Južna Europa - kolijevka današnje kulture i civilizacije

 Sredozemlje - poveznica triju kontinenata i čvorište najvažnijih prometnih putova

- njime je tekao velik dio robne zamjene, a iz mora se iskorištavala sol i riba
 Od 2. Polovice 19.st do danas Južna Europa je najrazvijenija europska turistička regija

 Sredozemno more - dobiva na važnosti nakon otvorenja Suedskog kanala, otkrića nafte na
jugozapadu Azije i sjeveru Afrike te početka razvoja turizma od 2.polovice 19.st
- industrija i turizam privlače mnogobrojnu radnu snagu

 Geografski položaj - Španjolska: dvojni položaj jer ima izlaz i na Sredozemno more i na Atlantski
ocean
- Portugal: nema izlaz na Sredozemno more, ubraja se u JE zbog pripadnosti
sredozemnom kulturnom krugu ,te zbog sličnih klimatskih i reljefnih obilježja

 Reljef - zajednička obilježja regije: pretežno planinski rostor s krškim reljefom,sredozemna

klima,crnica, oskudica vode na površini, mediteransko bilje, suživot ovjeka s morem

 Mlade planine
- mlade planine nastale alpinskim nabiranjem
- raširen krški reljef
- Betijski Kordiljeri, Kantabrijsko gorje, Pireneji
- teško prohodne planine naseljene su samo u rječnim dolinama
- Alpe i Dinaridi: odvajaju Južnu od Srednje Europe
- Šardsko-Pindsko gorje odvaja Južnu od Jugoistočne Europe
- strmo se spuštaju u more pa su obale Sredozemnog mora uglavnom strme i teško pristupačne
- mladost reljefa dokazuju česti potresi i vulkani

 Staro gorje
- Meseta: visoravan od 600 do 800 m
- malo nizina - najnaseljenije nizine uz rijeke i obale ravnica
- Obalne nizine u Portugalu, Grčoj, Albaniji gusto su naseljene
- Najveće nizine: Padska nizina uz rijeku Po, Andaluzijska uz rijeku Guadalquivir

 Klima
- prevladava Sredozemna klima
- na klimu utječu geografska širina, Sredozemno more, nadmorska visina i reljef
- Stepska klima: jugoistok Španjolske, dolina rijeke Ebro
- Umjereno topla-vlažna klima: Padska nizina, sjeverni Jadran
- Snježno-šumska klima: najviši djelovi Pireneja, Alpa u Italiji
- prema površini na kojoj je raširena, prevladava sredozemna klima,a područje njezina utjecaja
određuje pružanje ladih planina

 Vode
- ograničene količine vode na površini kopna zbog krškog reljefa u kojem je vode više u podzemlju
I sredozemna klima u kojoj većinu adalina čine kiše u hladnijem dijelu godine
- Manjak pitke vode nadomještavao se desalinizacijom
- Rijeke najduljeg toka: Tejo, Duoro Guadalquivir, Po
- Rijeke s izvorima u državama drugih regija: Neretva, Vardar, Marica, Struma
- kratki tok, velik pada (hidroelektrana, natapanje)
 Kultura
- Obilježja sredozemnog kulturno-civilizacijskoga kruga: sličnosti u povijesnom razdoblju, kulturne i
društveno-gospodarske značajke prostora,način života, dnevni ritam,djelatnosti, odjeća, prehrana
- Najstariji europski gradovi
- Obilježja mediteranskoga grada: uske ulice, mali prozori, natkrivena dvorišta i trijemovi, zgrade na
više katova, kamen kao materijal za izgradnju kuća, glavne ulice su građene od središnjega trga
prema rubovima gradaž
- Jezik: romanski jezici, indoeuropski jezici: Grčki, Albanski
: baskijski i malteški
- Na kulturu utječe sjedište rimskog biskupa i poglavara Katoličke Crkve tj. Država Vatikanskoga Grada
- Glavne djelatnosti: pomorstvo, trgovina, turizam

 Stanovništvo
- Najgušće naseljene male države: Malta, San Marino, Vatikan, a od površinom većih država: Italija
- Na obilježja stanovništva utjecala je velika prostorna pokretljivost
- Uzroci iseljavanja u Novi svijet: nedostatak obradiva zemljišta, bolesti na nasadima i siromaštvo
: u 20. St u Srednju, Zapadnu, Sjevernu Europu
: u JE se useljavau doseljenici iz Afrike i Azije (>1900.)
- Pad nataliteta,odlazak radne snage = naglo starenje stanovništva krajem 20.st (osim Albanije)
- Useljeničke države: Italija, Španjolska
- Religija: najzastupljinija kršćanstvo, osim u Albaniji gdje prevladava islam

