ARHEOLOGIJA (VESNA BIKIĆ; ALEKSANDAR DURMAN, RAJKA MAKJANIĆ)

- Putnici i istraživači vidjeli u dalekim krajevima PEĆINE, RAZRUŠENE KUĆE, PALAČE, HRAMOVE

- prvi avanturisti u potrazi za otkrićima: bogate i iznimno obrazovane osobe koje su pronađene
predmete opisivale, proučavale i darivale muzejima

- prvi poznati arheolog: Johann Joachim Winckelmann (1717.-1768.)

ARHEOLOGIJA = znanost o starinama i starim kulturama, grč. znanost o starom, davnom

= sistematsko traženje u zemlji materijalnih ostataka prošlih civilizacija do kojih se dolazi

sistematskim iskopavanjima, i njihovo proučavanje

CILJ I UZROK: saznati sve o čovjekovoj prošlosti

- pojedine zemlje različito definiraju gornju vremensku granicu prošlosti koja potpada pod arheološka
istraživanja: u Hrvatskoj je to 12. st., u Srbiji npr. 18. st. Ali treba bilježiti podatke i o kasnijim
nalazima jer time arheologija pomaže povijesti, povijesti umjetnosti i etnologiji, i kulturi.

- CILJ:

1. saznati više o starim (umjetničkim) predmetima (posude, nakit, oruđe, oružje) i građevinama >>
kad su nastali?

2. kako se živjelo na tom mjestu u to vrijeme >> rekonstruirati svakodnevni život davnih ljudi:
što su znali napraviti i raditi, kuće (npr. kakve su kuće gradili Grci?), posude za jelo, nakit, vjerovanja,
igre u slobodno vrijeme?
npr. kako je paleolitički čovjek palio vatru, gdje je živio, kako su se odijevali Neandertalci, što su jeli
Kelti, kako su Rimljani pravili opeke (građevni proizvod koji nastaje pečenjem gline na temperaturi od
900 do 1100 ºC)?

- pomoćne znanosti: + geolozi, fizičari, kemičari – materijal pronađenih predmeta; uređaji za

ispitivanje slojeva zemlje na nalazištu, biolozi – što se uzgajalo, čime su se hranili, arhitekti –
rekonstrukcija građevina na osnovi ostataka, tehnike gradnje starih zgrada - drugačije od suvremenih

- iskapanja u gradu ili u prirodi,

čak i pod vodom: u močvarama, rijekama, morima: potopljene kuće, stari mostovi, potonuli brodovi

- arheološki nalazi su pokretni i nepokretni

nepokretni: naselja, utvrde, građevine, vodovodi, kanali, bunari, ceste, mostovi, rudnici, groblja
pokretni: alati, oružja, keramika (=glina pečena na 700-800°C), novac, staklo, kultni predmeti,
namještaj, drugi predmeti iz kućanstva i sa gospodarstva
- KAKO SE ZNA GDJE KOPATI?

-čitanje knjiga o prošlosti, stari dokumenti, radovi drugih arheologa

fotografija iz zraka, satelitske snimke
radari, detektori – vide zidove i različite slojeve zemlje ispod asfalta ili betona
- nazivi mjesta ukazuju na davnu naseljenost: Gradina, Gradac, Gradišta, Crkvina, Crkvište, Staro
groblje, Grčko groblje, Gomila, Gromila, Strari put, Rimski put, Stari most

- dio arheoloških nalazišta otkriju slučajno ljudi nearheolozi pri radu u polju, u brdu, u šumi, na obali
rijeke, mora, jezera, kopanje temelja za novu kuću

-drugi dio otkriju arheolozi sistematski organiziranim traženjem nalazišta=

REKOGNOSCIRANJEM = metoda površinskoga pregleda terena koja se provodi radi pribavljanja

informacija o arheološkome lokalitetu

- najprije raspitivanje – mala anketa među stanovnicima odnosnog kraja, ratarima, poljarima,
geodetima, šumarima, traktoristima:
traže se: tragovi zidova od kamena ili opeke, tragovi žbuke ((malter, mort) građevni materijal, smjesa
vode, gašenog vapna i pijeska ili drugog agregata i vezivnog sredstva (mort) kojom se prekrivaju
zidovi i stropovi kako bi se nakon njezina očvrsnuća postigla ravna površina),
tragovi kućnog lijepa (glina pomiješana sa slamom ili pepelom upotrijebljena za premazivanje zidova
ili zapunjavanje prostora između građevinskih elemenata na kojoj se nakon rušenja zidova vide utori
od kolaca, šiblja ili dasaka)
tragovi gara ili pepela, tamnije mrlje u zemlji gdje je možda bilo keramike, obrađeni kamen, ostaci
metala, novac, staklo, ljudske ili životinjske kosti, veći ili manji humci koje je podigao čovjek (ispod
naizgled prirodnog brežuljka mogu se kriti ostaci dugog naseljavanja ljudi)

