 primjenjena umjetnost

INDIJA
- starosjedioci tamnoputi Dravidi - razvijen narod,poznavaju lončarsko kolo, od bronce izrađivali
oružje,oruđe, uzgajali i pamuk
- 1. visoka civilizacija nastala u dolini rijeke Inda(1000. g nakon Mezoppotamije) - ostatci gradova
Mohenjo Daro i Harappa
- civilizacija propala - nepoznati razlozi - 2. tis. pr. Kr.
- Vedsko razdoblje - Arijci - bojna kola- stan. u roblje
- kastinski sustav
• Kštarija - plemeniti rod, ratnik, pomoć u vođenju politike
• Radža - poglavar
• Brahmani - svećenici, vjerski život i utjecaj, najviše drž. službe,obrazovani
• Vajšija - narod, obtnici,trgovci,seljaci;
• Šudra - nisu Arijci, seljaci bez zemlje i sluge

- BUDIZAM
 6. st.pr.kr osnovao Siddgharta Gautama(kasnije Buddha), propovjednik, nekad
plemić,pokajao,pustinja,meditacija
 jednakost svih, stanje blaženstva - nirvana-

- GOSP.,ZNANOST I UMJ.
 preuzet način obrade zemlje, sustav za navodnjavanje
 teži radovi-snaga slonova
 pol. 1. tis. snažan razvoj trgovine, razvoj pisma, izmišljene brojke donesene u Europu
 epovi Mahabharata i Ramayana
 božanstva Brahme, Šive i Višne
 budidtički hramovi - pagode - ukras,iznimna arhikt.

KINA
- doline rijeka Hoangho i Jangtzekjan, pol. 3 tis. ujedinjavanje pojedinih plemena - 1. drž. organizacije
- vladarska dinastija Sja prva,smjenila dinastija Šang
- razvijeno poljodjestvo i obrt
- 11. st.pr.Kr. provale nomada s zapada - Čou
o nova podjela zemlje - nova posjednička aristokracija
o poltička nestabilnost - pokušaj osamostaljenja malenih knezova
o stvaranje brojnih savjetnika - ''razdoblje stotinu škola'' - 8.-5. st.pr.Kr.
- 5.st.- borba za prevlast - ''doba ratujućih kraljeva''- -pobjeda dinastije Čin
o uveli stand. porez, mjere za dužinu, prisilno sagrađena mreža putova i kanala,
o gradnja Kineskog zida
o prislini radovi, monogbrojni sukobi, porezi - zbačena s vlasti
o dinastija Han -3. st.pr.kr. uspon Kine - zlatno razdoblje kin. kulture

- RELIGIJA I KULTURA
 6.st.pr.Kr. utemeljen konfucionizam, mudarc Konfucije, duše predaka pomažu
 tradicionalna kin. vjerovanja, široko prihvaćeno u Kini,
o izumi: kompas, papir, barut, svila, pamuk, porculan,..
o znanosti: astronomija, matematika, medicina, zemljopis

4. ANTIČKA GRČKA
GRČKA – Povijesna razdoblja:
1. Herojsko doba (~2000. - ~1200.)
- doseljenje grčkih plemena – plemenske zajednice rod-bratstvo pleme
- prva seoba Ahejci, Jonjani, Eoljani, druga Dorani
2. Homersko doba (~1200. – 800.)
- raspadanje rodovskog društva – kralj bazileus
- staleži – demos i eupatridi
- prve općine deme

13 | P a g e
 - izvori Ilijada i Odiseja
3. Arhajsko doba (800. – 500.)
- privredni i gospodarski razvoj
- prvi gradovi – polisi – akropola, agora
- kolonizacija
4. Klasično doba (500. – 338.)
- Atena i Sparta
- grčko perzijski ratovi
- zlatno doba umjetnosti
5. Helenističko doba (338. – 146.)
- makedonska i rimska vlast
Herojsko Doba
- područje: Egejski svijet – jugoistočna Europa – most triju kontinenata
- vrijeme naseljavanja – 3. tisućljeće pr.Kr.

