Grčki polisi – postanak, uređenje,

reforme i ratovi
Grčki ratovi
 Grčko-perzijski ratovi
Rat započeo u vrijeme perzijskog cara Darija I. > osvojio velike dijelove jugoistoka Europe

Ekspanzionizam > obilježje perzijske politike

Osvojili grčke polise u Maloj Aziji > cilj: osvojiti grčke europske polise

Nametali plaćanje visokih poreza, prekinuli trgovinu europskih i maloazijskih Grka

 Grčko-perzijski ratovi
Početak sukoba > polis Milet u Maloj Aziji

Atena i Eritreja poslale pomoć s grčkog europskog kopna

Perzijanci slomili ustanak > uništili Milet

Darije I. šalje vojsku na grčke polise

Darije I.
 Bitka na Maratonskom polju
490. g. prije Krista Darije I. šalje vojsku preko mora

Bitka na Maratonskom polju > grčka vojska porazila je Perzijance

Grci predvođeni vojskovođom Miltijadom

Prema predaji, Fidipid je otrčao 42 km do > maraton > danas olimpijska disciplina
Atenski vojnik Fidipid je nakon pobjede

Atenjana trčao od Maratona do Atene 42

kilometra u punoj ratnoj opremi kako bi

Atenjanima javio o pobjedi. Nakon

ulaska u grad viknuo je „Nika!“

(Pobjeda!) i od iscrpljenosti umro. Njemu

u čast i u spomen na ovu veliku pobjedu i

danas se trče maratonske utrke.

 Bitka kod Termopila
Darije I. > sin Kserkso > daljnji sukobi s Grcima

480. g. prije Krista poslao vojsku u dva smjera > preko kopna i mora

Bitka u Termopilskom klancu > poraz kralja Leonide i 300 Spartanaca

Perzijancima otvoren put prema jugu, prema Ateni

Temistoklo > izgradnja atenske ratne flote

Kserkso
 Bitka kod Salamine i kraj rata
480. g. prije Krista > velika pomorska bitka

Zahvaljujući atenskoj floti, Perzijanci poraženi > grčke trijere

479. g. prije Krista > dvije bitke kod Plateje i Mikale > poraz Perzijanaca

Rat završen 449. g. prije Krista > Perzijanci su se odrekli gradova u Maloj Aziji te
trgovačkih putova prema Crnom i Egejskom moru

Temistoklo
Suvremena
rekonstrukcija
grčkog ratnog broda
trijere i
3D rekonstrukcija
Posljedice Grčko-perzijskih ratova
Osnivanje Atenskog pomorskog saveza > na čelu Atena

Razvoj Atene u pomorsku i trgovačku silu > zagospodarila trgovinom u Egejskom i Crnom moru

Razvoj državnog ropstva > mnogi Perzijanci radili na obnovi Atene

Atena postaje vodeći grčki polis u kulturi i umjetnosti

Miješanje Atene u unutarnje poslove savezničkih država > jačanje antagonizma među grčkim polisima
 Peloponeski rat
Uzrok: razlike atenskog i spartanskog polisa u političkom, gospodarskom i kulturnom smislu

Povod: trgovačko suparništvo Atene i Korinta

Sparta predvodila polise na Peloponezu > Peloponeski savez

Rat je trajao 431. – 404. g. prije Krista te se dijeli u tri etape

 Peloponeski rat
Arhidamov rat (431. – 413. g. prije Krista) > Atenu poharala kuga od koje umire i Periklo

Sicilijanska ekspedicija (415. – 413. g. prije Krista) > Atena poražena, Alkibijad pobjegao u Spartu

Dekelejski rat (413. – 404. g. prije Krista) > konačan poraz Atene

Prisiljena odreći se demokracije, prepustiti svoju ratnu flotu, raspustiti Atenski pomorski savez > izgubila dominaciju u
grčkom svijetu.
Izdvoji najvažnije godine i bitke
Peloponeskog rata.
Navedi uzroke i povod rata.
Zašto je Peloponeski rat bio
poguban za Atenu?
 Uspon Makedonije
Osnovali državu u 7. st. prije Krista sa središtem u Peli

Grci su ih smatrali barbarima > barbari = oni koji ne poznaju grčki jezik

Uspon Makedonije u vrijeme kralja Filipa II. (359. – 336. g. pr. Krista) > stvorena snažna vojska

Falanga > pješačka jedinica sastavljena od 16 redova teško naoružanih pješaka

Falangu je činilo 16 redova pješaka naoružanih
kopljima dugačkima i do 6 metra. Zabijala su se
poput klina u protivničke vojnike i probijala obranu
 Filip II.
Mudrom politikom potkupljivanja i poticanjem međusobnih sukoba podijelio grčke
polise

Demosten > oštro napadao i upozoravao na opasnost koja od njega prijeti > filipike

Bitka kod Heroneje 338. g. pr. Krista > poraz udružene grčke vojske
 Aleksandar II.
Ostao zapamćen kao hrabar, inteligentan i obrazovan mladić čiji je učitelj bio veliki filozof Aristotel

Vlast preuzeo s 20 godina i nastavio s pripremama za osvajanje Perzije

334. g. pr. Krista prelazi Helespont (Dardanele) i dolazi u Malu Aziju

Uslijedile su bitke protiv perzijskoga kralja Darija III.

