DRUŠTVENA OBILJEŽJA EUROPE

NASELJENOST EUROPE KROZ POVIJEST

- Stari vijek – Grčka (+Kreta) + dolazak Indoeuropljana Sredozemlje =

-Rimsko Carstvo kolijevka europske civilizacije

- Srednji vijek – Huni velika seoba naroda (germani i slaveni)

- Novi vijek – od otkrića Amerike
- Europljani stvaraju kolonije
- iseljavaju
- Z.Europa postaje centar
XX.st. – nastajanje novih država:
1.svjetski rat – raspad Austro-Ugarske i Ruskog Carstva
2.svjetski rat – podjela Njemačke – hladni rat i blokovska podjela svijeta

zapad=kapitalizam istok=socijalizam
90.-tih g. – raspad socijalizma – ujedinjenje Njemačke
- nove države nastaju raspadom SSSR-a
- raspad Čehoslovačke i Jugoslavije
- česte promjene granica tijekom povijesti
Danas: 44 države, velika etička i jezična složenost
- Prema državnom uređenju: Republike = je oblik vladavine u kojoj vlast imaju izabrani
predstavnici
Monarhija = je oblik vladavine u kojoj državni poglavar stječe
tu dužnost nasljeđem i obnaša je doživotno
-kraljevine : Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska,
Belgija, Nizozemska, Danska, Švedska,
Norveška
-kneževine : Andora, Monako, Lihtenštajn
-veliko vojvodstvo : Luksemburg
- Broj stanovnika: oko 720 milijuna
- oko sredine 19.st. nagli porast broja stanovnika
- demografska tranzicija : prijelaz sa više na nisku rodnost i smrtnost
- krajem 20.st. spori porast broja stanovnika

Gustoća naseljenosti:
- oko 72 st/km² P = 10,1m/km²
- rijetka naseljenost: sj.Europa – nepovoljni prirodni uvjeti
- najviše naseljena: zapadna i djelovi srednje Europe (od Njemačke do Italije)

STANOVNIŠTVO EUROPE

Prirodno kretanje stanovništva

- prirodno kretanje čine rodnost i smrtnost (natalitet i mortalitet)

Stopa rodnosti = broj rođenih u 1 g. na 1000 stanovnika izražava se u promilima

Stopa smrtnosti = broj umrlih u 1 g. na 1000 stanovnika ‰
Prirodna promjena = razlika između broja rođenih i umrlih
a) prirodni porast
b) prirodni pad
- polovicom 20.st. – smanjena rodnost (planiranja obitelji)
-povečanje udjela starog stanovništva
- krajem 20.st. – spori porast broja stanovnika (u pojedinim državama i pad)

Populacijska politika = skup mjera kojima država utječe na demografsku sliku

Strukture stanovništva
Biološka struktura = sastav prema dobi i spolu
- malo veći udio žena od muškarca (posebno starije dobi)
- proces starenja stanovništva nedostatak radne snage
Gospodarska struktura = postotni udio zaposlenih po sektorskim djelatnostima
- najviše zaposlenih u tercijarnom sektoru
Etička i jezična struktura
- prevladava indoeuropska jezična skupina

germanska skupina slavenska skupina romanska skupina ostali indoeuropski jez.

njemački slovenski talijanski grčki
engleski hrvatski francuski albanski
danski češki rumunjski latvijski
norveški ukrajinski irski

Ugro – finski : mađarski, finski, estonski

Ostali jezici
Altajski : turski

baskijski, malteški

- višejezične i višenacionalne države = države koje su službeno višejezične i višenacionalne

Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, BiH

- dva jezika govore se u : Bjelorusiji, Finskoj, Irskoj, Kosovu, Sj.Makedoniji, Malti, Nizozemskoj,
Norveškoj i Vatikanu
- tri jezika govore se u : Belgiji, BiH i Luksemburgu
- četiri jezika govori se u : Švicarskoj
PROSTORNO KRETANJE EUROPE

Migracije – nekad jako iseljavanje, a danas useljenički kontinent i migracije unutar Europe

4 vala iseljavanja iz Europe:

1. od 16.st. nakon geografskih otkrića – iz pirenejskih i zapadnoeuropskih država
2. između 19. i početkom 20.st. – iz Zapadne, Južne i Srednje Europe
-bolest krumpira, bolest vinove loze = filoksera
3. između 1. i 2. svjetskog rata – svi narodi
4. nakon 2. svjetskoj rata – svi, posebno I. Europa
-gospodarski i politički uzroci (socijalizam)
- najpokretljiviji narodi : Irci, Židovi, Talijani i Hrvati

Migracije unutar Europe

- političke (Njemci nakon 2.svj.rata)
-90.-ih g. 20.st. – slom Komunizma (I.Eu)
-ratna zbivanja (stanovništvo bivše Jugoslavije)
- gospodarske (s J i JI u Srednju, Z i S Europu)
- „odljev mozgova“ = iseljavanje visokoobrazovnih ljudi iz slabije gosp. razvijenih država
Danas: - useljavanje u Europu
-migracijska kriza, useljavanje iz Afrike i Azije

Vjerska struktura
rimokatolici - muslimani
- kršćani pravoslavci - ateisti
protestanti - židovi

