KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO

KLASICIZAM druga pol. 18. st., naziv prema ugledanju knjievnika ovog razdoblja
na klasiku, tj. Antike vrijednosti
- razvija se u okviru filozofskog svjetonazora RACIONALIZMA = utemeljitelj Rene Descartes,
i prema toj filozofiji ljudi sve oko sebe moraju spoznavati razumom i sve mora imati razumno
objanjenje
- vodea francuska knjievnost zaslugom ljubitelja umjetnosti I kazalita, francuskog kralja
Luja 14
- klasicizam je izraz visokoga plemstva, odraz racionalistike filozofije u knjievnosti I
suprotstavljen je baroku

BAROK
- bitna kvantiteta, mnotvo figura i
misli, raskonost

KLASICIZAM
- bitna kvaliteta zdravog
razmiljanja i prosuivanja
- jednostavan i odmjeren stil

- glavna knji. vrsta tragedija u kojoj likovi uvijek trebaju dati prednost razumu pred
osjeajima i moraju poput starogrkih junaka biti hrabri, dosljedni, portvovni i skloni
odricanju
- ope znaajke:
a) racionalnost, moralistinost, didaktinost
b) uzvien govor, jasan stil, savrena forma
c) antiki uzori
Predstavnici:
Francuzi Pierre Corneille
tragiari
Jean Racine
Molliere komediograf
Talijan Carlo Goldoni komediograf

PROSVJETITELJSTVO kulturni graanski pokret koji se javlja u knjievnosti,

filozofiji i znanosti i traje u 18.st., zavretak se vee uz Francusku revoluciju 1789. godine
- javlja se u Francuskoj, a iri se na Englesku, Austriju i Njemaku te se temelji na
racionalistikoj filozofiji i filozofiji empirizma Engleza Johna Lockea (otac prosvjetiteljstva)
- cilj: prosvijetliti narod, boriti se protiv svih oblika zaostalosti i unaprijediti ljude, naglaena
korisnost i pounost knjievnosti
- najznaajnije djelo prosvjetiteljstva: Velika francuska enciklopedija; u ijem sastavljanju
su sudjelovali: Voltaire, Denis Diderot, Montesquieu, Jean-Jacques Rousseau (filozof i
knjievnik poznat po romanu Julija ili Nova Helosia pretea romantizma)
- glazba: vrijeme beke klasike i predklasike: Haydn, Mozart, Beethoven

PIERE CORNEILLE
- 1606. 1684.
- nazvan ocem francuske tragedije i utemeljiteljem modernog francuskog kazalita
- pisao komedije (Melita, Udovica) i tragedije s povijesnim temama: Cinna, Poliekt,
Pompejeva smrt, Medeja
- pravila pisanja klasicistike tragedije: mora biti pisana u stihu, imati 5 inova, obraivati
uzviene likove i treba potivati pravila o trima jedinstvima:
jedinstvo mjesta (jedno mjesto ili mjesta koja su blizu)
jedinstvo vremena (jedan dan)
jedinstvo radnje (jedna radnja)
mora biti pouna i uzvienog stila te postupcima likova moraju rukovoditi osjeaji dunosti,
asti, volje i razuma

CID
- tragikomedija u 5 inova
- Cid = gospodar, tj. don Rodrigo kojeg su tako nazvali jer se istakao u borbi protiv Maura;
povijesna osoba, panjolski vitez iz 11.st.
- glavni problem djela: PROBLEM ASTI Himena i Rodrigo se vole, ali Himena zahtjeva
Rodrigovu smrt kako bi osvetila svoga oca jer je Rodrigo ubio njezina oca kako bi obranio
ast svojega oca
- tema: sukob ljubavi i asti; ast se mora braniti pod cijenu ivota
- don Rodrigo vrsto zastupa obiteljsku i vlastitu ast te smatra da je morao ubiti Himenina
oca kako bi uope bio dostojan nje, tj. samo je astan ovjek dostojan ljubavi = TRAGINI
PARADOKS
- sukob na kraju razrjeava sam kralj umjesto konane tragedije Himena e se za godinu
dana (nakon alovanja za ocem) udati za Rodriga zavretak ni sretan ni nesretan =
TRAGIKOMEDIJA
- Himena = dvostruko nesretna; izgubila oca, nemogunost ostvarenja ljubavi s Rodrigom
- Himena = don Rodrigo ast im je u prvom planu u skladu sa zahtjevima klasicizma