+ priče starih ljudi, predaje >> slušati priče koje kruže nekim krajem: npr. priča o kvočki sa zlatnim
pilićima

+ objekti građeni od kamena mogu u zidovima imati stari kameni blok s urezanim natpisom, likovima,
posebno obrađenim oblicima > pitati ukućane o tome, npr. ograda izvora kod izletišta Pigika u Petrinji
ima uzidan rimski nadgrobni spomenik
- glavni dio: hodanje i gledanje u zemlju i promatranje konfiguracije terena, i pojedinosti odnosnog
kraja:
- kad se to radi? - obrađivana zemlja: u vrijeme oranja, u proljeće i jesen > plugom se izbace nalazi,
ako su bili pliće
> njive se obilaze sistematski, brazda po brazda (najčešće se nađu dijelovi keramike, stakla, dio
crijepa ili opeke – ali oni su mogli tu dospjeti i s gnojivom ili mogu biti iz današnjeg vremena –
komadići porculana ili bijelo glazirane keramike)
- neobrađena zemlja – kada je vegetacija najniža: promatraju se: zvjerinje rupe, krtičnjaci,
odroni, vojni rovovi
- kad su ljeta duga i sušna, mogu se na livadama vidjeti tragovi zidova i do pola metra u
dubinu
- nakon velikih kiša
- potpuno ogoljeli krajevi mogu se pregledavati bilo kad: npr. na ogoljelim vrhovima brežuljaka
prethistorijske gradine (negdje su ipak obrasli šumom) u Dalmaciji, Lici, Primorju, Gorskom kotaru,
Istri i na Kordunu, npr. gradine Velika i Mala Karaula iznad sela Široka luka (Lički Osik) su
prethistorijsko naselje Japoda
>> arheolozi posebno prate radove: kopanje temelja za kuće, probijanje kanala, prokope, ravnanje
terena, rigolanje zemljišta (u agronomiji, obrada tla na dubinu veću od 50 cm, katkad i više od 1 m),
drenažu njiva, polaganje kabela, gradnju cesta, vodovoda, plinovoda
(drenaža = odvođenje suvišne vlage - neophodna agrotehička mera na težim glinovitim zemljištima,
na kojima se stvara nepropusni sloj poslije obrada tanjuračom ili frezom i na zemljištima na kojima se
nivo podzemnih voda povremeno podiže. Ovom agrotehničkom mjerom se odvodi suvišna voda iz
zone korjenovog sistema na dubini od 0.7-1m. Drenaža se može obaviti kopanjem drenažnih kanala
širine 10-20cm, dubine 0.7-1m u pravcu najvećeg pada….)
> obilaze se mjesta radova prije nego se zatrpaju: na izbačenoj zemlji ili u presjeku iskopa mogu se
vidjeti po različitoj boji ili materijalu ostraci starih naselja ili grobova > izmjeriti dubinu nalaza

U BILJEŽNICU SE UPISUJU svi podaci iz ankete i njihova provjera na terenu:

a) datum izlaska na teren i imena osoba koje rekognosciraju
b) osobni podaci vlasnika zemljišta i broj katastarske čestice zemljišta
c) službeno i lokalno ime lokaliteta
d) veličina nalazišta, skicira se položaj, položaj sjevera, udaljenost od najbližeg naselja
e) za građevine: nacrtaju se konture, izmjere debljine zidova, od kojeg su materijala
f) za pokretne nalaze: gdje je najveća gustoća nalaza, do kuda se prostiru najudaljeniji

- predmeti se skupljaju u vrećice, ne uzima se sve, zajedno s papirom s nazivom lokaliteta i datumom
- najvrjedniji nalazi: novac (npr. rimski novac cara Trajana iz 2. st. oe), metal, staklo, keramika,
obrađeni kamen, kosti; najviše se nalazi keramičkih komada pa se uzmu oni vrjedniji: rubovi usta
posuda, drške, dna, dijelovi s posebnim ukrasom koji može biti urezivan, nacrtan bojom ili reljefan
- ako predmeti vire, izvade se iz zemlje špahtlom, očiste se od zemlje rukom ili drvenim iverom pa
onda peru vodom, ne čiste se špahtlom
- lokalitet se čitav fotografira

