Breza spada u novele, a djelo je autora Slavka Kolara.

Prvi puta izala je u

knjievnom asopisu Savremenik 1928. godine. Do sada je doivjela vie od 50
izdanja, a ak je i preraena za kazalinu predstavu. Prema knjizi je snimljen i igrani
film.

Temu djela, autor nam je prenio iz seljakog ivota, ugoaj je lirski, a podloga je
socijalna. Sastoji se od sedam dijelova u kojima su opisana dva glavna dogaaja. To
su Janiino vrijeme provedeno u kui Labudovih kada je bila bolesna te Markovo
uivanje na svadbi nakon njezine smrti.

Glavni rasplet dogaaja na kraju prie je Markova probuena savjest kada on eli
posjei brezu pa odustaje.

Pria nam donosi ivot mlade i krhke ene Janice i njezinog mua Marka koji misli
samo na sebe. Takoer, kroz njihove ivote autor nam prenosi ivot zaostalog
seoskog kraja.

Ljudi iz prie navikli su na teak ivot i rad, na siromatvo i neimatinu te se s tim

pomire smatrajui da im je to unaprijed predodreeno sudbinom. Autor je priu
iskoristio i kao podlogu za smijene dogaaje pa na kraju moemo zakljuiti da je
novela i tuna i smijena u isto vrijeme.

to se tie jezika, moemo primijetiti da se izmjenjuju standardni knjievni jezik koji

je govor pripovjedaa te kajkavski govor kojim priaju likovi u prii.

Jezik je jednostavan, a autor je njega odabrao da bi nam na to vjerodostojnije

prikazao ivot na selu. Iznio je tako tune, ali i smijene dogodovtine

Vrsta djela: novela s temom iz ivota

Mjesto radnje: Vukomerike gorice

Vrijeme radnje: razdoblje izmeu dva svjetska rata, izmeu 1925. i 1928. godine.

Likovi: Janica, Marko, Markov otav Mika Labudan i njegova ena Kata Labudanka,
Jaga, Markova baka, sveenik, seljaci

Analiza likova

Janica glavni je tragini lik u priu. Tipina je djevojka sa sela koja se moda samo
hodom, u kojem ima malo vie elegancije, izdvaja od ostalih djevojaka. Lijepa je,
plavih oiju i zlatne kose. Iako se dobro uklopila u seosko okruenje i zna koji su joj
poslovi dodijeljeni kada je dola u novu kuu kao snaha, ponekad se zna i
suprotstaviti svojoj svekrvi. Jako voli svoga mua Marka, to mu pokazuje i rijeima i
djelima. No, on joj s druge strane ne zna i ne eli uzvratiti tu ljubav jer mukarci koji
priaju o osjeajima su za njega mekuci. Ipak, ona smatra da je njezin mu bio
dobar prema njoj jer je nije tukao. Na kraju njezin ivot zavrava tragino zbog
teine, ali od neizmjerne ljubavi prema muu, ona toga nije bila niti svjesna.

Marko seoski momak. Razlikuje se od ostalih momaka po tome to je neto stariji,

ali i po tome to je obiao svijet, radei ak i u Americi. Tako se smatrao i svjetskim
ovjekom. ene su ga primjeivale, bio je naoit i zgodan. Janica je bila presretna
kada je odabrao nju da mu bude ena. A to je oduio zato to je gospodin nadumar
koji je za njega bio bog, rekao da je Janica posebna djevojka. No, Janicu on nije
smatrao idealnom enom jer nije bila jaka i krupna, to je znailo da nee moi
obavljati tee fizike poslove oko i u kui. On se odnosi prema eni kao i svi ostali
momci sa sela, za njega nema njenosti i osjeajnosti, on joj ne pomae u
kuanskim poslovima, a Janica se prema njemu odnosi tako da ga slua i radi sve
to joj on kae. Njemu je sve vanije od ene, a kada ona umre, ve osmi dan on
nazoi na svadbi kao barjaktar. Na kraju mu se prikazala Janica, odnosno njegova
probuena savjest to nam govori da je i sam znao da nije dobro postupio i da je u
njemu bilo osjeaja i ovjenosti.

Mika Labudan i Kata Labudanka Markovi roditelji, ivjeli su siromano i

tradicionalno. Na sve naine oteavali su ivot snahi Janici jer su mislili da je takvo
ponaanje pravilno. Nikada nisu ivjeli lijepim i ugodnom ivotima, odrasli sVrsta
djela:

Novela s temom iz seljakog ivota s socijalnom podlogom.

