VLADIMIR NAZOR:

VODA
BILJEŠKE O PISCU:
- Vladimir Nazor rodio se 30. svibnja 1876. g. u mjestu Postirama na otoku Braču.
- Smatra se jednim od najplodnijih pisaca koji je iza sebe ostavio velik broj djela.
- Na otoku je završio osnovnu školu, a nakon toga je upisao gimnaziju u Splitu.
- Nakon završetka srednje škole, odlučio je studirati prirodne znanosti, pa je krenuo put Graza i Zagreba.
- Poslije školovanja zaposlio se kao profesor u Zadru, a radio je i u drugim mjestima poput Kopra i Pazina.
- Tijekom Drugog svjetskog rata odlučio se pridružiti antifašistima i zajedno s Ivanom Goranom Kovačićem postati partizan.
- Tijekom Drugog svjetskog rata odlučio se pridružiti antifašistima i zajedno s Ivanom Goranom Kovačićem postati partizan.
- Pisao je romane, putopise, i dnevnike, pripovijetke i epske pjesme.
- U svojim je zbirkama pjevao o čovjeku, zemlji i pritom se radovao mnogim ljepotama vjerujući u snagu slavenskog čovjeka.
- a vrijeme života nije želio odustati od toga da dobro uvijek pobijedi.

Najpoznatija djela su: “Veli Jože” (pripovijetke), “Pastir Loda” (roman), “Medvjed Brundo” (epski spjev). Napisao je i zbirke lirike:
“Hrvatski Kraljevci” i Slovenske legende”. Vladimir Nazor je puno pisao za djecu, pa se ističu: “Min-Čan-Lin”, “Dupin”, “Bijeli jelen” s
igrokazima “Pepeljuga”, “Pionir Grujo” i “Crvenkapa”. Umro je u Zagrebu 1949. godine.
FABULARNI TIJEK:
- UVOD: Radnja pripovijetke započinje u Velom Selu na otoku Braču, tijekom ljeta koje je obilježila dugotrajna suša. Tri mjeseca
nije padala kiša, dovodeći selo do ruba očaja zbog nedostatka pitke vode. Situacija postaje kritična jer stoka umire od žeđi, a voda
postaje gotovo nedostupna čak i u udaljenim gradovima na otoku. Usprkos nadi koja se rađa oko mogućeg dolaska bunar-lađe iz
Pule, Vladin otac je zabrinut za svoj vinograd i financijsku budućnost obitelji.

- ZAPLET: Kroz sjećanje na vlastito djetinjstvo, otac se prisjeća slične suše koja je zadesila selo, a koja je rezultirala divljaštvom i
zlobom među ljudima zbog glasina o bogatima koji su skrivali vodu. Strah od mogućih nemira među mještanima raste, dodatno
potičući očevu odluku da sina, Vlada, pošalje na školovanje u grad.

- VRHUNAC: Napetost u selu doseže vrhunac kada se proširi glasina da će bunar-lađa iz Pule napokon doći. Svi mještani, mladi i
stari, sa svojim posudama, poskocima i koritima, okupljaju se na obali s nestrpljenjem očekujući dolazak lađe. Međutim, unatoč
nastojanjima da se očuva red, pohlepa među ljudima dovodi do kaosa i gubitka cijele količine vode koju je lađa dopremila.

- RASPLET: Nakon velike nesreće koja je pogodila selo, obitelj je suočena s dodatnim poteškoćama i gubicima. Unatoč svemu, otac
ostaje čvrst u odluci da sina pošalje iz sela, želeći mu osigurati bolju budućnost izvan okvira neimaštine i zlobe koja vlada među
mještanima. Odluka o odlasku sina u grad postaje konačna, a priroda nepredvidivih događaja podsjeća sve likove na važnost
zajedništva i međusobne podrške u teškim vremenima.
BILJEŠKE TIJEKOM ČITANJA:
1. Bilo mi je vrlo žao kada sam saznala da nema vode, znam koliko je teško preživjeti bez vode i biti žedan.

2. Mislim da je nastao ogroman problem kada stoka nije imala više vode i kada je ugibala od žeđi, ali i ljudi su na taj način ostajali bez
hrane.

3. Bilo mi je drago kada sam saznala da će poslati bunar-lađu, ali me zanimalo hoće li biti dovoljno vode za sve stanovnike.

4. Razumjela sam strah vladinog oca jer teško je moguće da će grožđe niknuti bez vode.

5. Nije me iznenadilo kada su u selu nastali različiti nemiri i svađe, i danas u mnogim dijelovima svijeta ljudi imaju probleme jer je suša.
BILJEŠKE TIJEKOM ČITANJA:
6. Bilo mi je malo sebično kada sam čula da bogati možda skrivaju bunare vode jer nekada treba podijeliti nekome tko nema i treba imati
empatije.

7. Vjerujem da ako se selo oporavilo jednom nakon suše, oporavit će se i sada i opet će nastati mir.

8. Košćetovo ponašanje mi se nije dopalo. Mislim da nije u redu druge varati za novčiće i provaljivati u kuće bogatih ljudi.

