VODE NA ZEMLJI

1. Zašto se planet Zemlja naziva još i „modri planet“?

Zemlja se zove još i „modri planet“ jer 71% Zemljine površine prekrivaju mora i
oceani.

2. U kojim agregatnim stanjima se pojavljuje voda?

Voda se u prirodi pojavljuje u 3 agregatna stanja:
 kruto ( ledenjaci),
 tekuće ( površinska i podzemna voda - mora, oceani, rijeke, jezera, potoci..)
 plinovito (vodena para).

3. Koliko udio od ukupne vode na Zemlji čini slana voda, a koliko slatka?
Slane vode (more+slane vode na kopnu) ima 97,5%,
a slatke vode 2,5% od ukupne količine vode na planetu.

4. Gdje sve možemo pronaći slatku vodu?

Najveća količina slatke vode nalazi se u ledenjacima ( 68,7%) i u podzemlju
( 30,1%), a tek 1,2% slatke vode se nalazi na površini Zemlje ( zaleđena voda u tlu,
jezera, rijeke, močvare).

5. Gdje su pohranjene najveće količine slatke vode?

Najveće količine slatke vode su pohranjene u ledenjacima.

6. Objasni izreku „Bez vode nema života.“.

Svim živim bićima je za život potrebna voda jer su sva živa bića građena od vode i
bez nje im organi ne bi normalno funkcionirali. Vodu koristimo i u kućanstvu za
pranje, kuhanje, kupanje i sl.. Vodom se napajaju polja da donose veće urode. Voda
se upotrebljava u industriji, a koristi se i za proizvodnju električne energije…

7. Objasni proces kruženja vode u prirodi.

Sunčeve zrake zagrijavaju vodu koja se pretvara u vodenu paru. U višim slojevima
atmosfere ona se hladi i stvara sićušne kapljice koje tvore oblake. Iz oblaka padaju
kiša ili snijeg i voda se vraća na površinu i podzemlje Zemlje. Nakupljena voda u
podzemlju sporo otječe i hrani jezera i izvore rijeka. Rijekama se voda vraća u more
koje ponovno

isparava i kruženje se nastavlja.

8. Što je voda temeljnica?
Temeljnica je voda u podzemlju koja popunjava šupljine i pukotine u podzemlju.
Razina temeljnice je blizu površine u krajevima s puno padalina dok u sušnim
krajevima može biti i 100m u dubini, a u pustinjama ne mora ni postojati.

9. Što je održivi razvoj?

Održivi razvoj je usmjeren očuvanju okoliša.
 Razvoj društva i gospodarskih djelatnosti potrebno je uskladiti s količinama vode koja
nam je na raspolaganju. Vodu ne smijemo pretjerano crpiti niti onečišćavati i trebamo
ju pročišćenu vraćati u prirodu.

10. Što su tekućice?

Tekućice su vode koje teku koritom pod utjecajem sile teže.
Rijeke i jezera, počinju izvorom i završavaju ušćem.

11. Nabroji vrste tekućica.

Veće tekućice su rijeke, a manje su potoci.

12. Što je izvor?

Izvor je mjesto na kojem voda istječe iz podzemlja.

13. Objasni gornji tok rijeke.

U gornjem toku rijeke ona se spušta kao gorski potok, otječe brzo i sa sobom nosi
puno nanosa ostavljajući u koritu samo veće kamenje.

14. Objasni srednji tok rijeke.

U srednjem toku tekućice usporavaju i tu se postupno taloži nanos (šljunak, pijesak,
mulj.)

15. Objasni donji tok rijeke.

U donjem toku tekućice otječu kao vijugave ravničarske široke i spore rijeke. Sa
sobom nose najsitnije čestite koje se talože kao sitni pijesak i mulj.

16. Što je ušće?

Ušće je mjesto na kojem se tekućica ulijeva u drugu tekućicu, jezero, močvaru ili
more.

17. Nabroji i objasni vrste ušća.

Vrste ušća:
 DELTA – Nastaje kada se zbog taloženja nanosa kopno oko ušća polako
proširuje u more, a rijeka se račva u rukavce (Neretva, Po, Dunav, Nil)

 ESTUARIJ – Kada je kopno uvučeno u ušće ( slično morskom zaljevu). Nastat će

na mjestima na koje tekućice nose malo nanosa koje more brže odnosi nego
tekućica taloži.
Ili na muljevitim i pjeskovitim obalama s izrazitim morskim mijenama. Ti su
estuariji ljevkastog su oblika i u njih prodire plima.
18. Što je riječni režim?
Riječni režim je promjena vodostaja i protoka rijeke tokom godine.

19. Nabroji tri osnovna tipa riječnog režima.

Riječni režim može biti:
kišni, snježni, ledenjački i mješoviti
ovisno o tome dobiva li rijeka vodu uglavnom od kišnice, snježice ( voda nastala
otapanjem snijega), sočnice ( voda nastala otapanjem leda) ili mješovito.

20. Što je slijev?