- u uredu: otvori se Temeljni karton novog nalazišta i obavijesti Regionalni zavod za zaštitu spomenika
kulture

TEMELJNI KARTON = arak papira s najvažnijim podacima o nalazištu:

1. naziv lokaliteta i lokalni naziv i općina,
2. vrijeme iz kojeg datira nalazište,
3. osobni podaci vlasnika zemlje,
4. broj katastarske čestice,
5. skica nalazišta s kratkim opisom nalaza
6. očuvanost nalazišta (dobra, zadovoljavajuća, loša)
7. ugroženost nalazišta (nije ugroženo, jest, prijeti mu nestanak)
8. primjedbe

- smije se kopati tek kad se dobije dozvola Zavoda za zaštitu spomenika kulture

- naknadni kontrolni obilasci terena: ako se nađu novi nalazi, starom Temeljnom kartonu dodati novi
ALAT ARHEOLOGA

špahtla – za sve poslove na terenu – ličilačke lopatice

1. grublje čišćenja objekata i predmeta: mistrija ili metalna lopatica – čišćenje većih površina,
struganje zemlje s nečega
2. detaljnije se čisti metlicama ili četkicama + fino čišćenje špahtlom
3. jako detaljno zubarskim instrumentima

pribor za mjerenje: metar, metarska traka ili uzica s označenim metrima, od 2-3 m ili 10-50 m
nivelir – razlike u visini između različitih točaka na zemljinoj površini ili za mjerenje nadmorske visine
teodolit – optički instrument kojim se može izmjeriti udaljenost u bilo kojem smjeru od mjesta gdje
stojiš do objekta koji istražuješ

teodolit

OSTALI PRIBOR

- topografska karta mjerila 1:50 000 za snalaženje na terenu, kompas za orijentaciju arheologa i
orijentaciju nalazišta na crtežu koji se mora nacrtati,
>> za određivanje sjevera:
pronađe se stajna točka (mjesto nalazišta) na karti,
na prostrtu kartu stavi se kompas tako da se oznake N i S poklapaju s bilo kojim meridijanom ili
obrubom karte > karta se rotira dok se magnetska igla ne poklopi s pravcem N-S i meridijanom ili
rubom na karti

pribor za pisanje i crtanje

crtaći pribor: tehnička olovka s tankom minom, posebno ravnalo s tri razmjera= trobridno mjerilo,
šestar
bilježnica

platnene vrećice (u njima se nalazi brzo osuše)

Teodolit

valjda sonda
 POSAO KOD ISKAPANJA

- Sir Leonard Wooley, engleski arheolog: „jednom otkopani lokalitet je uništeni lokalitet“
<< iskopavanje samo uz pravilno vođenu dokumentaciju: dnevnik rada, stručno ucrtavanje,
fotografiranje i vođenje brige o najmanjim detaljima, okolnostima i međusobnom položaju nalaza,
posebno oprezno rukovanje prilikom vađenja i transporta nalaza
>> što vjernije rekonstruirati život ljudi na tom mjestu

- potrebno oštro oko, istraživačka intuicija, veliko strpljenje, koncentracija, pažnja i odgovornost

- slojevi pri vrhu su deblji od onih na dnu

- iskapanje dugo traje << detaljnjim bilješkama se kasnije rekonstruira tijek radova:

- DNEVNIK ISTRAŽIVANJA: svaki dan tijekom iskapanja

gdje će se iskapati, što se planira napraviti, mjesta otvaranja sondi (površina u obliku kvadrata ili
pravokutnika na kojoj se provode iskapanja), nadmorska visina točaka na površini tla gdje se
započinje s radom (broj segmenta, sloj, nalaz u sloju i položaj predmeta, opis predmeta, crtež i
fotografija)
kad krene kopanje arheoloških slojeva - za svaki sloj: boja zemlje i sastav, debljina sloja odn. dubina
do koje ide jedan sloj, sve otkriveno u sloju
nekad se crtalo običnim olovkama, drvenim bojicama i tuševima + čak profesionalni slikari, danas
digitalni fotići, a fotografije se klasificiraju i čuvaju digitalno
razmišljanja i dvojbe, prva tumačenja, podsjetnik za kasniji rad
- pronađeno se opisuje, broji, unosi u popis
npr. kostur: spol, očuvanost, dužina kostiju, orijentacija, način ukopa i položaj u kojem je sahranjen,
predmeti nađeni uz njega