 Gospodarstvo
- Većina država JE ima visok, a samo albanija ima viši srednji dohodak po stanovniku
- Do 20.st najvažnije primarne djelatnosti, pomorstvo i turizam
- Industrija: sporo se razvijala zbog siromaštva sirovinama i rudama
- Brži gospodarski razvoj Italije, Grčke, Španjolske i Portugala nakon ulaska u Europsku uniju

 Poljoprivreda
- Pretežito planinski reljef, nedostatak plodnog tla i vode na površini, sredozemna klima utjecali su na
obilježja poljoprivredne proizvodnje
- Žitarice su najzastupljenije u nizinama, vinova loza i maslina u ostalim područjima s blagim zimama,
agrumi u najtoplijim djelovima Grčke, Italije, Španjolske
- Iskorištavanje najmanjih količina obradiva tla (uklanja se kamenje i oblikuje u suhozide)
- Suhozidi: njima su podgrađivane površine na padinama kako bi se spriječio gubitak tla, pa su
poljoprivredne površine na brežuljcima uređene u obliku terasa
- Govedarstvo: prevladava u vlažnijim i pristupačnijim dijelovima Alpa i Pireneja, Padska nizina
- Ovčarstvo i kozarstvo: sušnija područja
- Modernizacijom poljoprivrede, primjenm suvremenih strojeva, agrotehničkih mjera i znanstvenih
spoznaja ostvaraju se sve veći prinosi

 Ribarstvo
- Zbog ograničenih obradivih i pašnjačkih površina stanovnici JE oduvjek su usmjereni na more
- Sve veću ulogu ima marikultura ( uzgoj riba i drugih orskih organizama )
 Industrija
- Većina područja je siromašna je rudama i fosilnim gorivima pa nije postojala osnovica za razvoj
industrije tijekom 19. St
- Razvoj industrije vezan uz: hidroenergijuu Alpama i Pirenejima
- Nedostatak vlastitih izvora energije nadoknađuje se uvozom nafte i plina
- Grade se sunčeve i vjetroelektrane
- Važne prerađivačke industrije: autmobilska, brodogradnja, petrokemijska i kemijska,
farmaceutskam, prehrambena industrija
- Zbog uvoza sirovina mnogi su industrijski pogoni smješteni u velikim lukama , no i u velikim
gradovima unutrašnjosti

 Pomorstvo i turizam
- jedna od važnijih djelatnosti
- Grčka: među vodećim brodovlasničkim državama svijeta
- Sredozemna klima ,toplo i čisto more, reljefne i druge prirodnogeografske posebnosti uz bogatstvo
kulturno-povijesnih znamenitosti omogućili su ravoj različitih oblika turzma u JE
- Turizam u Andori, San Marinu i na Malti je glavni izvor prihoda
Italija
 Geografski položaj
- sredina europskog Sredozemlja
- otok Pantelleria i talijanska otočna skupina Pelagijski otoci kojima se najviše približila Africi

 Reljef
- apeninska i alpska država jer u reljefu prevladavaju planine
- obale: Ligursko, Tirensko, Sredozemno, Jonsko i Jadransko more
: Uz sj. dio Jadranskog mora obala je niska i močvarna
- pješčani sprud (lido): nastao od naplavljenog materijala koji zadvara plitke zaljeve (lagune)
- Apenini: protežu se od sjevera do juga poluotoka i nastavlja se na siciliju
: s Apenina prema zapadu teku rijeke duljeg ,a prema istoka kraćek toka
: rijeđe naseljeni
- Alpe: sjeverni dio Italije
: Kopnjenjem ledenjaka u ledenjačkim dolinama su protekle rijeke,a morene su omogućile
nastanak ledenjačkih jezera

 Vode
- Rijeke su važne u proizvodnji električne energije ,a jezera u razvoju turizma
- Rijeka Po na ušću oblikuje prostranu deltu
- Naselja su udaljena od korita rijeke i smještena na rubu nizine zbog zaštite od poplava

 Nizine
- Padska nizina: između Alpa i Apenina
: najplodniji i poljoprivredno najvažniji dio Italije
: uzgajaju se različite poljoprivredne kulture