JEAN RACINE
- znaajan predstavnik francuske klasicistike tragedije
- odgojen duhom odricanja i jansenizma (uenje o ispraznosti i pokvarenosti svijeta, ovjek
nakon zgrjeenje nije sposoban za dobra djela, odsutnost Boje milosti i spasenja)
- Racin u svojim tragedijama prikazuje sukob izmeu osjeaja dunosti i razuma
- najznaanija tragedija:

FEDRA
- tragedija napisana uzvienim stilom u stihovima; prikazuje likove iz grke mitologije:
FEDRA (ena atenskog kralja Tezeja), TEZEJ, HIPOLIT (Tezejev sin iz prvog braka s
amazonskom kraljicom Hipolitom), ARICIJA (potomak atenske kraljevske obitelji, smrtnih
neprijatelja Tezejevih) ENONA (Fedrina dadilja)
- okosnica radnje je ljubavna strast, Fedra je zaljubljena u posinka Hipolita (koji je zaljubljen u
Ariciju) i svjesna je da je takva ljubav nedoputena i da ne moe proi nekanjeno
- mislii da je Tezej mrtav, Fedra Hipolitu izjavljuje ljubav, a nakon to se Tezej vraa, ona i
Enona lano optuuju Hipolita pred ocem
- Hipolit je plemenit lik uti pred ocem ne zato to je kriv, ve zato to je neduan; Tezej na
sina zaziva osvetu bogova, alje ga u progonstvo i tamo bogovi ostvaruju zazvanu osvetu
- radnja zavrava tragino: Hipolit mrtav, Enona se bacila niz litice, Fedra ispija otrov, Tezej
osuen na samou
- Fedra neprestano mijenja raspoloenja iz bijesa i elje za osvetom u grinju savjesti, elei
se rijeiti svojih grenih osjeaja, obraniti ast sebe i svoga mua te se ubija
- Fedra = lik duboko nesretne ene koja doivljava poraz u borbi sa svojim ljubavnim
osjeajima

MOLLIERE (JEAN-BAPTISTE POQUELIN)

- 1622. 1673.
-najznaajniji svjetski i francuski komediograf, potpuno se posvetio kazalitu
- kazalini glumac, reiser, pisac, osniva kazaline druine "Kraljevske druine", pred smrt
mu je pozlilo dok je glumio u komediji Umiljeni bolesnik
- prikazuje dramske sukobe s razraenom psiholokom motivacijom te daje kritiku
francuskog drutva 17. stoljea
- najznaajnija djela: komedije karaktera i komedije drutva; krtac, Umiljeni bolesnik,
Tauffe, Kaiperke, kola za mueve, kola za ene, Don Juan
- napisao vie od 30 komedija

KRTAC
- tema: stari krtac Harpagon koji je opsjednut svojim blagom
- komedija nastala na temelju Platonove komedije Auluraria (Komedija o loniu) = isti
motiv krca Eukliona, ovdje Harpagona i isti tijek radnje INTERTEKSTUALNOST = utjecaj
jednog knjievnog djela na drugo knjievno djelo
- dva glavna motiva:
1. Harpagonova krtost (zakopao u vrtu 10000 kuda)
2. motiv ljubavi Harpagonove djece (Elise i Cleantea) kojoj se suprotstavlja
otac
- ljubavni trokuti:
Elis Valere (Elisin izbor) Elsemo (oev izbor starijeg gospodina koji ne trai
miraz)
Cleante Mariane (Cleantov izbor) Harpagon
- zaplet: Cleanteov sluga ukrade Harpagonu novac, no na kraju komedija zavrava sretno:
otac dobiva novac, a djeca se udaju/ene za voljene osobe
- komedija karaktera: izruguje trtost i pohlepu za novcima
- drutvena komedija izruguje drutvo u kojem vlada lihvarenje
- likovi krca : Euklion (Platon), Skup (Marin Dri), Harpagon (Molliere)
-> svi su opsjednuti novcem i on im je iznad sree vlastite djece