- za vrijeme iskapanja čiste se nalazi: keramički i stakleni komadi vodom, metalne komade čiste
konzervatori
- dobro poznavati vrste keramike, nakita, novca
- koji je sloj stariji odn. mlađi, razlikovati slojeve po boji i kvaliteti i po nalazima u njima >> kasnije
tumačenje rezultata iskapanja i istraživanje
starost nalaza: metoda po količini ugljika C-14 u ostacima kostiju, biljaka, školjki
dendrokronologija: broj i debljina godova na komadima drveta uz nalaz

- ISKAPANJE TUMULUSA (=humak za pokapanje važnih osoba, vrsta grobnice kod koje se iznad
drvenog ili kamenog kovčega u kojem je tijelo formira brdo zemlje, uokolo se poslaže kamenje kako
bi se spriječilo ispiranje zemlje. Rimski carevi imali su posebne tumuluse za posvećenje na kojima su
spaljivani na lomači kako bi se uzdigli do bogova):
nacrtati tumulus u dnevniku, opseg i visina tumulusa
razvući konopac i podijeliti tumulus na 4 segmenta
>> svaki segment kopa se zasebno, rubovi iskopanog segmenta moraju biti ravni = kontrolni profili >
nacrtati kontrolni profil u dnevnik + visina tumulusa u sredini i na rubu slojeva
jedan sloj mora se potpuno skinuti prije prelaska na drugi
kad je gotov jedan segment, kopa se onaj nasuprot njemu

u dnevnik istraživanja točno zabilježiti položaj pronađenih predmeta

- polagano, strpljivo i pažljivo
npr. Howard Carter za Tutankamonovu grobnicu: kako je izgledala izvana – danima bilježio,
fotografirao, pažljivo promatrao, tek onda ušao
- OPISIVANJE PREDMETA: materijal, oblik, veličina, boja, detalji, opisuje se po određenom redoslijedu

moraju se uočiti najsitniji detalji: nekad se po tome određuje starost predmeta

npr. jedna posuda-vaza može biti keramička, smeđa, oblika kao da su dva stošca spojena osnovama,
okruglog otvora, uskog dna, s naslikanim geometrijskim motivima
- motivi ukrasa mogu biti i biljni, životinjski i prikazi ljudi, oni na posudi mogu biti i reljefni i ugravirani,
dno posude može biti i široko, posuda bi mogla biti i od metala ili stakla

- NEPOZNATI PREDMET: traži ga se po knjigama, pita starije sugrađane/mještane, gleda stare

fotografije

- CRTANJE je i dalje (i pored fotića) jako važno: debljina predmeta, unutrašnjost, kod djelomično
oštećenih nalaza crtežom se dopunjuje dio koji fali
predmet od materijala koji brzo propada, npr. od željeza: zemlja ih nagriza, ljušte se na zraku
glavno je zapažanje i mjerenje
prvo dobro razgledati da bi se uočilo što više detalja, onda crtati: papir, olovka, gumica
prvo: izmjeriti dužinu i širinu predmeta,
drugo: nacrtati konturu = vanjsku liniju, može se obcrtavati predmet na papiru, ali predmet ne smije
ispasti malo širi
treće: koji ukras je najvažniji, izmjeriti razmak od ruba do ukrasa, nacrtati ukras, možeš si pomoći tako
da izmjeriš razmak i do drugih ukrasa
četvrto: crtanje najsitnijih detalja, bez mjerenja
zadnje: podebljati konture predmeta i najvažnijih ukrasa, udubljenja i ispupčenja točkicama i crticama
na osjenčanim mjestima
crtež mora biti bez mrlja, crte se povlače nježno, tako da se mogu obrisati gumicom, a da pritom ne
ostane otisak u papiru