EGEJSKA/KIKLADSKA KULTURA:
-kultura brončanog doba
-stanovnici PELAZGI – brodogradnja, pomorstvo, obrada kamena i trgovina
KRETA (istočni dio Sredozemlja):

MINOJSKA KULTURA: (1950 – 1450.)

- stanovnici PELAZGI
- gradovi – Knosos, Phestos, Hagia Triada, Mallia
- nasljedne monarhije – vlast kraljeva
- gospodarstvo
• poljoprivreda – masline, vinova loza

• obrti, posredna trgovina – najveća trg. sila na Sredozemlju – vladaju nad morem -
TALASOKRACIJA
• brodogradnja, pomorstvo

- kultura
• graditeljstvo – palače – KNOS

• slikarstvo – mozaici, zidne slike

• keramika – stil KAMARES

- pismo
• LINEAR A (17. stoljeće)

• LINEAR B (15. stoljeće) – dešifrirali Ventris i Chadwick

- religija
• kult plodnosti – božica DIKTA (zmije)

- dinastija MINOJ – kralj Minos (15. st.) - „Minojska kultura“

- istraživač Arthur Evans - 1900. godina – Knos – palača Labirint – dobio ime prema Labrysu (dvosjekla
sjekira)
- kraj – u 15. stoljeću – erupcija vulkana na otoku Teri a nakon toga najezda napadača s kopna
- MITOVI:
• Tezej - Egejev sin, bio poslan u labirint, ubio minotaura, vraća se doma, zaboravi jedra, egej se

ubija
• Egej – ubije minosovog sina na igrama, za kaznu šalje

• Minos – kretski kralj, naredi dedalu da gradi labirint, ne da mu otići,ubije g

• Minotaur- čovjek bik, ubio ga tezej, pomoću niti, majka pasifaja, otac minos

• Arijadna – voli tezeja, da mu nit, na kraju ga ostavlja zbog dioniza na nekom otoku

• Dedal- graditelj, labirint, gradi, bježi kod prijatelja koji onda ubija minosa

• Ikar – pada u vodu

I. VAL GRČKE SEOBE:

- u 2. tisućljeću dolaze indoeuropska plemena (Heleni)
- preuzimaju kulturu starosjedioca Pelazga – imaju sjedilački način života
- naseljavanje:
• AHEJCI – Peloponez

• JONJANI – Atika, Eubeja

• EOLJANI – Tesalija, Etolija, Beotija

- gradovi-države: MIKENA, TIRINT, SPARTA, ATENA, TEBA

MIKENSKA KULTURA:
- pod utjecajem krete, uspon oko 1600.g.pr.Kr, mlađa od Kretske
- područje: Peloponez

14 | P a g e
- gradovi: Mikena, Tirint, Arg
- MIKENA - područje ARGOLIDA („suho tlo“)
- stanovnici: prvi naseljavaju Ahejci u drugom tisućljeću
- istraživao Heinrich Schliemann 1876. godine
• našao utvrđen grad – AKROPOLU, opasanu kiklopskim zidinama (gradili kiklopi), ulaz LAVLJA

VRATA
• unutar zidina – kraljeva palača MEGARON (najljepša je bila dvorana za primanje) i nekropola

• izvan zidina – grobnica (Atrejeva Riznica) u obliku THOLOSA (oblik košnice)

- gospodarstvo
• poljoprivreda

• trgovina i obrt (keramika i obrada bronce – mačevi)

- kultura - utjecaj Krete (KAMARES stil keramike)

- pismo - LINEAR B (napredna varijanta kretskog pisma)
- oko 1440.g Mikena osvaja Kretu jer je Kreta dominirala sredozemnom trgovinom
- kraj – u 12. stoljeću – dolazak naroda s mora i Dorana, početak željeznog doba

TROJANSKA KULTURA:
- TROJA/ILLION - područje: sjeverozapadna obala Male Azije – trgovački odličan položaj
- uspon od 3000. do 1200.g.
- istražuje Heinrich Schliemann od 1869. do 1873. godine
- pronađeno 9 slojeva – najvažniji (Prijamov grad) je 7.a sloj
- u 13. stoljeću naseljuju Ahejci
- TROJANSKI RAT - oko 1194-1184. – trajao dugo, Troja bila neosvojiva jer su Posejdon i Apolon gradili
zidine
- Mitovi:
• Prijam – kralj Troje

