Professional Documents
Culture Documents
Latinski jezik/Lekcija/prva
Incipias! Uite latinski jezik Sadraj | Uvod Lekcija 1 Lekcija 2 Lekcija 3 Lekcija 4 Lekcija 5 Lekcija 6 Lekcija 7 Lekcija 8 Lekcija 9 Izgovor Doprinositelji Vjebe
Latinska abeceda
Latinsko pismo (latinica) se razvilo iz grkog alfabeta u 7. st. pr. Kr., a kasnije su ga preuzeli i drugi europski narodi, pa tim pismom piemo i danas. U poetku je latinsko pismo imalo 21 slovo da bi Rimljani u 1. st. pr. Kr., kako bi mogli biljeiti grke posuenice, iz grkog pisma preuzeli slova Y i Z. Slovom V biljeili su se suglasnik [v] i samoglasnik [u]. Od 18. st., kad se razvilo slovo U, ta se dva glasa u pisanju razlikuju. Tako da emo pri zapisivanju latinskih rijei upotrebljavati 24 slova.
1 Velika slova Mala slova Klasini izgovor Tradicionalni izgovor A a a a 2 B b b b 3 C c k k, c 4 D d d d 5 E e e e 6 F f f f 7 G g g g 8 H h h h 9 I i i, j i, j 10 K k k k 11 L l l l 12 M m m m 13 N n n n 14 O o o o 15 P p p p 16 Q q k q 17 R r r r 18 S s s s, z 19 T t t t 20 U u u u 21 V v v v 22 X x ks ks 23 Y y i i 24 Z z z, c z, c
Izgovor
S obzirom na to da latinski nije ivi jezik, tj. nema ivuih izvornih govornika, postavlja se pitanje kako ga izgovarati i koje bi kriterije pravilnog izgovora trebalo postaviti. Sve do 20. st. bio je uobiajen tradicionalni izgovor, odnosno izgovor koji se temeljio na prilagodbi fonetskog sastava latinskog jezika materinjem jeziku govornika i razlikovao se od zemlje do zemlje. Znanstvenim istraivanjima u 20. st. rekonstruiran je klasini izgovor, odnosno izgovor kakvim su, pretpostavlja se, govorili stari Rimljani.
Dijalog - Dialgus
Marcus: Ave! Vocor Marcus. Quomdo vocaris? Iula: Ave, Marce. Vocor Iula. Quomdo scribtur Marcus? Marcus: Scribtur M-A-R-C-U-S. Quomdo vales? Iula: Bene. Et tu? Marcus: Optime, gratas ago. Iula: Vale, Marce! Marcus: Vale, Iula!
Latinski jezik/Lekcija/prva
Bok!
Latinski rjenik prva lekcija Ave! Bok! Croatice Bok! Dobro jutro! Dobar dan! Dobra veer! Laku no! Latine Ave / avete! Bonum mane! Bonum diem! Bonum vesprum! Bonam noctem!
Vidimo se kasnije! Ad nos revisendos! Zbogom Da si zdrav! Vale / valete! (Cura) ut valas!
Komentari Ave se koristi kada se obraamo jednoj osobi, a avete kad se obraamo vie osoba, a to se odnosi i na vale i valete U latinskom ne postoji razlika izmeu neformalnog (ti) i formalnog (Vi) Bitna napomena: Rimljani su koristili pozdrave ave/salve kroz cijeli dan, a ne bonum diem Primjeri Bonum diem, amice! Dobar dan, prijatelju! Ave, quomdo vales hodie? Bok, kako si danas? Vale, ad nos revisendos! Zbogom, vidimo se kasnije.
Kako se zove?
Da biste pitali nekoga na latinskom kako se zove, koristite: a) Quomdo vocaris? (Kako se zove?) b) Quid tibi nomen est? (Kako se zove? (to je tebi ime?)) c) Quid est nomen tuum? (Kako se zove? (to je tvoje ime?)) A odgovarate: a) Vocor + ime u nominativu (Zovem se...) b) Mihi nomen est + ime u nominativu/dativu(Ime mi je...) c) Nomen meum est + ime u nominativu d) (Ego) sum + ime u nominativu (Ja sam...)