NALAZ KERAMIKE – npr. POSUDA - TANJUR

- na terenu se skupe dijelovi, čak i najsitniji
- operu se vodom i dobro osuše
- krupni dijelovi se poslože po stolu, u obliku posude
- koriste se univerzalna ljepila (ne za papir niti superljepila)
- prvi na redu su najsitniji komadi >> s kojim dijelovima se spajaju? zalijepiti ih točno tamo gdje su bili,
dobro osušiti ljepilo
- lijepiti dijelove jedne polovice jedan za drugi, da rubovi tanjura budu što ravniji, isto za drugu
polovicu, sastaviti dvije polovice
- dok se tanjur suši, preko zadnjih spojeva zalijepiti dvije vrpce selotejpa, poprečno u odnosu na spoj
da ga drže
- kad se pronađeni komadi sastave, zalijepe, ono što fali popunjava se gipsom

- arheološki nalazi kojima se ne zna mjesto nalazišta gube svoju povijesnu vrijednost jer su izdvojeni iz
sredine kojoj su pripadali, a nalazište je time osiromašeno

- NENADOKNADIVA ŠTETA: korištenje starih građevina za gradnju novih, pisanje grafita po rimskim
sarkofazima i bedemima utvrda, razbijanje kipova, raznošenje kamenja s nalazišta
- lovci na blago u 19. st. – međunarodni preprodavači umjetnina: odnosili egipatske skulpture,
sarkofage, papiruse i dijelove grčkih hramova s natpisima i reljefima kako bi se brzo obogatili >>
spomenici iz Egipta, Grčke i Turske završili u britanskim i njemačkim muzejima

- npr. pronaći: zanatsku radionicu za proizvodnju keramičkog ili staklenog posuđa, ukrasa za odjeću i
nakita >> način izrade predmeta, svakodnevni život obrtnika
 stari grad: kuće, ulice, trgovi, način opskrbe vodom, hramovi/crkve, javni spomenici,
dućani, žitnice, groblja, kako su stanovali, pokućstvo i posuđe, dio grada za bogate/ za sirotinju
istraživati grad u kojem živite: kako se razvijao, širio, nekadašnji raspored ulica
- još postoji mogućnost da se otkrije nova kultura, pretpovijesna

OPĆENITO - ZANIMANJE I POSAO ARHEOLOGA

- može otkriti: prvo kamenje iz nekog zida, ognjište s posuđem, kostur s nakitom i ukrasima,
istaknuto: dijelovi skulpture, kaciga vojskovođe, mozaik na podu

- najteža strana posla su strpljenje i ustrajnost, i odvojenost od obitelji i prijatelja pri radu na terenu

- fizički naporno: iskapanje traje oko mjesec dana, ponekad i do cijele godine
radi se cijeli dan: prijepodne na terenu, poslijepodne se sređuju dnevnici, nalazi, crteži

- postati arheolog: čitati povijesnu literaturu, otići u muzeje s arheološkom zbirkom

studij arheologije
praktičan rad na terenu i na obradi nalaza
rad kao kustos u muzeju

- važan je kako organiziran timski rad na sistematskom i ustrajnom istraživanju terena tako i
povijesno znanje

- glavne osobine dobrog znanstvenika su organiziranost, timski rad, sistematičnost, ustrajnost i

egzaktnost vođenja bilježaka

- GDJE RADI ARHEOLOG: u muzejima, u ustanovama za zaštitu spomenika,

kao konzervator – stručnjak koji stare predmete štiti od propadanja (predmeti od metala, stakla
i keramike i kosti konzerviraju se različitim metodama i tehnikama)
kao turistički vodič
marketing povijesnog nasljeđa
u istraživačkom institutu: sveobuhvatna istraživanja pojedinog lokaliteta
arheolog izabere jednu temu koju detaljno proučava, npr. jantarni put, antičke pogranične
tvrđave, život u srednjovjekovnim gradovima
gdje god radi, dio vremena svakako provodi na iskapanjima

- u većim muzejima arheolozi su zaduženi:

za izradu dokumentacije: svi podaci o predmetu bilježe se na posebnim
kartonima, s detaljnim opisom i fotografijom, nekad i crtežom
RAZDOBLJA

- prapovijesna arheologija: kulture bez pisanih tragova, oruđe, oružje, keramičke posude, životinjski
kosturi, oslikani zidovi u pećinama, ostaci kuća

