1.

PREDAVANJE
Razmjetaj i razdioba kopna i mora na Zemlji
Ukupna Zemljina povrina je 510 milijuna km2. Na kopno otpada 149 milijuna
(oko 29 %), a na more 361 milijun (oko 71%). Na sjevernoj Zemljinoj polutki
more zauzima 40 %, a na junoj 60 % Zemljine povrine. Svjetsko kopno
razvrstano je na 6 kopnenih cjelina, tj. 7 kontinenata.
Gruba razdioba svjetskog mora odnosi se na oceane:
Veliki ili Tihi ocean (Pacifik) povrine 180 milijuna km2, a to je oko 50 %
Hidrosfere.
Atlanski ocean (Atlantik) 106 milijuna km2, oko 29 % svjetskog mora.
Indijski ocean ili Indik oko 75 milijuna km2 ili oko 21 % povrine
svjetskog mora.
Prirodno otvoreni prometni putevi izmeu ova 3 oceana postoje samo na junoj
zemljinoj polutki. Unato tome zemlje u tom podruju gospodarski znatno
zaostaju za zemljama na sjevernoj polutci.
Na rubnim oceanskim djelovima izdvajaju se morske povrine koje ovisno o
poloaju razvrstavamo na rubna, sredozemna i unutarnja mora.
+ slika: shema svjetskih mora
Razdioba mora prema poloaju
1) Rubno more smjeteno je na rubnim oceanskim djelovima, a od
otvorenog oceana odvajaju ih otoni nizovi ( Beringovo, Sjeverno ledeno,
Japansko more ). Ovima pripadaju i neki veliki zaljevi ( Bengalski,
Gvinejski, Bishajski ).
2) Unutarnja mora dublje se uvlae u kopno, a s otvorenim oceanima
povezani su tjesnacima ili uskim prolazima ( Baltik, Perzijski zaljev,
Hudsonov zaljev ).
3) Sredozemna mora (mediterani) smjeteni su izmeu kontinenata.
Promet i veza s otvorenim oceanima odvijaju se kroz tjesnace ili
prokopane kanale (Sueski, Panamski, Gibraltar, Malaki tjesnac,
Windwarski tjesnac).
Na Zemlji je 5 sredozemlja:
Afro-Euro-Azijsko
Ameriko (Karibsko more i Meksiki zaljev)

Austral-Azijsko
Sjevernoeuropsko (Baltik)
Arktik
Arktik je najvee sredozemlje, veim dijelom zaleeno i nema veeg
prometnog znaenja.
Obalna razvedenost
Obala je pojas izmeu nie niske vode i granice do koje dopiru valovi. More
na obalu djeluje abrazijom i akumulacijom. Abrazija je ruenje, a
akumulacija nanoenje materijala na obalu. Ovim utjecajima oblikuju se 2
tipa obala:
Strme obale su abrazijske obale na ije oblikovanje utjee snaga mora, te
raznosi abradirani materijal po moru.
Niske obale blago ulaze u more (akumulacijske obale). Materijal s kopna
na obalu izbacuju morske struje, vjetar i rijeke.
Strme obale obino imaju brdovito zalee pa planinski lanci mogu biti
usporedni s obalnom crtom (primjer: Peru). To su takozvane uzdune obale.
Druga vrsta strmih obala su poprene obale gdje su planinski lanci okomiti
na liniju obale (primjer: Grka).
Poprene su razvedene, lak je pristup moru i laka je komunikacija obalazalee. Uzdune su nepogodne za pomorsku privredu, uz samu obalu velike
su dubine pa je nemogue napraviti sidrita.
Niske obale Nizine dopiru do mora i nastavljaju se na morskom dnu,
obalna crta se stalno mijenja, osobito u podrujima sa velikim amplitudama
morskih mijena. Postoje 3 vrste niskih obala:
Lagunske
Dinske
Koraljne
Sve 3 vrste predstavljaju opasnost za plovidbu.
Tipovi zaljeva
1. Fjord Nastao je ulaskom mora u glacijalnu dolinu. Najvie ih ima na
Aljasci, Grenlandu, Skandinavskom poluotoku, neto manje u ileu i
Novom Zelandu. Velika dubina, jako strme obale i gotovo nemogua
komunikacija sa zaleem. Nepogodni za gradnju luka.