VOLTAIRE (FRANCOIS-MARIE AROUET)

- 1694. 1778.
- vodei francuski filozof

- najznaajnija osoba prosvjetiteljstva

- obiljeio 19. st. koje se po njemu naziva Voltairevo stoljee
- dospjevao u zatvor, ivio u progonstvu, djela su mu bila spaljivana na lomai (npr. filozofska
pisma koja su proglaena sablanjivima i krivovjernima)
- u djelima izruguje drutvene nedostatke i ljudske slabosti te istie da ovjek ima pravo na
vlastiti izbor i miljenje

CANDIDE

(lat. candidus = ist, otvoren, iskren)

- filozofski roman; roman koji iznosi shvaanje neke filozofske ideje

- ima strukturu pustolovnog romana s uzbudljivom fabulom i zapravo je parodija
avanturistikog romana
- ironian ton usprkos svim zlima i nevoljama koje proivljava glavni lik, on i dalje vjeruje
onome to su ga uili, da je svijet najbolji i tek na kraju romana dolazi do njegove duhovne
promjene
- tema: prilike u svijetu koje upoznaje Candide nakon to je istjeran iz dvorca u kojem je bio
zatien od svega zla
- u romanu pisac predstavlja svoje filozofska uvjerenja; ismijava filozofiju optimizma
njemakog filozofa G. Leibniza i njegovih sljedbenika, govori protiv optimizma jer u
tadanjem svijetu prepunom progona i stradanja teko je biti optimist
- istovremeno zagovara filozofiju Johna Locka prema kojoj ovjek spoznaje svijet tek na
temelju vlastitog iskustva
- nakon mnogo lutanja susree Carigondu i vjenaju se, ali savreno stanje s poetka romana
je narueno, ona je ostarjela i porunjela
- roman zavrava reenicom: " Obraujte svoj vrt.", a vrt u koji nas Voltaire poziva je na
vlastiti svijet, tj. svaki pojedinac ima pravo izgraditi sam svoj vlastiti svijet za sebe

CARLO GOLDONI
- 1707. 1793.
- tal. komediograf koji je reformirao talijansko kazalite: oslobodio ga vrlo popularne
komedije dell'arte (temeljila se na improvizaciji glumaca i stalnim tipiziranim likovima i
situacijama), on uvodi PISANI TEKST komedije, realistine situacije i realistine likove, tj.
prikazuje ljude iz svakodnevnog ivota sa svim njihovim manama i nedostacima
- napisao preko 200 kazalinih djela, najpoznatija komedija:

KRMARICA MIRANDOLINA
- komedija u 3 ina; mjesto radnje Firenca, Mirandolinina gostionica
- likovi: Vitez od Ripafrate (enomrzac), Markiz od Forlipopolija (osiromaeni plemi), grof od
Albafiorite (bogati) gosti Ortenzija i Dejanira glumice koje ne uspjevaju zavesti viteza,
Fabrizijo sobar u gostionici
- Mirandolina je sloen lik samostalna mlada ena koja ovdje nije komian lik, ve je sama
pokreta zapleta u koji se zapleu njezini pomalo smijeni oboavatelji = komedija karaktera
- ona vitezu enomrscu laska i u svemu povlauje, ali samo kako bi stekla njegovo
povjerenje te kako bi ga na kraju ponizila i otjerala u oaj
- ona govori: "Moja pobjeda mora postati javnom na porugu umiljenih mukaraca i na ast
naega spola."
- tema: Mirandolinino zavoenje viteza i odnos prema mukarcima
- lik Mirandoline je napravljen prema stvarnoj glumici (realistinost), a sama Mirandolina ne
dominira scenom svojim zavoenjem, ve razumom koji se tradicionalno vee uz mukarce
= ona ukazuje na novu drutvenu ulogu to ju je ena zadobila u 18.st. = EMANCIPIRANA,
RAZUMNA, SLOBODNA
- to dokazuje i svojom udajom za pripadnika svoga stalea Fabrizija takav brak osigurava joj
zatitu i ne ugroava njezinu slobodu

