Jean de La Fontaine

Jean de La Fontaine francuski je pjesnik i pripovjedač rođen 1621. u Château-Thierryu. Potiče iz

imućne obitelji, a od 1664. do 1672. boravio je na dvoru Luja XIV. Pisao je poeme i drame te 1669.
objavio svoje prozno djelo Ljubav Psihe i Kupidona koje je obogaćeno duhovitošću, elegancijom i
lucidnim opisima ženske psihe. Daleko je najpoznatiji po svojim basnama u dvanaest knjiga, Priče i
pripovijesti u stihu, čiji je izvorni naslov Basne izabrane i verificirane po g. de La Fontaineu.
Najznačajnije basne su Cvrčak i mrav, Gavran i lisica, Vuk i janje, Lisica i roda. Sadržaj basni je
preuzeo iz različitih izvora, pretežito antike i orijentalne književnosti te ih obradio u klasicističkome
duhu. U njih je unio aluzije na suvremene prilike i misaonost utemeljenu na racionalizmu. Od prve do
dvanaeste knjige vidljiva je i autorova evolucija pa su potonje basne često dulje i refleksivnije U
basnama alegorijski prikazuje likove svoga vremena i bavi se problemima njegovoga društva.

Klasicizam
Klasicizam je stilsko razdoblje od druge polovice sedamnaestog stoljeća do druge polovice
osamnaestoga stoljeća kada se javlja predromantizam. Javlja se u Francuskoj i prvi dio je obilježila
vladavina apsolutističkog vladara Luja XIV. Njegov dvor u Versaillesu središte je kulturnoga života.
Luj je otvaranjem akademija promicao znanost, književnost i umjetnost. U tim akademijama je vladao
klasicistički ideal. Uzor klasicističkim književnicima su antički autori. Dominira racionalizam te se
smatra da se istina može spoznati samo razumom, a u djelima se nastoji povezati korisno i poučno s
lijepim. Od autora se tražilo strogo pridržavanje klasicističkih pravila kako bi se to ostvarilo.
Prevladavaju književne vrste klasicistička komedija i klasicistička tragedija. Najpoznatiji književnici
toga vremena su Pierre Corneille, Jean-Baptiste Poquelin – Moliére, Jean Racine, Jean de La Fontaine,
itd. U La Fontainevom stvaralaštvu se vidi utjecaj antike, sklad, jasnoća izraza i sažetost kao i
realizam koji odlikuju djela iz ovoga razdoblja.

Usporedba antike, humanizma/renesanse i klasicizma

Na temi škrtosti.