Kompozicija djela:

Uvod

Upoznajemo Janicu i Marka te ostale seljane, saznajemo da je Janica bolesna i da je

Marko zaokupljen radom u slubi.

Zaplet

Saznajemo da Kata tjera Janicu na teak rad neposredno nakon poroda i da je

ustvari ona kriva zbog njezine bolesti. I Janiina beba je umrla jer ju zbog bolesti nije
mogla dojiti, a Marko cijelo vrijeme sastavlja patentnu klopku za tvorove kako bi
zadivio svoga efa.

Vrhunac

Seljani shvaaju da Janici nema pomoi, no Marko i dalje ne obraa pozornost na

nju. Janica naglo umire. U kui nastaje panika.
Rasplet

Mikino razmiljanje i aljenje za Janicom. Janiin pokop. Mikina humoristina

nezgoda. Osam dana nakon pokopa Marko odlazi na svadbu. Markovo barjaktarenje.
Gozba i tunjava kod ugeia. Markov put prema kui.

Zavretak

Markovo privienje, rasvijetljenje i povratak kui. Bezuspjeni pokuaj sjee breze.

Marko napokon shvaa Janicu i ali i nju i brezu. Marko je odluio da nee posjei
brezu zbog sjeanja na Janicu.

Jezik

U noveli se izmjenjuju pripovjedaev jezik standardni knjievni tokavski i jezik

likova turopoljska kajkavtina koja prii daje uvjerljivost. Jezik je jednostavan i
bogat.

Stil

Kolarove su reenice jednostavne, a bogate. Opisuje zaostalu seosku sredinu s

odreenom dozom humora.

Mjesto radnje:

Kao mjesto radnje odreene su Vukomereke gorice tj. breuljak Bikovski vrh na
kojemu je smjeteno selo Bikovec sa zaseocima Labudan brdom i ugei
brdom. Stvarno su mjesto radnje Vukomereke gorice, sela Gornji Hruevec i
Cerovski vrh. To je selo prikazano kao selo drvenih kueraka ratrkanih po
breuljcima koje povezuju slabe i blatne ceste ili poljski putevi. Sve izgleda
zaputeno osim prirode, a i ona je prikazana u jesen kada puu hladni vjetrovi i
padaju duge kie.

Vrijeme radnje:

Vrijeme radnje se odvija u doba kada je Kolar u tom kraju bio zaposlen kao upravitelj
dravnog zemljita i uma u Bedekovini tj. izmeu 1925. i 1928. godine.

Tema

Pisac pie o ivotu u zaostaloj seoskoj sredini kroz priu obitelji Labudan, koja je
navikla na siromatvo i teak rad pa ivotne probleme prihvaa kao unaprijed
odreene i neispravljive. Breza je pria o njenoj seoskoj djevojci Janici koja je umrla
zbog grubosti ivota i rada u tekim uvjetima, i o njenom muu Marku koji je
prekasno shvatio koliko joj je malo panje posveivao i kako je njezina ljubav bila
istinska i bezgranina.u neimatini to ih je inilo krtima i pomalo tvrdima.
Dojam o djelu:

Ovo je jedna tragina pria. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti, ona
pokazuje svu tragediju kako ovjek moe poniziti sebe i druge. Ona istovremeno
upozorava da je ovjek nemoan ispraviti svoje pogreke ako dozvoli da mu vrijeme
izmakne iz njegove kontrole

Tako nas i ova pripovijetka Breza podsjea na vjene istine o ovjeku i time
dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini.

Vrsta djela - Breza je novela s temom iz seljakog ivota, humoristikog karaktera,

lirskog ugoaja, sa snanom socijalnom podlogom. Prvi put je objavljena u
knjievnom asopisu "Savremenik", 1928. godine, a u knjizi Mi smo za pravicu 1936.
Poslije toga doivjela je preko pedeset izdanja u razliitim izborima iz Kolarovih djela
ili u antologijama, a pisac ju je preradio (dramatizirao) kao kazalinu predstavu.
Prema njoj je snimljen i dugometrani igrani film.

Tema i ideja - Breza tematski obrauje ivot zaostale seoske sredine kroz odnose
unutar jedne obitelji, gdje u prvi plan izbija tuna sudbina njene i krhke mlade
seoske ene i probuena savjest njenoga egoistinog mua. Navikli na siromatvo,
teak fiziki rad i grubosti svake vrste, likovi ove novele ravnoduno prihvaaju
ivotne probleme doivljavajui ih kao neto to im je unaprijed odreeno, to im je
sudbina dosudila, a pisac taj ambijent i takav nain razmiljanja koristi kao podlogu
za humor. Zato je ova novela i tuna i smijena. To je ustvari lirikom natopljena i
sjetnim humorom protkana pria o njenoj seoskoj eni koju je ubila grubost ivota i
o ovjeku koji je prekasno shvatio daje ljubav njegove ene bila istinska i
bezgranina.

