Vesna Janko, prof.

U 18. st. Francusku su smatrali najnaprednijom državom. Francuska je bila središte

filozofije prosvjetiteljstva, ali još uvijek su postojali zakoni i običaji iz srednjeg
vijeka. Potkraj 18. st. još je vladao feudalni sustav. Taj je sustav dijelio ljude na tri
društvene klase zvane staleži. Prvi stalež činio je samo 1% stanovništva (svećenstvo
Katoličke crkve) i nije plaćao poreze. Drugi stalež također je činio 1% stanovništva
(plemstvo) i gotovo da nije plaćao poreze. Treći stalež činio je 98% stanovništva
(seljaci, radnici, trgovci, obrtnici, bankari…) i bio je vrlo teško oporezivan stoga
je bio nezadovoljan.
 Pogledajte
kraljicu kako
Kralj se uopće ne je rastrošna!
bavi državnim
poslovima! Vlast
kralja potječe od
naroda.

Plaćamo
poreze, a
nemamo
vlast!
Skupština generalnih staleža nije
održavana gotovo 200 godina. Kralj Luj
XVI. obnavlja Skupštinu kako bi
odobrila nove poreze jer se Francuska
našla u novčanoj krizi. Skupština je
započela s radom 4. svibnja 1789.
godine u dvorcu Versailles. Trebalo je
glasovati po staležima, a ne
pojedinačno. Svaki je stalež pritom imao
jednak glas. Pitanje glasovanja postalo
je važnije od samih poreza.
Predstavnici trećeg staleža borili su se
za pojedinačno glasovanje jer bi ih
zastupnici prvog i drugog staleža mogli
nadglasovati. Kad u tome nisu uspjeli,
proglasili su svoje tijelo – Narodnu
skupštinu.
Kako bi spriječio rad Skupštine radi neželjenih posljedica, kralj je dao zaključati
dvoranu generalnih staleža u lipnju 1789. Članovi Narodne skupštine otišli su
zato u dvoranu za igru sličnu tenisu dvorca Versailles i obvezali se da neće izaći
dok ne napišu ustav. Uskoro je Narodna skupština izglasala i ukidanje feudalnih
tereta, a 26. kolovoza 1789. godine Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina.
Konačno je Skupština 1791. godine izglasala Ustav. Time je Francuska postala
ustavna monarhija. Ipak, glasovalo se prema imovnom statusu pa su Ustavom
bili zadovoljni samo bogatiji slojevi.
Zatvor Bastillu srušili su članovi
pariškog trećeg staleža 14. srpnja 1879.
Naime, proširile su se glasine da dolazi
strana vojska ubijati francuske građane
pa su napali Bastillu kako bi razdijelili
barut za obranu.

Taj čin simbolizira početak

Francuske revolucije. Danas
Francuzi slave taj dan svake
godine kao najveći nacionalni
praznik - Dan francuske
republike.
 Hoćemo
kruha!
Hoćemo kruha,
17. listopada 1789. oko kraljice!
6.000 Parižanki krenulo je
prema dvorcu Versailles
tražeći kruha za gladne mase
u Parizu. Kralj je obećao
masama da će se s njima
vratiti u Pariz. Kralj se više
neće vratiti u Versailles.
 U međuvremenu znatno se
pogoršao položaj Francuske.
Europski vladari bili su
nezadovoljni
revolucionarnim promjenama
koje su smatrali opasnima za
svoju vlast.

Austrija i Pruska povele su 1792. ¸rat protiv

Francuske. Francuska je regularna vojska zajedno s
Klikni ovdje!
revolucionarnim dobrovoljačkim odredima
Himna dobrovoljaca iz
odbacila prusku armiju. Marseillea,
1792. Luj XVI. bit će optužen za veleizdaju, a danas himna Francuske
1793. i pogubljen. 1792. proglašena je
Republika.
“Vlast terora” razdoblje je
Francuske revolucije kada su
na vlast došli jakobinci –
siromašni građani.
Maximilien Robespierre
odlučivao je tko će biti
proglašen neprijateljem
Republike a onda i
pogubljen. Pogubljenja su
vršena giljotinom. Od
srpnja 1793. do srpnja
1794. pogubljeno je oko
40.000 ljudi, većina bila je
krivo optužena a 85%
optuženih činili su seljaci.
“Vlast terora” završit će
pogubljenjem Maximiliena
Robespierrea (28.7.1794.).
Na vlast su se vratili pristaše
umjerenih promjena.
 Građanine, izlaz
riješi ova dva
zadatka!
Klikni na njih!

DA – NE pitalica

Premetaljka