 Bitka kod grada Isa 333. g. pr. Krista
Novi poraz perzijske vojske. Perzijski
kralj Darije III. bježi s bojnog polja.
Aleksandar Veliki s vojskom prodire u
Feniciju i dalje prema Egiptu, koji je
lako osvojio i proglasio se faraonom i
sinom boga Amona.

Bitka u okolici rijeke Granik,

334. g. pr. Krista
Perzijska je vojska poražena,
Aleksandar Veliki osvaja Malu Aziju i
oslobađa maloazijske Grke perzijske
vlasti.

Bitka kod Gaugamele 331. g. pr.

Krista
Potpuni poraz perzijske vojske.
Darije III. ponovo bježi s bojnog polja
332. g. prije Krista osvojio Egipat i
i nedugo nakon toga je ubijen.
osnovao Aleksandriju.
Aleksandar Veliki proglašava se
U Egiptu proglašen faraonom.
perzijskim kraljem, dao je razrušiti
prijestolnicu Perzepolis, a novom
prijestolnicom imenuje Babilon.
Nakon osvajanja Perzije Aleksandar
Veliki svoju je vojsku poveo u pohod
na istok, prema Indiji. Uslijedilo je
višegodišnje iscrpljujuće ratovanje
nakon kojega su mu vojnici otkazali
poslušnost i prisilili ga da se vrati u
Babilon. I sam Aleksandar bio je
iscrpljen dugogodišnjim ratovanjem
te je 323. g. pr. Krista umro, u
trideset trećoj godini, od posljedica
groznice.
Bitka kod Gaugamele
Što znači presjeći „gordijski čvor”?
Pročitaj izvor pa objasni značenje
izreke.
Pročitaj i izvor na 147. strani u
udžbeniku.
Što nam povijesni izvori govore o
Aleksandru Velikom kao osobi?
„(…) zauzevši i grad Gordij za koji se priča da je postao
sjedištem drevnog Mide, vidje kola o kojima se mnogo govorilo,
čvrsto vezana drijenovim fikom i ču o tome priču, u koju vjeruju
barbari, da je onom tko razriješi čvor suđeno da postane kraljem
svega svijeta. Većina autora, dakle, kaže, kako su krajevi čvora
bili skriveni i zapleteni mnogo puta između sebe zamršenim
zavojima, da je Aleksandar, ne znajući kako da ga razriješi,
rasjekao uzao mačem i da su se iz njega tako rasječena pomolili
mnogi završeci. Ali Aristobul veli da ga je on sasvim lako
razvezao izvadivši iz ruda drveni klin koji je držao skupa jarmeni
remen i onda pažljivo izvukavši jaram.“
(Plutarh, Usporedni životopisi, Nakladni zavod Globus, Zagreb,
2009.)
 Aleksandar III.
Uspio samo djelomično provesti reforme

Vojsku popunjavao pripadnicima drugih naroda

Odvojio vojne i civilne poslove

Borio se protiv korupcije koja se širila među makedonskim upraviteljima satrapija

Osnivao gradove radi učvršćivanja vlasti i razvoja gospodarstva > širenje grčkog jezika i kulture
 Helenizam
Osvajanja Aleksandra Velikog imala su dalekosežne posljedice

Promijenjene granice, nestala moćna perzijska država, promjene u društvu, kulturi, umjetnosti, religiji, graditeljstvu

Počinje i razdoblje helenizma > miješanje grčke i makedonske kulture s kulturama osvojenih zemalja Azije, posebice Egipta i
Perzije

„Svadba Europe i Azije“ > vjenčanje 10 000 vojnika i časnika s Perzijankama > stapanje kultura
 Raspad Carstva
Nakon smrti Aleksandra Velikog Carstvo se raspalo

Aleksandrova supruga, Roksana, i njihov sin, Aleksandar IV., ubijeni su u naknadnim borbama

Nastale su nove države: Seleukidsko Kraljevstvo, Kraljevstvo Antigonida, Kraljevstvo Ptolomejevića i druga

Njihovi vladari nazivani su dijadosi > postupno će sve pasti pod vlast Rima
Aleksandrovi vojskovođe,
poznati pod nazivom dijadosi,
nakon njegove smrti započeli
dugogodišnje ratovanje i borbu
za dijelove nekoć teritorijalno
goleme države.
Država je na kraju podijeljena
na tri velika i nekoliko manjih
helenističkih kraljevstava.
Dinastija Antigonida zavladala
je Makedonijom i Grčkom,
Seleukidi Malom Azijom i
istočnim zemljama, a
Ptolomejevići Egiptom.
 Izlazna kartica
Definiraj pojmove: falanga, filipike, helenizam, dijadosi
Popuni tablicu navodeći uzroke i posljedice navedenih ratova.

UZROCI DOGAĐAJ POSLJEDICE

Grčko-perzijski ratovi

Peloponeski ratovi

 Na lenti vremena odredi tijek Grčko-perzijskih ratova, Peloponeskih ratova te ratova u

usponu Aleksandra Velikog
Navedi i komentiraj kratkoročne i dugotrajne posljedice osvajanja Aleksandra
Makedonskog.