- rane civilizacije: kulture Starog svijeta, prve države na području Mezopotamije (današnji Irak i
Sirija) i Egipta (danas Egipat i Sudan)
Mezopotamija: kolijevka civilizacije < jedno od najstarijih središta gradske kulture
Egipat: najdulja civilizacija u Starom vijeku, iznimno napredna: razvijena poljoprivreda,
matematika, astronomija, graditeljstvo, pismo, papirus
iznimni komadi nakita, medicinske i kozmetičke posude, zrcala, posuđe, namještaj

papirus: trska koja raste u Egiptu u dolini Nila. Čest ukrasni motiv na zidnim slikama u
grobnicama faraona. Posebnim postupkom od nje je dobiven prvi materijal za pisanje u Egiptu i
susjednim zemljama

- klasično razdoblje: starogrčke države (pjesnici i umjetnici) i Rimsko Carstvo (zakonodavci i veliki
vladari)
grčko: oslikane vaze, zlatni predmeti, maske, ukrasne pločice i nakit
rimsko: srebrno i keramičko posuđe, kopče za odjeću, veliko prstenje s dragim kamenjem,
nadgrobni spomenici

- srednji vijek: između Starog vijeka (antike) i renesanse, oko 1000 godina
na početku barbarska plemena sa sjevera i istoka suprotstavljena su Rimskom Carstvu i kasnije
Bizantu
ona stvaraju nove europske države kojima se širi kršćanstvo
- posuđe, nakit, vrhovi strijela, oruđe, križevi, privjesci, crkveni namještaj

NEKI KOMADIĆI POVIJESTI

- jedna od prvih fotografija iz zraka bila je fotografija Stonehengea (Wiltshire) iz 1906.

(takve građevine su s kraja neolitika i početka brončanog doba) oko kamenja su visoki zemljani nasip
i jarak, naokolo nekropole

- grobnica egipatskog faraona Setija I. vrlo raskošna, hijeroglifi i slike

- kartuša (fr. cartouche) – četvrtasti okvir zaobljenih vrhova kojim je usred teksta hijeroglifa izdvojeno
ime faraona. Champollion je na ploči iz Rosette najprije dešifrirao tekst u kartuši.

- Dolina kraljeva kraj Luxora u kamenitoj pustinji na zapadnoj obali Nila: 64 faraonske grobnice
uklesane duboko u stijenama, ulazi su bili dobro skriveni, svaku grobnicu čini sustav teško prohodnih
hodnika, stubišta i prostorija koji završava odajom u kojoj je sahranjen faraon

- jedan od poznatih istraživača grobnica je bio grof od Carnarvona koji je umro dva mjeseca nakon što
je otvorio Tutankamonovu grobnicu << na mumijama pronađene brojne gljivice i bakterije

Mumija: tijelo sačuvano balzamiranjem i omotano lanenim vrpcama-zavojima ili platnom. Otkrivene i
drugdje: Sjeverna i Južna Amerika, Europa i Azija. Zagrebačka mumija s popratnim papirusom s
hijeratikom otkriva da je umrla osoba žena Nesi-hensu...
- dva starogrčka pisma su linearno-A i linearno-B:
linearno-A - nedešifrirano: pismo napredne egejske civilizacije sa središtem u Knosu na Kreti oko
2000 g. prne, razvijeno graditeljstvo, umjetnost i vrlo kompliciran mjerni sustav
linearno-B – dešifrirano 1952.

- nedešifrirano etruščansko pismo

- široki i visoki zidovi u Mikeni nazvani kiklopskima, poznata su veličanstvena Lavlja vrata

- Aleksandrijska knjižnica imala oko 500 000 knjiga- savitaka, savijenih listova papirusa, kože ili bakra

- istraživanja o tome kako se u prošlosti navodnjavalo navela znanstvenike da isprobaju nešto slično u
brdovitim predjelima Perua i Bolivije, rezultati su bili sjajni

- otok Flores u Indoneziji, u pećini otkrivena nova ljudska vrsta nazvana Homo floresiensis , a od milja
hobiti jer su bili visoki oko 1 m
stara 13 000 godina, oruđa, vjerojatno jezik
susjedi su im bili patuljasti preci današnjeg slona

- mjesto grada Troje bilo je najranije naseljeno 3000 g prne, od tada prema novijem vremenu
postojalo je ukupno 9 naselja, mađu njima navodno i Homerova Troja

- grčki hramovi, egipatski kipovi, rimski slavoluci, često ukrašeni reljefnim prikazima, bili su obojeni u
tamnocrveno, žuto, bijelo ili plavo. Vremenom su zbog izloženosti atmosferilijama izgubili boju