Mjesto i vrijeme - Radnja novele odvija se na podruju Vukomerikih gorica. To je

breuljkast kraj s june i jugozapadne strane Turopolja nedaleko od Zagreba s
poznatijim mjestima kao to su Velika Gorica, Kravarsko, Lekenik, Mala Buna... Selo
Bikovac, u kojem se zbiva radnja novele, izmiljeno je ime za jedno od mnogobrojnih
sela s tog podruja gdje je Kolar radio kao agronom (bio je upravitelj dravnog dobra
u Gornjem Hruevcu), a prikazano je kao selo od drvenih i aavih kueraka
ratrkanih po breuljcima koje povezuju slabe ceste ili blatne staze za zaprena
kola. Sve izgleda jadno i zaputeno, samo je priroda puna zelenila, meutim i ti su
pejsai prikazani u jesensko vrijeme kad puu hladni vjetrovi, padaju duge i dosadne
kie i sve je mokro i blatno.

Radnja novele zbiva se u razdoblju izmeu dva velika svjetska rata, otprilike negdje
izmeu 1925. i 1928. kada je Kolar bio zaposlen u tom kraju. Kolar je posvjedoio
kako ga je na pisanje novele Breza potaknula jedna stvarna zgoda, naime dok je bio
upravitelj dravnog dobra u Gornjem Hruevcu, doao je jednom prilikom k njemu u
ured njegov lugar, ovjek kojem je tek pred koji dan umrla ena, molei ga nekoliko
dana dopusta da moe otii u svatove.

Jezik i stil - U noveli Breza izmjenjuju se dva govora: standardni knjievni tokavski i
kajkavski govor. Pritom je knjievna tokavtina pripo-vjedaev govor, a likovi
domaih ljudi govore i razmiljaju na kajkavskom. Ta turopoljska kajkavtina daje
noveli posebnu ivost, uvjerljivost i lokalni kolorit, a dodatnu ljepotu noveli daje
lirska intoniranost cjelokupne fabule.

Jezik je jednostavan, a bogat, umnogome podsjea na jezik narodnih aljivih pria. I

stil Breze blizak je pukom humoru. Prikazujui ivot siromanog svijeta, pisac iznosi
i tune i smijene dogodovtine izazvane siromatvom, neznanjem i tradicionalnim
nainom ivota, a ti dogaaji katkad izazivaju smijeh a katkad suze. Piui o Slavku
Kolaru, jedan je drugi na knjievnik Kolarov humor u noveli Breza nazvao
"smijehom kroz suze".

Kompozicija djela - Novela Breza sastoji se od sedam cjelina, a u tih sedam cjelina
ukomponirana su dva glavna dogaaja: Janiin boravak u kui Labudanovih, njeno
bolovanje i umiranje, te Markovo svadbovanje. Svaki od ta dva dogaaja ralanjen
je na tri dijela. Janica: bolest, umiranje, sprovod; Marko: barjaktarenje, tunjava,
povratak kui. Rasplet predstavlja buenje Markove savjesti, tj. trenutak kad
pokuava posjei brezu pa odustaje.

Uvod - Upoznajemo Janicu i Marka te ostale seljane, saznajemo da je Janica bolesna

i da je Marko zaokupljen radom u slubi.

Zaplet - Saznajemo da Kata tjera Janicu na teak rad neposredno nakon poroda i da
je ustvari ona kriva zbog njezine bolesti. I Janiina beba je umrla jer ju zbog bolesti
nije mogla dojiti, a Marko cijelo vrijeme sastavlja patentnu klopku za tvorove kako bi
zadivio svoga efa.

Vrhunac - Seljani shvaaju da Janici nema pomoi, no Marko i dalje ne obraa

pozornost na nju. Janica naglo umire. U kui nastaje panika.

Rasplet - Mikino razmiljanje i aljenje za Janicom. Janiin pokop. Mikina

humoristina nezgoda. Osam dana nakon pokopa Marko odlazi na svadbu. Markovo
barjaktarenje. Gozba i tunjava kod ugeia. Markov put prema kui.

