More

Reljef morskog dna

● oceanografija
○ 1872.
○ britanski brod Challenger
■ ekspedicija 4 godine
■ eholot
● izmjerena najdublja točka Marijanske brazde
○ Challenger Deep
○ 1960.
■ batiskaf Trieste
● Walsh i Piccard
○ 2012. J. Cameron
○ 2019. V. Vescovo
○ 2020. astronautkinja Sullivan
● postanak i starost morskog dna
○ većinom ravno
○ dijelovi oblikovani utjecajem tektonike ploča i vulkanskim djelovanjem
○ staro oko 200 mil. godina
■ paleomagnetizam
● prirodni magnetizam sačuvan u stijenama u mineralima koji
sadržavaju željezo
● dokaz starosti i stvaranja morskog dna
● mjerenje omogućuje pomicanje mag. pola Zemlje
● kontinentalni rub
○ oko 18% površine morskog dna
○ kontinentalni plićak/šelf, kontinentalna padina/slaz, kontinentalno podnožje i
dubokomorska brazda/jarak
○ kontinentalni plićak
■ najplići i zaravnjeni dio svjetskog mora
■ veći dio biljnog i životinjskog morskog svijeta
● aktivni dio kontinentalnog ruba
■ do 200 m dubine - prije ledenog doba bio kopno
■ oko 5% Zemljine površine, 8% oceanske površine
■ gospodarska važnost
● ribarska područja
● zalihe nafte, prirodnog pline i metana
○ off-shore proizvodnja
■ postupak vađenja nafte i plina
■ potkraj 19. stoljeća - SAD Kalifornija
■ ⅓ prerađene nafte dolazi iz podvodnih ležišta
● raste - kopnena gotovo iscrpljena
 ○ Sjeverno more, Perzijski, Meksički i Maracaibo zaljev
■ prekriven slojevima pijeska, mulja i blata
● donose rijeke - Mississippi, Amazona, Nil, Ganges…
■ katastrofe - nasukavanje tankera Exxon Valdez, eksplozija Deepwater
Horizon platforme
● iskorištavanje → uništavanje i zagađenje, opasnost za planet
○ kontinentalna padina
■ strma padina na morskom dnu
■ 200 - 3000 m dubine
■ podmorski kanjoni kao nastavci dolina rijeka s kopna
■ područje sumraka i mračno područje
○ kontinentalno podnožje
■ 3000 - 5000 m dubine
■ pasivni kontinentalni rub
● Atlantski tip
● lagano tone zbog sedimenta
■ aktivni kontinentalni rub
● Pacifički tip
● uzdiže se zbog procesa subdukcije
● pojačan vulkanizam i seizmičnost
● stvaranje gorja i izobličenje sedimenta
○ oceanski bazeni / abisalne ravnice
■ najprostraniji dijelovi podmorskog reljefa
■ oko 70% reljefa morskog dna
■ 5000 - 6000 m dubine
■ mali nagib i velika pokrivenost sedimentima - debljina veća i od 5km
■ sediment mutnim strujama došao s kontinentalnih šelfova
■ potpuni mrak, golem tlak, niska temperatura
○ srednjooceanski hrptovi
■ najviši reljefni dijelovi u morskom podmorju
■ međusobno povezani oceanski planinski lanci
● grananje na oko 65000 km
■ oko 11% morskog dna
■ područja razmicanja litosfernih ploča - stvaranje nove Zemljine kore
■ nekoliko tisuća metara visine
■ izbijaju i iznad morske razine i tvore otoke
● Island, Sveta Helena, Tristan da Cunha
○ dubokomorske brazde/jarci
■ najdublji dijelovi podmorskog reljefa
■ granice podvlačenja litosfernih ploča
■ uz rubove oceana
■ Tihi ocean
■ do 100km široke i više tisuća km dugačke podmorske udoline
■ Aleutski jarak
● dugačak oko 3000 km
○ presjek oblika slova V
Otoci
● dio kopna uvijek okružen morem ili vodom
● opseg obalne crte veći od 10 km, otočić 1,5 - 10 km opsega obalne crte
● oko 6,6% ukupne kopnene Zemljine površine
● gradovi na otocima - New York, Hong Kong, Venecija, Sankt Petersburg…
● sve važniji u svjetskom turizmu
● vrste otoka prema postanku
○ prirodni
■ kontinentalni otoci
● dijelovi geološke strukture susjednog kopna i s njim nekada
činili jedinstvenu cjelinu - potapanje dijelova kopna
● nastaju u kontinentalnom plićaku
○ Velika Britanija, Irska, Sicilija, Kalimantan…
● nastaju odcjepljenjem dijelova kore kontinenta
○ Novozelandski otoci, Madagaskar
● nastaju nakupljanjem pijeska uz morsku obalu, otoci u deltama
○ sprudni otoci
● tektonski rasjedni, tektonsko nabrani, akumulativni, abrazivni
■ oceanski otoci
● izdižu se iznad oceanskog dna
● izdvojeni
● vulkanski
○ nastali vulkanskim podmorskim erupcijama na
srednjooceanskim hrptovima
○ podvlačenje tektonskih ploča - lučni vulkanski otoci
○ razmicanje tektonskih ploča - vulkanski otoci na riftu
■ Island, Havajski otoci
● koraljni otoci
○ nastali djelovanjem koralja u tropskim toplim morima
○ sjeveroistočna obala Australije - Veliki koraljni greben
○ umjetni
■ želja za povećanjem prirodnih otoka
● Vasiljevski otok u Sankt Petersburgu
■ gospodarski razlozi
● turistički otoci u Dubaiju, zračna luka Kansai
● najveći otoci
1. Greenland
2. Nova Gvineja
3. Borneo
4. Madagaskar
5. Baffin
6. Sumatra
7. Honshu
8. Velika Britanija
9. Viktorija
10. Ellesmere
Najveći hrv. otoci
1. Cres
2. Krk
3. Brač
4. Hvar
5. Pag
6. Korčula
7. Dugi otok
8. Mljet
9. Rab
10. Vis
11. Lošinj
12. Pašman
13. Šolta
14. Ugljan
15. Lastovo
16. Kornat
17. Čiovo
18. Vir
19. Molat
20. Olib
Organogene obale