- hijeroglifi nekad označavaju predmet ili pojavu, nekad pojam, nekad pojedinačni glas
Egipćani su hijeroglifima pisali samo samoglasnike pa je nemoguće znati kako se neki tekst od
hijeroglifa izgovara

- Tutankamonova grobnica: uklesana u stijeni, iz hodnika se ulazi u predsoblje, iz njega u dvoranu sa

sarkofagom oslikanu zidnim slikama s temama iz zagrobnog života, i dvije prostorije za grobne
priloge, mumija faraona ukrašena bogatim nakitom, zlatna maska na licu, drugi vrijedni nalazi:
alabasterne posude, plastika, ležaljke, stolice, škrinje, itd. Sve danas u Nacionalnom muzeju u Kairu.

POZNATI ARHEOLOZI

- Giovanni Battista Belzoni (1778.-1823.)- otkrio grobnicu Setija I., prvi ušao u Kefrenovu piramidu,
napisao knjigu s opisom svojih istraživanja piramida, hramova i grobnica
- Jean-Francois Champollion (1890.-1832.)- znao mnoge jezike, dešifrirao hijeroglife
- Heinrich Schliemann (1822.-1890.)- oženio je Grkinju Sofiju koja je znala starogrčki, otkrio u Turskoj
Troju i u Grčkoj Mikenu, otkriti na kojim mjestima su se odigravali Homerovi događaji
- Sir Arthur John Evans (1851.-1941.)-na Kreti u Knosu započeo iskapanja ostataka građevine labirinta
(prema legendi palača kralja Minosa i dom čudovišta Minotaura – pola bik, pola čovjek)
- Howard Carter (1873.-1939.)-egiptolog, nagovorio Carnarvona da uloži novac u potragu za
Tutankamonovom grobnicom, najveće otkriće 20. st., netaknuta od pljačkaša za razliku od ostalih
grobnica
NEKI POJMOVI

Amfore- najčešće za ulje i vino (antika i početak srednjeg vijeka)

Rimska svjetiljka- uljna, od metala ili pečene gline, u obliku posude s otvorom za ulijevanje tekućeg
goriva, jedan plamenik ili otvor ili više njih u koje se stavlja fitilj

Ankh – staroegipatski hijeroglif kao petlja na slovu t koji je značio život, na štapu ga imaju faraoni i
bogovi

Bronca- legura bakra i kositra. Lako se topi, oblikuje. U brončanom dobu alat i oružje od bronce, inače
ukrasi za odjeću i nakit

Jantar- fosilna biljna smola, bijela, žuta, crvenkasta ili crna, prozirna ili mutna, lako se obrađuje, nakit

Fibula – kopča za togu

Forum u Rimskom Carstvu- upravno središte i tržnica, na sjecištu glavnih ulica

Freska- (al fresco – svježe) slikamineralnim bojama na svježe ožbukanom zidu

Mozaik- može biti od keramike, stakla ili kamenčića, kockice u podlogu od žbuke, ukras na podovima,
zidovima, svodovima

Katakomba- podzemna nekropola od galerija i odaja i niša u stijeni za sahranjivanje kod židova i prvih
kršćana u vrijeme Rimskog Carstva i za skrivanje od progona

Mauzolej- monumentalna grobnica, nazvana po kralju Mauzolu koji je podigao raskošnu građevinu u
gradu Halikarnasu u Turskoj, a dovršila ga je njegova žena kraljica Artemizija

Nekropola- grobište u prapovijesti i antici/podzemna grobnica/mjesto za ukop/groblje

Antropologija- znanost o svim oblicima ljudskog života, društva, kulture i evolucije

Fizička antropologija- o ljudskom kosturu, mjere kostura, građa, ozljede na kostima: zaključci o spolu,
starosti, radnim navikama i načinu prehrane

Paleobotanika- pojava, razvoj izumiranje biljnih vrsta u geološkoj prošlosti

Paleontologija- izumrle životinje na temelju fosilnih ostataka
Fosil-ili otisak prapovijesne biljke ili životinje u kamenu ili okamenjeni ostatak nekog organizma

Slavoluk – (lat. Arcus triumphalis) trijumfalni luk. Spomenik u čast vladara ili nekog djela, većinom
pobjede, na njegovoj površini prikazan tijek bitke. Najpoznatiji slavoluci u Parizu, Solunu, Rimu,
Tripoliju, Berlinu...

- gradovi Latinske Amerike zarasli džunglom