2. Rijas Nastao je prodorom mora u rijenu dolinu. Ove su obale otvorene

prema zaleu, te je izvrsna mogunost gradnje prometnica (New York,
Sidney). Nekad su obale strme i izgledaju kao fjordovi (Limski kanal i
zavratnica kraj Jablanca).
3. Estuar To je duboko i prema izlazu proireno ljevkasto rijeno ue.
Nastaje na obalama s velikim amplitudama morskih mijena zbog kojih se
luke grade na naelima zatvorenih lukih dokova (London, Liverpool,
Antwerpen, Le Havre). Estuari su pogodni za gradnju luka, ali je gradnja
istih jako skupa.
2. PREDAVANJE
Morske struje
U oblikovanju strujnog sustava na moru prevladavajui utjecaj imaju stalni
vjetrovi, geomorfologija morskih bazena i koriolisova sila. Znaenje morskih
struja poglavito je u tomu to prenose velike koliine vodenih masa, pa
zahvaljujui prijenosu toplih vodenih masa iz ekvatorskog podruja u polarna
podruja izravno utjeu na mikro i makro biologiju na Zemlji.
Golfska struja srednju godinju temperaturu u sjevernoj Europi podie za
8C. U povijesti su struje imale znaenje u plovidbi primitivnim sredstvima i
na taj nain omoguavale naseljavanje pustih podruja (naseljavanje
pacifikih otoka).
Druga korist struja je veliko znaenje za razmjetaj ribolovnih podruja. U
sudaru toplih i hladnih vodenih masa intezivna su vrtloenja koja omoguuju
i uvjetuju podizanje vode bogate hranjivim solima to posljedino predstavlja
pogodno stanje za veliko razmnaanje planktona. Velika koliina zooplanktona (hrana za nekton) uvjet je za bogata ribolovna podruja.
Jo jedna pojava uvjetovana je okomitim strujanjima morske vode
Upwelling. Puhanjem stalnih vjetrova (pasata) s kontinenta na more (sa
istoka prema zapadu) u priobalnim podrujima odnose velike koliine
povrinske vode. Sa sjevera i juga nadomjeta se ovaj manjak ali nedostatno,
pa se u ovim podrujima stvara veliki povrinski podtlak koji usisava vodu s
morskog dna. Ova voda osobito je bogata hranjivim solima pa na povrini
trajno traju idealni uvjeti za fitoplanktonski bloom. Najpoznatija podruja su
portugalska obala i kalifornijska obala. Izostankom upwellinga jedne godine
javljaju se veliki problemi za ribarsku industriju ( el nino iz peruanske
mitologije).

Sljedea korist od struja je raznoenje razliitih oblika ivota u svjetskom

moru, te mogunost dobivanja elektrine energije (projekti jo u razradi), i
turizam.
+ SLIKA: MORSKE STRUJE
Morske dobi (mijene)
To je pojava periodinog izdizanjai sputanja morske razine pod utjecajem
sila Sunca, Mjeseca i planeta. Plima je podizanje, a oseka sputanje morske
razine. Postoje 2 tipa morskih mijena:
Jednodnevi
Poludnevni.
U jednodnevnom tipu se javljaju 1 visoka i 1 niska voda u jednom
mjeseevom danu (24,8 sati), a kod poludnevnog 2 visoke i 2 niske vode.
Amplitude u sredozemlju su 30 cm, u srednjem jadranu 50 cm i u sjevernom
100 cm. U srednjoj Europi nekoliko metara, a ile do 10 m. Najvie su u
zaljevu Fandi, Nova kotska i kanada 19,6 m. Mjere se na mareografskim
postajama mareografima, na kojima se ispisuje obrazac o vrijednosti gibanja
morske razine. Temeljem statistikih podataka i predvianjem buduih
izrauju se tablicemorskih mijena. Najvie se uoavaju plitkim, niskim
obalama gdje se obalna crta pomie brzinom ljudskog hoda. Na takvim
obalama se grade luki lockovi. Uplovljenje i isplovljenje samo za vrijeme
visoke vode. Na uima nekih rijeka plimni val ulazi u njeno korito velikom
brzinom u obliku visokog bedema ( Amazona). Plimni val je visok 5-6 m,
to je opasno. Velike amplitude predstavljaju velike probleme za sve obalne
djelatnosti. Velika korist je za solane i to to su potencijalni energetski izvori.
U La Mancheu Francuzi su izgradili elektrane kod kojih se za vrijeme visoke
vode pune umjetni bazeni, a proizvodnja se zaustavlja za vrijeme pribline
razine vode kao to je razina u bazenima.