Zavretak - Markovo privienje, rasvijetljenje i povratak kui. Bezuspjeni pokuaj

sjee breze. Marko napokon shvaa Janicu i ali i nju i brezu. Marko je odluio da
nee posjei brezu zbog sjeanja na Janicu.
Likovi - Sredinji likovi novele su mlada snaha Janica i njezin mu Marko. Tu su jo
ukuani: Markov otac a Janiin svekar Mika Labudan, Mikina ena Kata Labudanka,
druga snaha Jaga kojoj je mu u vojsci, i njezino dvoje djece, te stara gluha i slijepa
Mikina majka. Osim predstavnika obitelji Labudan u radnji izravno ili neizravno
sudjeluju tipini predstavnici sela: sveenik, nadumar te mnogobrojni mladi i stari
seljaci i seljanke.

Janica - se samo izgledom i hodom izdvaja od svoje sredine dok je po svemu

ostalom tipina seoska cura. Pa dok druge cure i snae teko koraaju kao medvjedi,
u njezinom hodu ima neto ritma, moda ak i elegancije... I ljepotom je sasvim
drukija:

- Oi su joj plave, plavlje od jasnog neba, a za kosu rekoe neki da je crvenkasta, a

neki da je zlatna ili pozlaena. Svakako izvrsno je pristajala onom okruglom, bijelom
licu i onim nasmijanim, malim usnicama.

S obzirom da i sama pripada tom svijetu i njegovu mentalitetu, ona je svjesna

odnosa u novoj obitelji i poslova koji je ekaju i sve to strpljivo podnosi, jer tako
mora biti, no iskrica bunta u njoj ipak tinja pa katkad odbrusi svekrvi:

- A kaj tu zijate kakti da ste v umi! Nis ja borme gluha!

ivot joj ini ljepim njen mu kojeg neizmjerno voli i ponosi se njime, no on joj tu
ljubav ne uzvraa jer mukarci ne iskazuju osjeaje rijeima, ispali bi mekuci i
predmet poruge pred drugim mukarcima. Ipak Janica dri da je Marko prema njoj
dobar - ne tue je kao to to rade ostali muevi i to je za Janicu izvjestan znak
ljubavi.

Janica je tragian lik njene krhke ene koju je ubila teina ivota a da ona sama
nije osjeala tu teinu jer joj je snagu davala ljubav. Humor kojim se pisac slui u
oslikavanju njenih fizikih i psihikih napora ini je jo simpatinijom, ljupkijom i
draom.

Marko ima oko 30 godina. On je lugar, a i cijenjen je.

- Inae bijae on svjetski ovjek... bio je i u Americi, pa proetao po cijelome svijetu,

za svjetskog rata bio godinu dana andar, pa umski radnik, pa sobar, ivio neko
vrijeme u gradu, bivao mnogo s gospodom... Zgodan je mukarac. - Mnogoj curi,
mnogoj udovici a i udatoj eni zapelo oko za one njegove uvijek propisno zavrnute
brkove i za otre sokolove oi. Marko je ustvari odabrao Janicu za enu zato to je
nadumar rekao da je ona bolja od drugih. A gospodin nadumar je za Marka bio
bog. - Neki umar tj. sam gospodin nadumar, Markov ef i bog bogova, kad je vidio
Janicu jo kao djevojku sav se oduevio: - To je cura... Vidi li kako je tanana, pa
visoka, pa fina, kao breza. Uprav kao breza. Otmjena pojava... to je breza meu
grabarima i bukvama to je ta djevojka meu tim vaim glomaznim curetinama!
Marko ne pokazuje izljeve njenosti kako ne bi ispao mekuac, ne mijea se u kune
poslove, ne tue Janicu (samo ju je jednom oamario a i tada je sama priznala da je
ona kriva).

Njemu su sporedne stvari, kao to je pravljenje klopke za tvora, vanije od Janiinih

poziva. Ne moe se rei da Marko nije volio svoju enu i da mu nije bilo ao to e
umrijeti, ali opet: moe li joj on pomoi? Pa da plae dan i no, njojzi od toga
nikakve koristi. Njega mui to e ga enina smrt sprijeiti da bude barjaktar u
svatovima jer je on najbolji barjaktar u cijeloj okolici i time se jako ponosio.