● obala
○ granični pojas između kopna i mora
○ područje na kojem ljudi grade naselja i luke, razvijaju različite djelatnosti
○ dužina obala na Zemlji - oko 500 000 km
○ primarne obale
■ oblikovane promjenama razine mora, abrazijom, riječnom
akumulacijom, napredovanjem ili povlačenjem ledenjaka, tokom
vulkanske lave, rasjedanjem, vremenskim utjecajima, erozijom…
○ sekundarne obale
■ nastale djelovanjem koralja, mangrovih šuma i čovjeka
● izgradnja luka, lukobrana i umjetnih otoka
○ koraljne obale
■ oblici organogenih zoogenih obala
■ nastaju rastom koraljnih kolonija
■ topla, plitka, čista mora
■ izduženi koraljni sprudovi građeni od ostataka sitnih morskih
organizama
■ koralji - skupine životinja koje žive u kolonijama
■ oko 300 000 km2 plitkih morskih područja u svijetu
■ koraljni grebeni kao najsloženiji i najljepši ekosustavi
■ stanište mnogih biljnih i životinjskih vrsta
■ nestajanje koraljnih grebena
● globalno zagrijavanje i ljudski nemar
○ izlov ribe, lov na kitove i bisere…
● u posljednjih nekoliko godina uništeno 1000 od 2300 km
Velikog koraljnog grebena (zatopljenje mora)
● proces izbjeljivanja zbog toplinskog vala
○ prestanak simbioze koralja i algi
○ ostaje samo kostur koralja
○ ugibanje i usitnjavanje
● utjecaj na život u podmorju
○ nestanak staništa, izvora hrane
● razvijanje novih metoda zaštite koralja
○ modificirani koralji, “zaklanjanje od sunca”,
geoinženjering…
○ mangrove obale
■ specifične organogene obale
■ fitogeni oblici obala nastali rastom bujne hidrofilne vegetacije
■ ušća rijeka tropskog i suptropskog područja
● izraženi procesi plime i oseke
■ obale koje nisu izložene snažnim udarima valova
● rubovi estuarija i obalnih laguna
■ razvijanje mangrovih šuma
● gusto korijenje koje viri iznad površine vode
○ zadržava riječne nanose - taloženje
■ oko 8% duljine svjetskih obala
■ filtriranje onečišćivača iz rijeka, sprečavanje zatrpavanja obližnjih
morskih staništa muljem, zaštita obale od erozije
■ područja velike bioraznolikosti
■ uništeno više od polovice mangrovih močvara
● urbanizacija, turizam, akvakultura, gradnja cesta i marina…
● naftna havarija
● deforestacija
● invazivne vrste
● klimatske promjene
● najveći uzrok - porast akvakulture u jugoistočnoj Aziji
● prijetnja od izumiranja vrsta
● zaštita
○ međunarodna razina
■ zaštita mangrova u sklopu programa zaštite
raznih međunarodnih organizacija
○ nacionalna razina
■ dodijeljena vladinim agencijama koje se bave
šumarstvom, ribarstvom i agrikulturom
○ razina administrativnih jedinica lokalne zajednice
■ podizanje svijesti poslovnih ulagača i običnih
ljudi o važnosti zaštite mangrova
Pacifički vatreni prsten
● područje najsnažnijih sudara litosfernih ploča
● oko 450 aktivnih vulkana (oko 75% svih vulkana)
○ nizovi otočnih lukova poput Aleuta, Kurila i Ryukyu otoka
● 40000 km dug u opsegu
● nastaje kao poslijedica podvlačenja litosfernih ploča (subdukcije)
○ tihooceanska litosferna ploča gušća te tone pod kontinentalne ploče
○ stvara nestabilna područja u litosferi i uzrokuje izbijanje magme iz dubljih
dijelova Zemljine unutrašnjosti
● posljedice
○ potresi
■ posljedica podvlačenja ploča
■ najizraženiji u rubnim dijelovima pacifičke (tihooceanske) litosferne
ploče
○ tsunamiji
■ veliki valovi
■ nastaju kada je potres jači od 7.5 po Richteru
■ kreću se brzinom do 700 km/h (194 m/s jer SI sustav je bolji)
■ visine i do 35 m
● velika destruktivna sila
○ sudar
○ poplava i jaka struja prema moru prilikom povlačenja vode
■ 2004. Južna Azija i 2011. SI obala Honshua
○ vulkanski otoci i planine
■ izbijanje magme, koja se hladi u vodi te formira otok
■ uzdizanje kontinentalne ploče formira planine uz obalu na kontinentu
El Nino