• Paris – sin prijamov

• Helena – otišla od Menelaja u Troju s Parisom

• Menelaj – započinje rat zbog Helene

• Agamemnon – Menelajev brat, vladar Mikene

• Ahilej – glavni grčki junak, duri se zbog otete mu ljubavnice Briseide

II. VAL GRČKE SEOBE:

- seoba Dorana je bila posljednja seoba Helena
- DORANI – ratnički narod, naseljuju Peloponez (posebno Sparta)
- seobom Dorana nestaju kretska i mikenska kultura
- PREMJEŠTANJE:
• EOLJANI, JONJANI – premještaju se na otoke i obalu Male Azije

• AHEJCI – premještaju se na Sjever Peloponeza

Homersko Doba
- KULTURA DORANA – prestaje razvoj egejskih, brončanih kultura i počinje razvoj dorske, željezne kulture
- ovo razdoblje nazivaju „helenskim srednjim vijekom“ jer nema nikakvih izvora osim opisa iz Ilijade i
Odiseje
- stanovništvo – Heleni (zemlja Helada), tj. Grci (Graeci – tako ih zovu Rimljani po plemenu Graikoi u Epiru)
- sjedilački način života (isprva su svi Grci bili nomadi) – razvoj stočarstva, ratarstva, obrta i trgovine

- DRUŠTVENI USTROJ – uređen krvnom vezom, patrijarhalni plemenski savezi

• GENS – ROD

• FRATRIJA – BRATSTVO – nekoliko rodova

• FILA – PLEME

- POLITIČKA TIJELA:
• BAZILEJ – vođa (kralj ili vojskovođa) – izvršna vlast

• AGORA – narodna skupština

• BULE – vijeće staraca

- dolazi privatno vlasništvo – podjela zemlje – raslojavanje društva:

• ARISTOKRACIJA - aristos+kratein – plemstvo, bivši vođe – drugi naziv EUPATRIDI

• DEMOS- narod, puk

- prve političke zajednice – seoske općine DEME

• stanovništvo – DEMOS

• zemljoposjednici i vojskovođe – EUPATRIDI (staro grčko plemstvo)

- iz prvih naselja formiraju se gr-drž – POLISI – nisu jedinstvene države, ali ima vlastito gospodarstvo,
vanjsku pol., demokraciju
15 | P a g e
 • AKROPOLA – utvrđeni dio, u početku tu žive Eupatidi, sve javne građevine itd
• AGORA – glavni gradski trg, gdje se sastaju Eupatridi
• AGER – prostor izvan zidina gdje su zemljišni posjedi Eupatrida, a tu živi Demos

- GRČKA – polisi - male državice, nepovezane političke zajednice - SPARTA, ATENA, TEBA, KORINT,
ARG, MILET
- VEZA IZMEĐU POLISA – jezik, pismo (od 7. st.), književnost, bogovi (svetkovine), Olimpijske Igre

- mjesta zajedništva:
• Apolonov Hram u Delfima (proročica Pitija)

• Zeusov Hram u Olimpiji (776. tamo prve Olimpijske)

• Artemidin Hram u Efezu

• Herin Hram u Argosu

• Posjedonov Hram na Istmu

- Ilijada i Odiseja
• najstarija povijest Grka

• zajednička kulturna baština

• jezični i moralni standardi

• prenosila se predajom

• Homersko Pitanje

- PISMO – u 7. st. pr.Kr – preuzeto od Feničana + dodani samoglasnici – sveukupno 24 slova

- RELIGIJA:
• 12 glavnih bogova koji stoluju na Olimpu

• građani obavljaju ulogu svećenstva pa nema povlaštenog svećeničkog sloja

• MITOLOGIJA – kozmogonija (nastanak svijeta) i teogonija (nastanak bogova)

• žrtve – hrana i piće, pjesnička i sportska natjecanja, predstave…

- PANATENEJSKE SVEČANOSTI – vjerska svečanost, svake 4 g. u Ateni, posvećeno Ateni – pjesnički i

sportski dio + povorka
- DELFI:
• proročište

• na posvećenom tlu planine Parnas (dom Apolona i 9 muza)