Led na moru
U podruju Arktika i antartika su trajno zaleene velike povrine te je
nemogua plovidba. Plovidba izmeu santi i ledenih brijegova dovodi do

opasnih situacija. Morska voda se zbog soli zamrzava na -1,1 - -1,9C, ali u
njoj ostaje neto soli. 4 su vrste leda u moru:
- Ledenjaci ili gleeri goleme gromade zaleene slatke vode koje
godinama klize s planinskih obronaka pa se neke spuste i do mora. U
sjeverni atlantik godinje dospije 7000 ledenjaka. Prema jugu ih nose
Labradorska i Golfska struja. Veina ih se nasue na Kanadske obale, a
tek oko 400 dospijeva do velikog banka gdje se sudaraju sa Golfskom
strujom i otapaju. Najvie ih je oko Skandinavskog poluotoka, Islanda,
Grenlanda.
- Ledene sante su gromade koje se otkidaju sa kopna (Antartika).
Dospijevaju u hladno more pa ih hladna istona cirkumpolarna struja
dugo nosi prema istoku pa se sporo otapaju. Najveu santu uoio je
norveki kitolovac 1926.
- Led koji unesu rijeke u more. Predstavlja manju opasnost.
- Zaleena mora.
3. PREDAVANJE
Struktura stanovnitva
U prouavanju gospodarske strukture valja izdvojiti 3 podruja stanovnitva:
Primarno
Sekundarno
Tercijarno
Primarno obuhvaa stanovnitvo zaposlene u poljoprivredi (poljodjelstvo,
stoarstvo, umarstvo, ribarstvo).
Sekundarno obuhvaa zaposlene u rudarstvu, industriji, graevinarstvu te
proizvodnom obrtu.
Tercijarno obuhvaa stanovnitvo u neproizvodnim gospodarskim djelatnostima
(usluni obrt, promet, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, bankarstvo, pomorstvo
bez ribarstva i brodogradnje, prosvjeta, kultura, zdravstvo, uprava, obrana).
Prema razini gospodarstva zemlje u svijetu dijele se na 3 kategorije:
a) Visoko razvijene zemlje jako razvijena industrija i razvijeno tercijarno
gospodarsko podruje, visoka produktivnost u svim djelatnostima,
razvijena trgovina, visok nacionalni dohodak, pismenost i ivotni
standard. Ove drave imaju razvijene trgovake flote, brodogradnju i
dobro opremljene luke. Imaju vanu ulogu u meunarodnoj pomorskoj
trgovini.

b) Srednje razvijene zemlje preteito su agrarne s tendencijom razvoja

industrije i tercijarnog podruja. Produktivnost rada, nacionalni dohodak i
ivotni standardi su osrednji, ali u znaajnom porastu. U izvozu uz
sirovine jaa i izvoz gotovih proizvoda. U skladu sa tim razvija se i
pomorstvo.
c) Zemlje u razvoju gotovo su iskljuivo agrarne. Niska produktivnost,
pismenost i ivotni standardi. Izvoze sirovine, a uvoze gotove proizvode.
Industrijski razvoj tek u zaetku. Iznimke su zemlje bogate naftom.
Podatak o SAD-u: 1850.god. primarnog stanovnitva 65 %, sekundarnog 18 %,
a tercijarnog 17 %. 1970.god. primarnog 4 %, sekundarnog 31 %, a tercijarnog
65 %.
Struktura svjetskog pomorskog prometa
Razvoj pomorstva kroz povijest redovito je napredovao uz vee skokove i
padove ovisno o tritu kojeg je opsluivalo, te tehniko-tehnolokom napretku
u svijetu. Pomorski prijevoz je najjeftiniji, a suvremeni brodovi sve bre
povezuju udaljene kontinente. Veliki brodovi prevoze goleme terete. Izlaz na
more za sve drave ima veliko znaenje u razvoju pomorstvenosti, turizma,
trgovine itd. U ovim zemljama istiu se geopolitiki imbenici i uvjetovanosti te
su u mogunosti razvijati ratne mornarice. Oko 2/3 ukupnog robnog prometa
odvija se morem. Najintezivniji porast robnog prometa dogodio se 1960-ih zbog
velikog porasta udjela tekuih tereta. Osim sirove nafte sve se ee prevoze i
preraevine, a pomorski putovi se gotovo podudaraju za naftu i naftne derivate.
U strukturi suhih tereta prevladavaju rasuti, komadna roba i generalni tereti.
Zadnjih desetljea modernizacija pomorstva raste pa se proizvode vei, bri i
sigurniji brodovi s boljim manevarskim svojstvima. Posebna pozornost
primjenjuje se radnim uvjetima i zatiti na radu ( ILO konvencija). Organizacija
rada, suvremena skladita, moderniji kopneni promet, luke, prekrcajna sredstva,
mree predstavnitava, komunikacije, kadrovi, suvremeni navigacijski sustavi,
sigurnost plovidbe, uvoenje novih tehnologija ( paletizacija, ro-ro, lash,
kontenjerizacija). Osobito je vana kontenjerizacija pa se u svijetu izgradilo
brojne kontenjerske terminale.
1966. prvi je kontenjerski brod preplovio atlantik. Najrazvijenije regije za
kontenjere su daleki istok, angloamerika i atlanska europa. Najvei kontenjerski
terminal nalazi se u Japanu ( Kobe ). Izgraen je na umjetnom otoku Port Island.
Najjae drave u konjtenjerizaciji su Japan, Singapur, Hong Kong, Tajvan i
Juna Koreja.