9. Sviđa mi se što Vladin otac uvijek smiruje situaciju i što je jedini razuman.

10. Svidjela mi se ideja Vladinog oca da vodu prospu u bunare da svako dobije jednaki dio, ali očito ljudi nisu htjeli slušati.

11. Pohlepa je ljude dovela da se skoro sva voda prolije, na kraju nitko nije dobio vodu i situacija je eskalirala. Nadam se da su ljudi iz
toga nešto naučili.

12. Bilo mi je vrlo žao kada je tuča uništila sav urod. Mislim da zaista nema kraja nevoljama.

13. Ne sviđa mi se ogromna pohlepa i zloba ljudi i mislim da Vladin otac ima pravo kada kaže da ne želi da ostane u takvom mjestu.
Djelo mi se jako svidjelo. Uči nas koliko je
važno je shvatiti koliko nam je voda važna
za život i da pohlepa za nečim često donosi
samo loše posljedice.

DOŽIVLJAJ DJELA:
NAJLJEPŠE REČENICE:
- Voda nam već dolazi. Potjerat ćemo i tu neman. Ne boj se. Vlado! (str 2)

Sviđa mi se kako je Vladina mama optimistična i puna nade. Također mi se sviđa kako ohrabruje svoga sina.

- Brod! Brod! Dimi se na Kargaduru. (str 15.)

Bila sam vrlo sretna kada su mještani ugledali brod i znali da voda brzo stiže.

- Natrag! - grmnu kapetan. - Ne ćemo tako! Ne! (str 16.)

Mislim da je kapetan bio u pravu jer su ljudi svojim guranjem prosipali vodu.

- Ne! Mi hoćemo odmah vodu. (str 17)

Ne sviđa mi ljudska pohlepa. Ona nikada ne donosi ništa dobro ni veselo.

NAJLJEPŠE REČENICE:
- Pljusak je jenjao. Žamori nam se okolo kuće pričiniše sada jači. Voda je niz Glavu šumjela
kao potočić; prodirala nam je malko u kuću. Ali je na krovu bilo mnogo tiše. (str 22.)

Bilo mi je vrlo drago kada je napokon pala kiša i napunila bunare, ali bilo mi je žao što je tuča uništila urod.

- Ljudi se svega boje. (str 22.)

Sviđa mi se ova rečenica i strašno je istinita, ali je mnogi iznova i iznova poriču.

-Oče! Što se toliko mučiš? Ja ne marim za grad. Mogu i ne ići k tetki. Ostat ću s tobom.
Pomagat ću ti. (str 24.)

Sviđa mi se Vladina skromnost i poniznost, kao i želja da pomogne svom ocu u ovim teškim trenucima.

- Ne, sinko! Ti ćeš ipak poći. Ne ću ni ja da postaneš Košćin drug (str 24.)

Sviđa mi se što Vladin otac svom sinu želi bolju budućnost i obrazovanje.
 Pripovijetka- vrsta kratke proze, vrlo je
slična kratkoj priči, osim što može biti puno
dulja od nje. Za razliku od kratke priče,
pripovijetka može imati više likova, pa čak i
više glavnih likova, ali poput kratke priče
ima samo jednu (glavnu) radnju.

VRSTA DJELA:
MJESTO RADNJE, VRIJEME RADNJE I TEMA:

MJESTO RADNJE: VRIJEME RADNJE: TEMA DJELA:

Težak život i problemi
Velo Selo (na otoku Braču) ljeto, krajem XIX. Stoljeća
mještana tijekom suše u selu.
 P ORUKA DJELA:
Svi moramo biti složni i misliti jedni na druge, a ne
biti pohlepni i zlobni jer nam se to nikada neće
isplatiti
ANALIZA LIKOVA:
a) GLAVNI LIK: VLADO

b) SPOREDNI LIKOVI: Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka

c) OSOBINE LIKOVA:

VLADO: radoznao, veseo, pametan, drag, ponizan

„- Oče, - rekoh - a čime se tjera Bijes Suše?” (str 2.)

„Jest, otac me uči. Da je njihova žeđ ista kao i moja, da kada njima nije dobra, pravo je da to bude i meni. Nije dakle istina
da smo mi jedno, a oni drugo. A jer je tako, svi ćemo lakše skupa pretrpjeti.“

„I kad majka donije ženama ono malo vode, što smo je još imali u kući, te me pozva, da pijem pred djecom, štosu čekala, ja
progutah slinu, što mi se, već gusta, hvatala za korijen jezika, pa joj rekoh:
- Hvala! Nisam baš tako žedan” (str 7-8.)
ANALIZA LIKOVA:
VLADIN OTAC: mudar, pametan, požrtvovan, razuman

„I juriš bi bio započeo da moj otac ne stignu. Njegovo držanje,kretnja koja zapriječi prvi udarac grede o vrata, umiri gomilu.“Dobar
je otac i suprug. Brižan i vrijedan. Ne predaje se, zna da je životborba, pa se u nju hrabro upušta.”

„Ne, sinko! Ti ćeš ipak poći. Ne ću ni ja da postaneš Košćin drug” (str 24.)