Ipak je otiao u svatove ve osmi dan nakon Janiine smrti. Nakon tunjave koju je
sam izazvao razmetljivim ponaanjem, dok tri kui po puku da se sveti, onako
pripitom i bijesnom, na rubu ume ukazala mu se Janica. Markovo nono privienje
dokaz je da on ipak nije potpuno bezosjeajan ovjek. Ta prikaza njegova je
probuena savjest. Bezuspjean pokuaj da posijee brezu govori nam da on ipak
ima osjeaj krivnje, daje svjestan kako nije dovoljno uinio za svoju odanu, lijepu i
nesretnu enu:

- Posjei e je da ga vie ne sjea sramote, da ga vie ne plai... Omjeri je krvavim

okom, a ona stoji visoka, vitka i prava. Bezazleno mu se uini to fino, njeno drvo s
bijelom, tankom, skoro svilenom korom. Tako je bila mila ta breza, tako fina i lijepa!
Kao neka svetica... Nije li to moda ipak pokojnica, Janica?

Mika Labudan je Markov otac. Njegovo sjeanje na pijanevanje uz lijes Jakoba

Dugijana primjer je crnog humora. Kada Janica umre, Mika razmilja o njoj i silno se
rastui:

- Na cesti ispod groblja stajao je stari Mika kraj svojih volova. Rastuio se i on: - Itak
mi je dobra bila. Vredna je bila, Bog joj da duici lehko. Kuliko je puti mesto mene
blago naranila i oistila... Tvrd je inae i mrk bio Labudan ali sad se je raznjeio.
Moda i zato to je boica bila ve prazna. Osjetio on potrebu da poe na grob, da
svojoj snahi baci grudicu zemlje, da joj grobi blagoslovi. Kada je doao do groba,
Mika opet pokazuje osjeaje.

- Ej Janica draga moja snejo, mirno tu poivaj i naj mi nikaj za zlo zeti! Zna, ovek
je star i siromak pa je i koji put zloest! Pisac kroz Miku opet pokazuje crni humor: -
Nagnuo se stari, ali malo previe. Skliska je i mokra bila ona teka ilovaa, a njemu
udno pred oima. I omaknu se stari Mika. Tek jeknu preplaeno: - Ajoj, i ve pade
naglavce u jamu. Zastade svima dah. Da nije to prst boji? No nije bilo nita. Jer
stari je Mika dodue bolno i prestraeno povikao: - Ajoj, vleete me van! Neu ostati
v grobu - jo ne, jo ne! A kad su ga izvukli blatna, musava i prestravljena: - Ajd, fala
Bogu nisam ostal... a, Boe moj!... Itak je lepe na ovome svetu...

Kata Labudanka je Markova majka, siromana i ukorjenjena u tradicionalni nain

ivota, po tradiciji je tjerala Janicu da najvie radi jer je najmlaa ena u kui.
Napravila je paniku kada je Janica naglo umrla jer nisu na vrijeme zapalili svijeu, pa
strahuje od boje kazne.

Dojam o djelu - Ovo je jedna tragina pria. Ona duboko uranja u ponore ljudskih
slabosti, ona pokazuje svu tragediju kako ovjek moe poniziti sebe i druge. Ona
istovremeno upozorava da je ovjek nemoan ispraviti svoje pogreke ako dozvoli
da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. U ovom naem svijetu jedinstven
primjer za to bio je ivot i smrt princeze Diane. Ova pripovijetka me pomalo
podsjetila na tu suvremenu tragediju. Dok je ivjela, Diana je trpjela svakakva
ponienja, nerazumijevanja i ogovaranja. Obitelj u koju je dola izolirala ju je zbog
toga to je bila drugaija od njih, a to oni, optereeni vlastitim ogranienjima, nisu
mogli prihvatiti. Tek je njena smrt podsjetila itav svijet, ali i njenu obitelj, na njenu
istinsku vrijednost. Tako nas i ova pripovijetka Breza podsjea na vjene istine o
ovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj
sredini.

Odlomak koji ti se svidio i zato

Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. Posjei e je da ga vie ne

sjea sramote, da ga vie ne plai... Omjeri je krvavim okom, a ona stoji visoka,
vitka i prava. Bezazleno mu se uini to fino, njeno drvo s bijelom, tankom, skoro
svilenom korom. Tako je bila mila ta breza, tako fina i lijepa. Kao neka svetica... Nije
li to ipak njegova pokojnica, Janica? (cit.30.str.)

- To je trenutak kada se Marko Labudan, ne samo suoava s uspomenom na Janicu,

ve i sa svojim vlastitim osobinama. Suoen je sa injenicom da je do tada mislio da
se moe ponaati kako mu se prohtije i da moe sve popraviti kad god eli. Sama
injenica da je bio pobijeen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i
pokazala mu sve njegove slabosti. On se povlai posramljen i utuen.