U ukupnom kontenjerskom prometu na 1. Mjestu je SAD, a u Europi Velika

Britanija.
Tankerski prijevoz je takoer u velikom porastu, osobito nakon to su se
naftovodi i plinovodi pokazali nesigurnima.
Putniki prijevoz u stalnom je opadanju pa se tek oko 3 % svjetskih putnika
prevozi brodovima, a 97 % zrakom.
Razmjetaj pomorskog prijevoza u svijetu i najvee svjetske luke
Nakon velikih svjetkih otkria teite svjetskog pomorskog prometa iz
sredozemlja se premjeta na atlantik. To je i danas najprometniji ocean. Pacifik
je do 2.svjetskog rata bio na 3.mjestu, ali je do danas pretekao indik. Razmjetaj
pomorskog prijevoza:
Sredozemlje oko 15 %
Atlantik oko 48 %
Pacifik oko 25 %
Indik oko 12 %
Velike morske luke ishodine su i zavrne toke svjetskih pomorskih puteva,
vanih eljeznikih i cestovnih komunikacijskih te unutarnjih plovnih putova.
Pouzdanih podataka o broju luka u svijetu nema zbog problematinih mjerila.
Danas ima vie od 3000 luka koje sudjeluju u meunarodnom pomorskom
prometu. Oko 700 ih ima godinji promet vei od milijun tona, a 17 luka ima
godinji promet vei od 10o milijuna tona. To su:
U Europi:
Marseille, Rotterdam i Antwerpen
U SAD-u:
New York, Philadelphia, Virginia ports, New Orleans i Houston
Perzijski zaljev:
Ras Tanura i Kharg
Daleki istok:
Yokohama, iba, Nagoya, Kobe, Singapur, Hong Kong i Shangay
Od ukupno 240 velikih morskih luka 108 je na Atlantiku + 38 u Sredozemlju =
146, 70 su na Europskim obalama, a 32 na pacifikim.
Pomorski putovi u atlantiku

Usmjereni su prema europskim i amerikim obalama. Glavni pomorski put u

sjevernom atlantiku povezuje amerike obale sa sjevernom europom. Veza
atlantik pacifik odvija se kroz panamski kanal, a juni put oko ognjene zemlje
ima neznatnu vanost. Zapadnoafrike luke imaju sve vee znaenje kao i
srednjoamerike i argentinske i brazilske. Veza atlantik sredozemlje indik
odvija se kroz sueski kanal, te oko rta dobre nade.
Plovni putovi u indiku
Povezuju luke u junoj i jugoistonoj aziji i australiji s europskim i afrikim
lukama. Ovo podruje osobito je vano zbog prijevoza sirove nafte i plina. Ovi
plovni putevi kriaju se u nekoliko morskih prolaza:
Harmuz i Bap El Mande (Suez)
Malaki prolaz (Sanda i Lambok)
Bassov prolaz
Plovni putovi u pacifiku
Povezuju luke u istonoj aziji i australiji sa amerikim obalama. Usmjereni su
najvie prema Japanu. 2 glavna vorita su:
Panamski kanal
Indonezijski tjesnaci.
4. PREDAVANJE
Luka pojam i razvojni imbenici
Luka je prirodno ili umjetno zatieni bazen u kojemu brodovi nalaze zaklon od
valova, struja, vjetrova, leda itd., u kojemu se mogu lako i brzo prekrcati,
iskrcati i ukrcati tereti, ukrcati gorivo, mazivo, hrana i priuvni dijelovi, potroni
materijal itd. Mogue je obaviti popravak, zamjeniti posadu, odmoriti i dobiti
zdravstvenu zatitu.
Nadalje, luka je mjesto na kojemu se susreu pomorski s kopnenim prometnim
putovima (neke i s unutarnjim plovnim putovima) radi ukrcaja robe i putnika s
kopnenig prijevoznih sredstava na brodove i obratno. Prekrcaji se obavljaju
izravno ili posredno putem putnikih i robnih terminala.