● prirodna pojava
○ nastaje u razmaku 2-7 godina u području Tihog oceana
○ pojavljuje se u vrijeme Božića (El Nino esp. mali Isus)
○ uzrokuje ga anomalija u temperaturi vode
○ mijenja se tijek morske struje što mijenja smjer strujanja vjetrova
● kako nastaje
○ Wagnerova cirkulacija ili normalan ciklus
■ Sunce zagrijava vodu u području Australije i Indonezije
■ topao i vlažan zrak se uzdiže i stvara područje niskog tlaka zraka
■ zrak se uzdizanjem hladi i oslobađa se vlaga
■ Zapadni vjetrovi nose hladni, sada suhi zrak na istok
■ na zapadnoj obali Srednje i Južne Amerike se stvara područje visokog
tlaka zraka i suhe klime
■ zrak se spušta na površinu vode, grije se te ga pasati nose nazad
prema zapadnom dijelu Tihog oceana
○ godina El Nina
■ stvara se topla morska struja uz zapadnu obalu Srednje i Južne
Amerike
■ Wagnerova cirkulacija na području istoka Tihog oceana
■ mijenja se smjer pasata i Zapadnih vjetrova, zapadni pušu na na
zapad, a ne na istok, pasati pušu na istok, a ne na zapad
■ gomilanje tople vode na istoku oceana i smanjenje hranjivih tvari u njemu
○ zbog toga je more uz Australiju i Indoneziju toplije za do 4 stupnja
○ postoji i La Nina
■ hladno anomalno klimatsko stanje ekvatorijalnog dijela Tihog oceana
■ vode oko Indonezije su toplije nego uobičajeno
● jače oluje i poplave
● u ostalim dijelovima suše
● posljedice
○ obrtanje smjera vjetrova
○ promjena klime na zapadu i istoku Tihog oceana
■ zapadna obala oceana postaje sušna
● požari, suša, umiranje šuma
■ istočna obala ima vlažnu klimu i poplave
● stvaranje močvara
○ zaraze
● klizišta i erozija tla
○ pojave tornada na obali Sjeverne Amerike
More je prirodni resurs
● ribarstvo
○ povećanje potrošnje → smanjenje lova i povećanje uzgoja
■ prevelik ulov bi doveo do izlova i nestalo bi ribe
○ akvakultura → uzgoj u vodama
■ marikultura → uzgoj u moru
■ uzgoj ribe, školjaka, rakova, mekušaca, algi
○ 1960.-ih u Japanu → uzgoj morskih algi
○ od 1990-ih sve veći uzgoj dok lov stagnira
● područja ribolova
○ SZ Europe (Dogger Bank, Lofotski otoci)
○ SI Sjeverne Amerike (Grand Banks)
○ mora oko Japana i Kamčatke
○ mora oko Aljaske
● uzgoj algi
○ bogate natrijem, kalijem, kalcijem, fosforom i jodom
○ pružaju obranu od radijacije i zagađivača u neposrednoj blizini
○ korisne u farmaceutskoj, kozmetičkoj industriji te kao hrana
● morska sol
○ 35 promila (3.5%) salinitet mora
○ dobiva se isparavanjem morske vode u bazenima u solanama
○ tri solane u hrv.
■ Pag, Nin, Ston