PROSVJETITELJSTVO U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI

- 18.st.
- knji. znaajke: moralno-didaktini karakter, naglasak na vanosti kulture i prosvjete pa se
knjievnim djelima eli prosvijetliti i poduiti narod istie se vanost prosvjetiteljskog
djelovanja knjievnih djela na itatelje
- vanu ulogu dobiva usmena narodna knjievnost te EPSKI DESETERAC (stih od 10 slogova
sa stalnom cezurom nakon 4. sloga)
- razvija se pokrajinska knjievnost:
DUBROVNIK najznaajniji znanstvenik Josip Ruer Bokovi; razvija se zanimanje za
znanost i uenost
DALMACIJA najznaajniji provjetitelji Andrija Kai Mioi i Filip Grabrovac (Cvit
razgovora naroda i jezika ilirikoga aliti rvackoga)
SLAVONIJA Matija Antun Reljkovi i Matija Petar Katani
SJEVERNA HRVATSKA knjievnost na kajkavskom, najznaajniji komediograf Titu
Brezovaki
- knjievni rodovi:
EPIKA najznaajniji knji. rod 18. st. je epika u stihu
LIRIKA manjeg znaenja, jedina zbirka pjesama je Jesenski plodovi M.P.
Katania
DRAMA znaajni prijevod Mollierovih djela = franezarije radnje su im
smjetene u Dubrovnik, a likovi su ponaeni

ANDRIJA KAI MIOI

- 1704. 1760.
- prosvjetitelj iz Dalmacije
- djela: filozofski prirunik na lat. Elementa periphatetika; puki pisana kronika u prozi
Korabljica
- glavno djelo:

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA

- tema: dogaaji i linosti iz slavenske povijesti
- prosvjetiteljski ep, tj. zbornik epskih pjesama u desetercu + zapisi koji kronoloki slijede
vane povijesne dogaaje, tj. kronika slavenske povijesti
- djelo je namijenjeno neobrazovanom itatelju koji ne zna talijanski i latinski, a Mioi mu
eli pribliiti dogaaje iz slavenske povijesti, odnosno eli da i obani i teaci mogu proitati
povijesnu istinu
SLIDI PISMA RADOVANA I MILOVANA
- prvi bestseller u hrvatskoj knjievnosti 18.st., iznimno popularan u narodu
PISMA OD RADOSLOVA
- elementi usmene narodne knjievnosti: epski deseterac, upotreba vokativa umjesto
nominativa ("knjigu pie od Kotara knee"), kletve ("iz neba te strijele udarile")
- jezik: tokavska ikavica koja najbolje odgovara prosvjetiteljskom obraenju puku
- Mioieva namjera: narodu pribliiti povijesne dogaaje kako bi iz njih izvukli pouke i kako
bi upoznali dogaaje i junake iz vlastite prolosti

MATIJA ANTUN RELJKOVI

- najznaajniji slavonski prosvjetitelj, rodio se u Svinjaru (Davoru) kraj Nove Gradike
- vojniki ivot, sudjelovao u sedmogodinjem ratu protiv Turske i bio zarobljen u Frankfurtu
na Odri tu se upoznaje sa europskim prosvjetiteljskim idejama, spoznaje koliko je njegova
zemlja zaostala i odluuje zapisati svoja zapaanja
- pie Satira kako bi Slavonce pouio boljem i naprednijem nainu ivota te kako bi im
ukazao na negativnosti koje su ostale jo iz turskih vremena
- glavno djelo:

SATIR ILITI DIVLJI OVIK

- prosvjetiteljski ep u 12 pjevanja, u narodnom prosvjetiteljstvu prvo djelo svjetovne

knjievnosti (do tad se mogla itati samo nadbona knjievnost
- radnja: Slavonac u umi sijee drva, sree Satira koji ga upozorava na lo nain ivota
Slavonaca i ukazuje mu to treba promijeniti da bi Slavonija bila naprednija i ljepa
- SATIR = razigrano mitoloko bie, napola ovjek, napola jarac (divlji ovjek), osobina mu je
da svakoga bez stida upozori na sve loe to se tie njega
- 2 dijela epa: "Satir piva u vere Slavoncem" upozorava na loe obianje koje su Turci
ostavili u slavonskom narodu, tj. "turske skule" (sijela, prel, kola, predugi i preskupi pirovi),
na to to Slavonac ne alje djecu u kolu, na njegovo loe gospodarenje i loe ureenje kua
"Slavonac odpiva u vere Satiru" Slavonac govori to se sve popravilo
od vremena kada je Satir bio meu njima te ga uvjerava da su Slavonci prihvatili njegove
savjete
- ulomci: 1. govori o poloaju i ljepoti Slavonije
2. opjevava nestanak slavonske ljepote za to su krivi Turci
3. zadaa Satira kritian, eli prosvijetliti i pouiti slavonskog seljaka odnosno
utjecati na unapreenje te moralni i materijalni preporod Slavonije
- epski desetereac, tokavska ikavica

TITU BREZOVAKI
- hrvatski prosvjetitelj Zagreba
- studij teologije i filozofije; pjesnik i komediograf u prosvijetiteljstvu dramsko djelo treba
ukazati na negativne pojave, na vanost istine i napretka te pomijeati ugodno s korisnim, tj.
odgojno i prosvjetiteljski djelovati na narod
- djela: prozna drama Sveti Aleksej; komedije Diogene iliti sluga dveh zgubljenih Bratov

MATIJA GRABANCIJA DIJAK

- najizvoeniji kajkavski dramski tekst
- grabancija = arobnjak, ak koji je uz obaveznih 12 kola zavrio i 13. vilenjaku, ima
nadnaravne sposobnosti
- glavni lik je putujui ak Matija koji se svojim nadnaravnim sposobnostima slui da bi
razotkrio i sakrio ljudske mane te u skladu s prosvjetiteljstvom pouio ljude preko njih
- poroci, mane u zagrebakom drutvu na koje upuuje Matija: ljudska glupost, pohlepa za
novcima, kraa, prijevara, praznovjerje i zaostalost
- prvi su na redu za kanjavanje obrtnici Smolko (postolar) i krznar Vuksan, tj. Matija im
govori o njihovoj prolosti, prijevarama i kraama jer Matija iz zvijezda moe proitati
ljudsku prolost i budunost = nadnaravno
- komedija situacije i konverzacije

MATIJA PETAR KATANI

- 1750. 1825.
- slavonski prosvjetitelj, pie pjesme na latinskom, hrvatskom i maarskom
- poznat po prijevodu Biblije s latinskog na hrvatski i njegov je prijevod prvi
tiskani hrvatski prijevod cijele Biblije, on izlazi 1831.!!!
- znaajna je njegova pjesnika zbirka Fructus auctumnales (Jesenski plodovi) pisana na
latinskom i hrvatskom jeziku
- u pjesmama na hrvatskom jeziku se isprepliu klasicistiki, antiki ili mitoloki motivi i
narodni motivi

VINOBERA U ZELENOJ MOLBICE DOLINI

- tema: berba u Molbicama (selo kraj Samobora), prikazan mladenaki pjesnikov doivljaj
- istaknuto veselo dionizijsko raspoloenje koje je ostvareno isprepletanjem narodnih
(Danica) i klasicistikih (nimfe) utjecaja
- preteu umanjenice kojima se ostvaruje intimno (prisno) raspoloenje
- zavrna strofa donosi sjetu zbog prolaznosti veselja, mladosti i ivota i izraava spoznaju o
prolaznosti i nepovratnosti proivljenoga
EVA
- pjesnik usporeuje njenu i umiljatu pticu sa istom takvom djevojkom Maricom