Rasprava o metodi
 „Mislim, dakle jesam.’’

 B. de Spinoza
G. W. Leibniz
John Locke
David Hume
Immanuel Kant
 Načela u klasicizmu i prosvjetiteljstvu

 1. načelo - Ništa ne prihvaćamo kao istinito, osim

onoga što spoznajemo jasno i razgovijetno.
 2. analitičko načelo - Teškoću treba raščlaniti na
jednostavne dijelove.
 3. načelo –
Ići od jednostavnoga k složenome.
 4. načelo provjeravanja –
Provjeriti potpunost postupka.
Književnost
 Nicolas Boileau:
L’Art poetique (1674.) sažetak
francuske klasicističke poetičke
doktrine
 izvori klasicističke poetike:
Aristotel (Ars poetica);
Horacije
(Poslanica Pizonima)
 kult forme, smirenost i
dovršenost, jasnoća misli i
uzvišen stil
 Tragedija i komedija
 Tragedija - u stihovima (aleksandrinac), uzvišeni
stil, plemeniti karakteri
 poštivanje načela trojedinstva
radnje,mjesta i vremena
 Najpoznatiji francuski tragičari:
Pierre Corneille: Cid
Jean Racine: Fedra
 Komedija - pisana niskim stilom
Jean-Baptiste Poquelin (Moliere):
Škrtac, Tartuffe, Don Juan
 stih ALEKSANDRINAC
(rimovani dvanaesterac s cezurom iza 6.
sloga – simetrija 6+6)
 u drami je uvijek rimovan parno, u lirici
križno
 Jean de la Fontaine (Basne)
Pierre Auguste Caron de Beaumarchais
(Seviljski brijač, Figarov pir)
Engleska
 John Dryden i
Alexander Pope
(Esej o kritici, 1711.)
 prva polovica 18. st. -
Daniel Defoe
(Robinson Crusoe),
Jonathan Swift
(Gulliverova putovanja),
Samuel Richardson
(Pamela)
NJEMAČKA
 Joachim Winckelmann i
Gotthold Ephraim Lessing
 za Hrvatsku je važan Johann
Gottfried Herder
ITALIJA
 glavni epicentar antibarokne
estetike –
Akademija ‘Arkadija’, 1690.
 melodramatičar
Pietro Metastasio
 Prosvjetiteljstvo
 potkraj 17. st.
 glavni nositelj pokreta –
građanstvo
 PROSVIJEĆENI
APSOLUTIZAM
 razdoblje učenosti,
općega znanstvenog duha
i znanstvenog
istraživanja
 Charles-Louis de
Secondat Montesquieu
O duhu zakona,1748.
 Francois-Marie Arouet
(Voltaire)
Candide ili Optimizam,
1759.
 Jean-Jacques Rousseau
Društveni ugovor, 1762.
- demokratska teorija
društva
Julija ili Nova Heloisa,
1761.
– najava romantizma
 Denis Diderot

 Postavio temelj
materijalističkoj
filozofiji
(Misli o tumačenju
prirode, 1754.)
 glavni urednik
ENCIKLOPEDIJE
(1751. – 1772.)
Italija Španjolska
 druga polovica 18. st.  Juan Melendez
(Milano i Napulj) Valdes
 Giuseppe Parini, - prosvjetitelj u poeziji
Carlo Goldoni
HVALA NA POZORNOSTI!