Latinski jezik/Lekcija/prva
Latinski glagol prva lekcija Vocari Zvati se Croatice Zovem se (ja) Zove se (ti) Latine (ego) Vocor (tu) Vocaris
Komentari Podebljani dijelovi su zavreci za indikativ pasivnog prezenta prve konjugacije (vie o tome u sljedeim lekcijama) Rimljani nisu imali posebnu zamjenicu za 3. lica nego su koristili pokazne zamjenice. Uz is, ea, id moe se koristiti i ille, illa, illud. Mogli bismo takoer upotrijebiti glagole appellari ili nominari u znaenju zvati se. Za konjugaciju je potrebno ukloniti infinitivni nastavak -ari te dodati podebljane zavretke (vie o ovome u sljedeim lekcijama) Primjeri Vocor Ivan. Zovem se Ivan. Vocantur Petar et Ivan. Zovu se Petar i Ivan. Quid tibi nomen est? Kako se zove? Qui appellatur? Kako se zove?
Kako si?
Latinski rjenik prva lekcija Quomdo vales? Kako si? Croatice Kako si? Latine Quomdo vales? Quomdo te habes? Quid agis? Ut vales? Super! Dobro Vrlo dobro Tako-tako Loe Vrlo jadno Optime! Bene Valde bene Satis bene Male Quod miserrmus* Miserrme Uasno A ti? Pessme Et tu?
Latinski jezik/Lekcija/prva
4
Hvala Gratas ago
Komentari Kao to se moe vidjeti, pitanje 'kako si' moe se postaviti na nekoliko naina, a odgovara se: a)Bene valo b)Bene me habo c)Bene sum Quod miserrmus je odgovor na quid agis, a miserrme na ostala pitanja. Primjeri Publus: Ave, Paulina. Quomdo vales? Bok, Paulina. Kako si? Paulina: Valde bene, gratas ago. Et tu, Puble? Vrlo dobro, hvala. A ti, Publije? Publus: Bene quoque. Vale! Dobro sam takoer. Bok!
Kako se to pie?
Latinski rjenik prva lekcija Quomdo vales? Kako si? Croatice Latine
Kako se (to) pie? Quomdo (id) scribtur? Pie se kao R u rijei Rim Scribtur ceu R in verbo Roma
Primjeri Placus: Bonum diem. Vocor Placus. Quomdo vocaris? Dobar dan. Zovem se Plak. Kako se ti zove? Manus: Ave. Vocor Manus. Quomdo scribtur 'Placus'? Zdravo. Ja sam Manije. Kako se pie Plak? Placus: Scribtur P (ceu in 'Pola'); L (ceu in 'leo'); A (ceu in 'ave'); C (ceu in 'Caesar'); U (ceu in 'utlis'); S (ceu in 'sex'). Pie se kao P u rijei Pula, L u lav, A u bok, C u Cezar, U u koristan, S u est. Manus: Maxmas tibi gratas ago. Ave, Place! Puno ti hvala. Zbogom, Plak!
Latinski jezik/Lekcija/prva
Naslov
Ostaje jo samo da objasnim naslov ove lekcije. Qui vocaris? Qui takoer znai kako, kao i quomdo. Pa je prijevod: Kako se zove?
Zadaci
Nadopii djelove koji nedostaju: -_______ +Ave! -_______ +Marcus,et tu? -_______ Publus.________ te _______? +Bene,et ______? -________ bene._______ ago. +Vale -______
Saetak
U ovoj lekciji nauili ste: pozdraviti ljude (Ave; bonum diem; vale); predstaviti sebe (Vocor <vae ime>); predstaviti druge (Vocatur <neko ime>); rei kako ste (Optime; bene i mnogo drugih fraza); slovkati svoje ime; pitati druge bilo to od iznad navedenoga (Quomdo vocaris?; Quomdo vales?; Quomdo scribtur?). osobne (line) zamjenice u nominativu (ego, tu...)
Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/