• glavna proročica PITIJA – dvosmisleni odgovori

• oko hrama – riznice pojedinih polisa – Delfi su bili središnja banka Grka

• tu se sklapaju savezi susjednih država – AMFIKTIONIJE

- KALOKAGATHIJA – sklad između duhovne i tjelesne ljepote za kojim Grci teže

- OLIMPIJSKE IGRE :
• 776. prve

• osnovao Heraklo u čast Zeusa

• u Olimpiju

• za vrijeme održavanja vlada sveti mir – EKEHEIRIA

EPSKO PJESNIŠTVO:
- aedi – pjesnici, profesionalni pjevači koji su opjevavali epove uz instrumente, prilagođavajući jezik prema
uhu slušatelja
- rapsodi – pjesnici koji bi recitirali epove.
- HESIOD – najveći epski pjesnik osim Homera
• Postanak svijeta (Teogonija) – opisuje mitološki nastanak svijeta i bogova

• Poslovi i dani (Erga kai hemera) – radi i budi pravedan, opisuje težak život seljaka

LIRSKO PJESNIŠTVO:
- razvija se u eolskim i jonskim maloazijskim gradovima
- glazbena i plesna pratnja – KITARA, AULOS, LIRA
- elegija – pjesma moralnog sadržaja i poruke – predstavnik Tirtej
- jamb – šaljiva i podrugljiva pjesma – predstavnik Arhiloh (7.st.)
- solo pjevanje – monodija – razvijeno na Lezbu – Sapfo i Alkej (7.st)
- korske pjesme – javna događanja – predstavnik Pindar (5.st)

FILOZOFIJA
- Grci prvi pokušavaju rastumačiti volju bogova i prirodu
- otac filozofije – TALES IZ MILETA (6.st):
• odbacuje mitološko viđenje nastanka svijeta

• voda je element iz kojeg sve potječe

• svijet se upoznaje putem zakona prirode i materije

- ANAKSIMANDAR IZ MILETA (6.st):

• smatra pramateriju (apeiron) početkom svega

16 | P a g e
 • otkrio sunčani sat, zemljopisnu kartu

- ANAKSIMEN IZ MILETA (6.st):

• sve izniklo iz zraka

- PITAGORA (SICILIJA):
• matematika, astronomija, akustika, glazba

• sustav svijeta je utemeljen na brojevima i njihovim odnosima

- HERAKLIT (6.st):
• živa vatra nositelj je promjene i sklada

• stalna borba suprotnosti donosi napredak

- elejska škola – smatraju da je um izvorište svijeta i spoznaje

- DEMOKRIT (5. st):
• razvija teoriju atoma

RANA LIKOVNA UMJETNOST: geometrijsko doba (10-8.st)

- keramika (dipilonske vaze)
- meandar – beskrajni trakasti motivi
ARHAJSKA UMJETNOST (8-6.st)
- poznato samo preko rimskih kopija
- slikarstvo na vazama:
• ranije razdoblje (crni likovi na crvenoj podlozi)

• kasnije razdoblje (crveni likovi na crnoj podlozi)

KIPARSTVO:
- dekorativna uloga, osim kad služi za veličanje tijela
- KORE – djevojka – uredna, obučena – ideal djevičanske skromnosti i ljepote
- KOUROS – mladić – gol – ideal snage i ljepote mladog ratnika i sportaša

ARHITEKTURA
- razvila se iz pravokutnog središta stambene kuće zvanog MEGARON (nalazimo ga već u Mikeni)
- HRAM:
•pronaos – predvorje
•naos – kip posvećen zaštitniku
• opisthodomos – riznica

- REDOVI STUPOVA – zajednički postolje, nosivi stup, glavna greda i zabat

• dorski - jednostavan

• jonski – zavijutci

• korintski – detalji

BOGOVI:
- svijet je nastao iz beskrajnog prostora – kaosa
- iz kaosa proizlaze tama/noć i svjetlo/dan, a zatim i Zemlja, podzemlje i ljubav
- Zemlja rodila Urana koji je pobijedio kaos, ali ga je svrgnuo bog vremena Kron
- Kron guta vlastitu djecu, ali ih spašava najmlađi sin Zeus, čije je rođenje njegova majka Reja zatajila
• Zeus – vrhovni bog

