Professional Documents
Culture Documents
Stari vijek:
Najstarija glazbala su tri frule, 42 000 / 43 000 g.
Prva pjesma, 3400 g.
U tragedijama je pjevao zbor
Seikilov skolion – najstariji primjer grčke glazbe 1.st.p.n.e.
Srednji vijek:
Duhovne skladbe imale su tekst na narodnim jezicima
Crkveno jednoglasno pjevanje a cappella dobilo je naziv gregorijanski koral
Izum notnog pisma, neum – oblik kvadratnih nota
Rani oblici višeglasja – organum
Hrvatska – 9.st. glagoljaško pjevanje
Misa – višestavačna, višeglasna, duhovna, crkvena glazba
Renesansa:
Europa 15. i 16. st.
Vokalna polifonija
Slobodna samostalna melodija, glavna sastavnica
Imitacija je osnovni skladateljski postupak na kojemu se temelji polifono višeglasje
Konsonanca – mirni istodobni zvuk
Disconanca – oštri i napet zvuk
Duhovna glazba – mise (više stavačna) i moteti (jedno stavačni); polifoni slog na latinskom jeziku
Svjetovna glazba:
vokalno instrumentne skladbe
trubaduri, žongleri, golijardi
šansona, balada, rondo, frotola, kanconeta, vilanela, madrigal
Madrigal – a cappella, ljubavna tematika
Barok:
Kraj 16. do 18. st.
Nadovezuje se na renesansu
Razvoj gudaćih glazbala i čembalo
Koncert – solistički (jedan solist uz orkestar) i concerto grosso (2-4 solista)
Suita – najčešće 4 do 6 stavaka, slične suiti: barokna sonata i partita
Opera – priča, drama, mit ili legenda koja se priča pjevanjem
i
Klasicizam:
Sredina 18. do 19.st.
Joseph Haydn, Wolfgang Amadeus Mozart, Ludwig van Beethoven
Simfonija – 1. stavak(brz) 2.stavak(polagan) 3.stavak(umjeren) 4.stavak(vrlo brz)
Sonatni oblik – prvi i posljednji dio simfonije;
i
Matej Miličević CC