GOSPODARSTVO EUROPE

- visokorazvijeni kontinent

Preduvjet gospodarskoga razvoja Eu: povoljan geografski položaj

prirodna bogatstva
rudna bogatstva
obrazovno stanovništvo
suvremena tehnologija
Primarne djelatnosti
- poljoprivreda – suvremena, automatizirana, mehanizirana, visoko produktivna
-viškovi proizvodnje = izvoz
- ratarstvo: _______ Europe – natapanje
uzgoj sredozemnih kultura(masline, vinova loza, agrumi)
-stočarstvo: Alpe, oko Sjevernog mora – mliječno gosp.
- šumarstvo: Sj.Europa – prerada drveta
- ribarstvo: Sj. i Norveško more – Norveška, Island = glavne ribolovne zemlje

Industrijalizacija i tercijarizacija Europe

1.Industrijska revolucija (19.st.) – izum parnog stroja
- industrijalizacija = razvoj i jačanje industrije
- urbanizacija = porast broja gradskog stanovništva, širenje gradskog načina života
- redoslijed sektora djelatnosti : II – I – III
2.Industrijska revolucija (19./20.st.)
- daljni razvoj industrijalizacije i urbanistički razvoj gradskih regija
- sve veće značenje tercijarnih djelatnosti ( II – III – I )
3.Industrijska revolucija ( druga polovica 20.st.)
- automatizacijska proizvodnja
- razvoj multinacionalnih kompanija
4.Industrijska revolucija (početak 21.st.) – informatička revolucija
- razvoj novih industrija – elektronika
- danas: smanjuje se udio stare prljave industrije, a povećava se udio novih industrija(automobilska,
električna, elektronska, prehrambena)

Energetika = HE – Skandinavija i Alpe

NE – Francuska
Nafta i prirodni(zeleni) plin – U.K., Norveška, Ruska Federacija
Tercijarizacija = razvoj i jačanje tercijarnih djelatnosti (trgovina, banka, promet, telekomunikacija,
turizam)
- turizam : Sredozemlje, Alpe i veliki gradovi

PROMETNO POVEZIVANJE EUROPE

Promet = prijevoz ljudi, robe, energije i informacija(telekomunikacija) s jednog mjesta na drugo

Europa – velika prometna razvijenost i povezanost

-stvaranje zajedničkog prometnog sustava (od II. svjetskog rata)
Paneuropski prometni koridor = 10 glavnih prometnih pravaca
Za Hrvatsku : ogranak V b : Budimpešta – Zagreb – Rijeka
ogranak V c : Budimpešta – Osijek – BiH – Ploče
X : Srednja Europa – Hrvatska (Posavski) – Srbija i dalje prema Grčkoj ili Turskoj (Aziji)
VII : dunavski plovni put (luka Vukovar)
Vrste prometa:
- kopneni : - cestovni – najzastupljenija vrsta prometa
-E ceste – glavne prometnice
- željeznički – najbrže željeznice: Francuska (TGV vlakovi)
- zračni : najveće zračne luke : Frankfurt na Majni, Pariz, London, Amsterdam
- pomorski : pomorske luke s najvećim prometom : Rotterdam, Antwerpen, Hamburg, Genova
- riječni + kanalski (Rajna – Majna – Dunav) : najprometnije rijeke : Rajna, Dunav, Volga
- ostale vrste prometa : cjevovodni, telekomunikacijski, kontejnerski, naftovodi, plinovodi

RAZLIKE U RAZVIJENOSTI

- uzroci neravnomjernog gospodarskog razvoja:

-prirodni : reljefna, klimatska, geološka obilježja, rudna bogatstva
-društveni : društveni sustav, gospodarska politika, politička nestabilnost
LITORALIZACIJA – koncentracija stanovništva i industrija na obali

Pokazatelj gosp. razvoja:

- BND ( bruto nacionalni dohodak)
- Nacionalni dohodak po stanovniku
- Gospodarska struktura stanovništva
- HDI (ljudski razvojni indeks)

GRADOVI I GRAĐANSKI NAČIN ŽIVOTA

Urbanizacija = porast gradova i širenje gradskog načina života

- Stupanj urbanizacije = udio gradskog stanovništva (75% stan.Eu)
-najviši stupanj urbanizacije: Belgija, Island, Monako, San Marino, Malta
3 faze urbanizacije:
1. Predindustrijska – nizak udio gradskog stan.
-poljoprivredno stan.
2. Industrijska – 19.st., najveća urbanizacija
-porast udjela II.sektora
-jake migracije – ljudi sele u gradove
Deruralizacija = napuštanje sela kao mjesta stanovanja
Deagrarizacija = napuštanje ljudi u primarnom sektoru
3. Postindustrijska – spori porast gradova, velik udio III.sektora, iseljavanje iz gradskog
centra u okolicu
Konurbacija = spajanje gradova Ruhr u Njemačkoj
Algomeracija = gradska regija – središnji grad i urbanizacija okoliša
Globalni gradovi: veliki utjecaj u široj međunarodnoj zajednici
London, Pariz, Amsterdam, Berlin, Madrid, Beč