Zaštita Jadranskog Mora

● zatvoreno
○ ⅔ šelf (plićak)
● autopurifikacija
○ velika mora svojim strujama sama sebe pročišćuju
● uzročnici:
○ otpad
○ turizam (pogotovo ljeti)
○ industrija
○ pomorski promet
■ tankeri
■ balastne vode (direktno ugrožavaju ekosustav)
○ energetika (nafta, plin)
● zbog struja i valova (jugo) smeće se nosi po cijelom Jadranu
● konzervacijska biologija mora
○ znanstvena grana usmjerena zaštiti i očuvanju mora i oceana
Podjela Jadrana prema zagađenosti vode
● 1. Otvoreno more
● 2. Obalno more
○ 10-30 m dubine
○ 300 m od obale
● 3. Kritične zone mora u sklopu unutarnjih voda Hrvatske
○ Luke: Pula, Rijeka, Zadar, Split, Šibenik, Ploče i Dubrovnik
○ Bakarski zaljev, Kaštelanski zaljev…
● 4. Kritični dijelovi plitkog mora u međunarodnim vodama Jadrana
○ Pula

Rješenja u sustavu upravljanja morem

● održivi ribolov
○ ne uzimati više no što se može prirodno obnoviti
● održivi i odgovorni turizam
○ orijentacija turizma na minimum zagađenja i štetnog utjecaja na okoliš, a tako
i mora
● zaštićena područja i ekološka mreža
○ zaštita vrsta
■ regulacija o postupanju s određenim vrstama
○ zaštita područja
■ regulacija o postupanju s određenim područjima
○ regulacija ribarstva
■ reguliranje količine ribolova i načina ribarenja
○ upravljanje obalnim područjem
■ upravljanje obalom i smanjenje onečišćenja obale zbog
kontinentalnog utjecaja (kanalizacije i otpadne vode)
● integrirano upravljanje obalnim područjima
○ proces koji ujedinjuje sve postupke kojima održavamo dugotrajnu
uporabljivost obale i prirodnih resursa i očuvanje prirodnog stanja okoliša