Slijev je područje odakle površinski ili podzemno pritječe voda prema nekom moru
( ili jezeru).
Sve rijeke koje se ulijevaju u neko more ( ocean) zajedno sa svojim pritocima
pripadaju slijevu toga mora. U HR – jadranski i crnomorski slijev.

21. Što je porječje?

Porječje je područje odakle nekoj tekućici pritječe voda, površinski ( pritoci) ili u
podzemlju.
Porječju veće tekućice pripadaju manje porječja njezinih pritoka ( porječju Dunava
pripadaju porječja Save i Drave). Najveće porječje na svijetu ima rijeka Amazona.

22. Što je razvodnica?

Razvodnica je granica između dvaju porječja ili slijeva, a pruža se istaknutim
uzvisinama.

23. Što su pritoci?

Pritok je tekućica koja se ulijeva u drugu tekućicu.
Mogu biti desni ili lijevi ovisno s koje se strane ( gledamo nizvodno) ulijevaju u glavnu
tekućicu.

24. Kakva mogu biti jezera po postanku?

Po postanku jezera mogu biti priroda i umjetna.

25. Kava mogu biti prirodna jezera po postanku?

Prirodna jezera po postanku mogu biti: tektonska, vulkanska, ledenjačka…

26. Koje jezero na svijetu je površinom najveće?

Kaspijsko jezero ( na granici Europe i Azije).

27. Koje jezero na svijetu je najdublje?

Bajkalsko jezero ( Rusija)
28. Zašto se grade umjetna jezera?
Umjetna jezera su akumulacijska i grade se za potrebe hidroelektrana.

29. Navedi jednu prednost i jedan nedostatak gradnje hidroelektrana.

Prednost – proizvode električnu energiju pomoću obnovljivih izvora energije ( voda),
ne stvaraju otpad i ne onečišćuju prirodu
Nedostatak – pri gradnji hidroelektrane se potapa sve ispred brane što uključuje i
prirodne posebnosti, plodna područja i naselja

30. Što su močvare?

Močvare su područja sa slabom prirodnom odvodnjom na kojima se veći dio godine
velike površine tla zasićene vodom ili pod pitkom stajaćom vodom.

31. Navedi nekoliko biljnih i životinjskih vrsta koje žive u močvarama? Šaš,
trska, lopoč, kukci, žabe, ribe, vodozemci, ptice…

32. Kako se zove najveće močvarno područje na svijetu?

Pantanal ( Brazil – Južna Amerika)

33. Navedi tri obilježja rijeka crnomorskog slijeva.

Rijeke crnomorskog slijeva su imaju manji pad, mirniji tok, dulje su, bogatije vodom (
kišno-snježni riječni režim).

34. Nabroji pet rijeka crnomorskog slijeva

Rijeke crnomorskog slijeva su Sava, Drava, Dunav, Kupa, Una

35. Navedi tri obilježja rijeka jadranskog slijeva.

Rijeke jadranskog slijeva su kraće i uglavnom završavaju u krškom podzemlju. Izvori
su rijetki, ali jaki i nazivamo ih vrelima. Riječni režim je kišni ili kišno-snježni.

36. Nabroji pet rijeka jadranskog slijeva.

Rijeke jadranskog slijeva su Neretva, Cetina, Krka, Zrmanja, Mirna

37. Od kojeg grada je Sava plovna?

Sava je plovna od Siska.
38. Navedi tri pritoke rijeke Save.
Kupa, Una ( desni pritoci), Sutla, Krapina ( lijevi pritoci)

39. Na kojoj rijeci Panonske Hrvatske su izgrađene tri hidroelektrane?

Na Dravi.
40. Navedi dva pritoka rijeke Drave.
Mura ( lijevi pritok), Bednja ( desni pritok).
41. Objasni zašto je Hrvatska zbog Dunava uključena u europsku riječnu
mrežu.
Dunav je prema duljini druga najveća europska rijeka i međunarodni je plovni put
kroz cijelu Hrvatsku, a preko njega smo povezani u europsku mrežu plovnih putova
od Sjevernoga do Crnog mora i šire ( kanal Rajna-Majna-Dunav).

42. Koja je najvažnija pritoka rijeke Dunav u Hrvatskoj?

Drava i Vuka
43. Nabroji tri pritoke rijeke Kupe.
Dobra, Korana, Glina
44. Navedi jedinu rijeku ponornicu koja pripada crnomorskom slijevu.
Dobra
45. Što su ponornice?
Ponornice su rijeke koje dijelom svoje dužine teku ispod zemlje.

46. Navedi dvije ponornice koje pripadaju jadranskom slijevu.

Pazinčica, Lika, Gacka…

47. Kakvu vrstu ušća ima rijeka Neretva?

Neretva ima Delta ušće.

48. Zašto rijeka Cetina ima veliko hidroenergetsko značenje?

Zato što je na njoj izgrađeno 5 hidroelektrana.

49. Koja dalmatinska rijeka je proglašena nacionalnim parkom?

Krka – Nacionalni park Krka.