imbenici koji utjeu na poloaj i razvoj luke

Mogu se razvrstati na prirodno-zemljopisne i drutveno-gospodarske. U prvoj
skupini su zemljopisni poloaj i topografski uvjeti, a u drugoj veliina i
gospodarska povezanost sa zaleem i plovnim putovima (gospodarska
razvijenost zalea), tehnika opremljenost, kadrovi i politiki imbenici.
Postoje 3 vrste imbenika koji utjeu na razvoj luke:
- ire luko podruje
- Ue luko podruje
- Zalee ili gravitacijsko podruje
ire luko podruje podrazumijeva u prvom redu udaljenost luke od
meunarodnih pomorskih putova, geomorfologiju cijelog podruja,
hidrometeoroloke prilike, slobodan pristup luci, dosta manevarskog prostora
ispred luke, povoljne dubine, kvalitetnu zatienost, mogunost organizacije
sigurnog sidrita te blizinu prometnice (zrana luka, eljeznica, cesta, unutarnji
plovni put, naftovod itd.)...
Ue luko podruje podrazumijeva kvalitetno zatien zaljev ili mogunost
jednostavne izgradnje lukobrana ili valobrana, blizinu prometnice,
telekomunikacije, odlagalite smea, mogunost sigurnog odlaganja rabljenih
ulja i drugih neistoa s brodova, policiju, carinu itd.
Zalee je blie prirodno sklono podruje, a gravitacijsko podruje moe bitijako
daleko, i biti u vie drava. Gravitacijsko podruje se mijenja ovisno o trenutnim
granicama i geopolitikoj situaciji.
Razdioba luka
1. Prema temeljnoj djelatnosti:
- trgovake
- ratne
- ribarske
- portske
Trgovake slue za promet robe i putnika, a razlikuju se prema veliini,
opremljenosti, opsegu prometa, vrstama tereta itd.
2. Prema namjeni:
- teretne
- industrijske
- putnike

- snabdjevake
- ope (viestruka namjena)
3. Prema smjetaju:
- obalne su smjetene u prirodno zatienim zaljevima ili su umjetno
zatiene.
- estuarijske su duboko u rijenim uima s visokim amplitudama morskih
mijena (London)
- lagunske su u lagunama i brodovi doplovljavaju kroz izjaruane kanale
(Venecija)
- otone su na otocima, a esto zauzimaju i cijeli otok i funkcioniraju kao
terminali
- kanalske su u kanalima (Port Said, Balboa, Manchester...)
- rijene su u rijekama i jo se nazivaju rijeno-morske
- Jezerske se nalaze na velikim jezerime na kojima plove veliki brodovi, a
na nekim jezerima u Canadi i SAD-u jezerske luke su dustupne i morskim
brodovima odreene tonae
4. Prema vodostaju:
- otvorene su na obalama s malim amplitudama morskih mijena.
Uplovljavanje i isplovljavanje je mogue u svakom trenutku
- zatvorene su na obalama sa visokim amplitudama morskih mijena. Imaju
izgraene luke bazene. Uplovljavanje i isplovljavanje samo za vrijeme visoke
vode.
5. Prema veliini i vanosti u robnoj razmjeni:
- svjetske imaju golem i raznovrstan promet, te su povezane sa svim
kontinentima
- meunarodne prema ukupnom prometu i broju pruga znatno zaostaju za
svjetskima (Rijeka,Alexandria)
- nacionalne imaju vanu ulogu u privredi zemlje (Pirej,Lisabon)
- regionalne su one kojima gravitira vie regija jedne ili vie drava
- lokalne nemaju ire zalee niti gravitacijsko podruje, te se koriste u
kabotai
6. Prema smjeru robnih tijekova
- uvozne
- izvozne
- prolazne (tranzitne)
Preko potonjih (tranzitnih) se obavlja robni promet za druge drave
7.Prema strukturi tereta:

- ope (univerzalne)
- specijalizirane rukuju generalnim, rasutim, komadnim i tekuim
teretima, kao terminali, te ih u sastavu jedne luke moe biti vie
8. Prema vrstama brodova:
- linijske
- kontenjerske
- trajektne
9. Prema regionalnom zemljopisnom poloaju:
Nazivaju se premaregiji, moru ili podruju u kojemu se i kojemu u prvom redu
slue (atlanske, pacifike, jadranske...)