 Stanovništvo
- 60 mil. Stanovnika = 5. U Europi
- Etničke zajednice: pretežito Talijani, na SZ Francuzi, na SI Austrijanci i Slovenci, a u pokrajini Molise
žive moliški Hrvati
- najgušće naseljena država JE , ali izrazito neravnomjerno
- najgušće naseljeni djelovi: Padska nizina, područje oko Rima i Napulja
- rijetko naseljeni djelovi: Apenini, Alpe i Sardinija
- u 20. St se stanovnici sa poljoprivrednog juga sele prema industrijskom sjeveru
- Zbog odseljavanja iz zemlje i smanjenja rodnosti stanovništvo je ubrzano starilo
- useljenička država od >1980. God
- prirodni pad stanovnitva i usporen rast broja stanovništva
- doseljenici iz: Rumunjske, Albanije, Maroka, Kine i Ukrajine

 Uloga Italije
- gospodarska velesila: vodeća u regiji, 4. u Europi, 8. u svijetu
- izdvaja se: dohotkom po stanovniku, snagom industrije, turizma i trgovine
- godinama bilježi najveći dohodak po stanovniku u regiji pa pripada najrazvijenijim europskim
Državama
- članica G-7: zbog razvijenog gospodarstva
- G-7: sedam industrijski najrazvijenijih država svijeta
- Italija je jedna od osnivača Europske zajednice za ugljen i čelik ,udruženja europskih država (EU)
- velik nesklad u razvijenosti pojedinih regija
Regije Italije
- Sjeverna, Srednja, Južna Italija

 Sjeverna Italija
- južni rub Alpa, sjeverni dio Apenina i Padska nizina
- polovica stanovništva Italije koja ostvaruje više od polovice BDP-a
- Padska nizina: gospodarska jezgra
: pogodna za poljodjelstvo koje stvaruje visoke prihode (moderna tehnika, tehnologija,
agrotehničke mjere)
: uzgoj žitarica, krmnog i industrijskog bilja, a na brežuljcima uz rubove nizine vinova
loza, stočarstvo
: riječnim dolinama prolaze važne rometnice prema Srednjoj Europi
- Alpe: proizvodnja energije, alpsko stočarenje, šumarstvo, turizam
- Milano: vodeće gospodarsko središte Italije
: sjedište mnogih međunarodnih tvrtki, banaka, trgovine, umjetnosti, mode, obrazovanja
: Aglomeracija Veliki milano >6 mil. Stanovnika
- Torino: 2. gospodarsko središte Sjeverne Italije
: automobilska industrija (Fiat, Ferrari, Alfa Romeo)
- Genova: najprometnija luka Italije
: središte najstarijeg turističkog područja Italije (Ligurskog primorja) i važna luka iz koje polazi
naftovod preko Alpa prema Srednjoj Europi
- Industrijski trokut: čine Milano, Torino, Genova
: jedno od industrijski najrazvedenijih i najgušće naseljenih europskih područja
: nastaju nove, moderne gradske četvrti s novim funkcijama
- Ostali gradovi regije smješteni su na: rubu Padske nizine, obroncima Alpa i Apenina, na obali
sjevernoga Jadrana
- Venezia: važno kulturno i turističko središte
- Trst: luka iz koje polazi važan prekoalpski naftovod

 Srednja Italija
- Regije na obali Tirenskog i Ligurskog mora su znatno razvijenije, a regije na Apeninima i obali
Jadranskog mora zaostaju u gosodrskom razvoju od prosjeka države
- veće nizine uz rijeke Arno i Tiber na kojima se uzgajaju vinova loza, voće, povrće i žitarice
- Vodeća gospodarska, turistička i kulturna središta i najveći gradovi su Rim (glavni grad), Firenca
- Istočni dio Srednje Italije: manje produktivan u poljoprivrednoj proizvodnji i usmjeren na turizam
(oko Riminija)

 Južna Italija
- južni dio poluotoka, Saridinija i Sicilija
- Najslabije razvijeni dio Italije
- > 1/3 stanovništva
- planinski, krški prostor s malo obradivih površina i manjkom vode na površini
- s porastom broja stanovnika siromaštvo je raslo i poticalo ljude na odlazak na kontinente Novog
svijeta, visokorazvijene europske države i razvijenije talijanske regije
- Industrijska središta: Napulj, Palermo, Bari, Taranto, Brinsisi
- Kulturno-povijesne znamenitosti i prirodne posebnosti privlačni su čimbenici za razvoj turima u
južnoj Italiji