50. Navedi dvije istarske rijeke.

Mirna, Raša
51. Koje je površinom najveće prirodno jezero u Hrvatskoj?
Vransko jezero kod Biograda na Moru

52. Koje je najdublje jezero u Hrvatskoj?

Crveno jezero kod Imotkog ( 255m)

53. Koje je površinom najveće umjetno jezero u Primorskoj Hrvatskoj i na

kojoj rijeci se nalazi?
Perućko jezero na rijeci Cetini.

54. Što je kriptodepresija?

Kriptodepresija je udubljenje jezera čija je površina iznad razine mora, a dno ispod
razine mora (Vransko jezero kod Biograda na Moru i Vransko jezero na otoku Cresu)

55. Kako su nastali Crveno i Modro jezero kod Imotskog?

Crveno i Modro jezero su nastali urušavanjem velikih podzemnih šupljina u kršu.
56. Koje prirodno jezero u Gorskoj Hrvatskoj je proglašeno nacionalnim
parkom?
Plitvička jezera

57. Navedi dva umjetna jezera na rijeci Dravi.

Dubravsko jezero, Varaždinsko jezero

58. Navedi tri ribnjaka u Panonskoj Hrvatskoj.

Crna mlaka, Poljana, Končanica

59. Navedi dva močvarna područja Hrvatske.

Lonjsko polje i Kopački rit.
60. Navedi tri razloga zašto je more važno.
More je važan izvor hrane.
Iz mora se vadi sol i rudna bogatstva.
More je najjeftiniji prometni put.

61. Nabroji svojstva mora.

Svojstva mora: slanoća, temperatura, boja, prozirnost i gibanje mora (morske struje,
morske mijene i valovi).

62. Što je slanoća mora?

Slanoća mora je osnovno svojstvo mora i ona ovisi o količini otopljene soli u moru.
Prosječna slanost mora je 35g soli na litru morske vode.

63. Objasni rast/smanjenje temperature mora udaljavanjem od polutnika i

spuštanjem u dubinu.
Zračenje Sunca je najjače u području oko polutnika i zato je tamo more najtoplije. S
porastom geografske širine zračenje se osjetno smanjuje, što utječe na smanjenje
temperature mora.
Sunce zagrijava površinu mora i ta se toplina prenosi s površinskog sloja mora u
dubine i pri tome se smanjuje. Temperatura mora na 1000m je samo nekoliko
stupnjeva iznad nule.

64. O čemu ovise boja i prozirnost mora?

Boja i prozirnost mora ovise o nanosima koje rijeke donose s kopna, promjeni
vremena i količini planktona.

65. Što su planktoni?

Planktoni su sićušni morski organizmi koji žive pri površini mora i najvažnija su hrana
ribama. Mora s puno planktona su zelenomodra i manje prozirna.

66. Nabroji gibanja mora.

Gibanja mora su morske struje, morske mijene i valovi.

67. Koji je glavni uzročnik nastanka valova?

Valovi nastaju zbog vjetra, a njihova veličina ovisi o brzini, smjeru i trajanju vjetra,
prostranstvu i dubini mora.
68. Što su morske struje?
Morske struje su polagano, uglavnom vodoravno gibanje sloja mora u nekom smjeru.
Glavni uzrok im je vjetar.

69. Kakve mogu biti morske struje prema temperaturi?

Morske struje mogu biti tople ( ona koja je toplija od okolnog mora) i hladne ( ona
koja je hladnija od okolnog mora).

70. Objasni zašto je obala Hrvatske razvedena.

Hrvatska obala je razvedena jer ima puno zaljeva, poluotoka, otoka, hridi i grebena.

71. Što je dalmatinski tip obale?

To je tip obale u kojoj se poklapa smjer pružanja otoka i obale te reljefnih oblika na
otocima i priobalju.

72. Zašto je Jadransko more toplo more?

Jadransko more je toplo more jer se nikad ne zaleđuje.

73. Koliko iznosi slanoća Jadranskog mora?

Jadransko more je slano more. U jednoj litri prosječno je otopljeno 38 g soli.

74. Koji vjetar stvara najveće valove u Jadranskom moru?

Najveće vjetrove stvara jugoistočni vjetar jugo.

75. Kako se kreću morske struje u Jadranskom moru?

Morske struje ulaze u Jadran duž istočne obale noseći sa sobom čistu, slanu i toplu
vodu i vraćaju se duž Talijanske obale prema jugu.

76. U kojem dijelu Jadranskog mora su morske mijene najveće?

Morske mijene su najveće na sjevernom Jadranu.

77. Navedi tri značenja Jadranskog mora.

Pomorski promet, turizam, ribarstvo, brodogradnja

78. Nabroji najveće onečišćivače Jadranskog mora.

Najveći onečišćivač je talijanska rijeka Po koja se ulijeva u sjeverni Jadran, zatim
otpadne vode velikih lučkih gradova ( Rijeka), tankeri, pretjerana gradnja....