• Hera – zaštitnica braka i poroda

• Demetra – božica plodnosti zemlje i poljoprivrede

• Afrodita – božica ljepote i ljubavi

• Artemida – božica lova i prirode

• Atena – božica mudrosti i pravde

• Apolon – bog svjetla i ljepote

• Ares - bog rata

• Hefest – bog vatre, sagradio božanske palače na Olimpu

• Hermes – bog trgovaca i putnika, glasnik bogova

• Had – bog podzemlja, caruje u Carstvu sjena i mraka

• Posejdon – bog mora

• Dioniz – bog vina i veselja

Arhajsko Doba
- promjene – privredni i politički razvoj
- NATURALNO GOSPODARSTVO – Peloponez , Sjever Grčke – SPARTA (plodna zemlja)
- NOVČANO GOSPODARSTVO – Atika – ATENA (trgovački putovi, neplodna zemlja)
• u 7. st. javlja se kovani novac – potječe iz Lidije u Maloj Aziji

• posljedice:

 DUŽNIČKO ROPSTVO
 KOLONIZACIJA
• trgovina – otoci Delos i Samos

17 | P a g e
  gradovi: ATENA, KORINT, MILET, EFEZ, DELOS, SAMOS

SPARTA:
- područje: poluotok Peloponez, Lakonija
- naseljavaju: u 2. tis Ahejci, oko 1100. g Dorani
- 900.g – osnovana SPARTA
• u početku gadni ratovi s Mesenjanima (3 rata)

- početak 8. st – Likurg – strogi zakoni

- stanovništvo:
SPARTANCI – DORANI – aristokrati, ratnici
• imovinska jednakost aristokracije – zajednička zemlja, robovi, nema privatnog vlasništva

HELOTI – AHEJCI – državni robovi

• bez slobode i političkih prava, bičevani jednom godišnje

• KRIPTIJE – pokolji helota da se spriječe pobune

PERIJECI – AHEJCI – obrtnici, trgovci, seljaci

• slobodni ali bez političkih prava, žive u neutvrđenim naseljima, laki oružnici

- aristokratska monarhija
- POLITIČKI USTROJ:
- 2 KRALJA
• loza Argijada i Eupontida

• neograničena vlast u doba rata

• provode odluke geruzije

• vrhovni suci i vojskovođe

- 5 EFORA
• 5 nadzornika

• izvršna i savjetodavna vlast

• predsjedaju geruzijom i apelom

- GERUZIJA
• vijeće staraca

• 28 čl + 2 kralja – svi spartanci iznad 60 g starosti

• zakonodavna, sudska i upravna vlast

- APELA
• narodna skupština

• svi spartanici iznad 30 g (jer tek tada postaju stanovnici Sparte)

• prima ili odbacuje odluke geruzije

- gospodarstvo:
• naturalno gospodarstvo

• zemlja je državna

- spartanski odgoj:
• od 7. godine – gimnazije

• „lakonski odgovori“ – vrlo kratki odgovori

• nakon 18. (do 60.) aktivni vojnici

• sa 30 osnivaju obitelji

- vanjska politika:
• Peloponeski savez - vojno politički savez

• vojska – HOPLITI (teško naoružani pješaci) + 4 HELOTA

ATENA:
- područje: Atika
- nastanjuju: Jonjani
- legenda – osnivač Tezej
- brdo AKROPOLA – hramovi
- AGORA – središte
- PIREJ – luka
- stanovništvo:
• EUPATRIDI – plemstvo

• DEMOS

• METECI – stranci

• ROBOVI

- aristokratska monarhija do 683.

• 10 kraljeva (BAZILEJA)

- 683. aristokratska republika

Ustroj:
- ARHONTI
• izvršna i upravna vlast

18 | P a g e
- AREOPAG
• vijeće aristokrata

• zakonodavna, savjetodavna i sudska vlast

- BULE
• vijeća – predstavnici rodova i bivši arhonti

• zakonodavna vlast

- EKLEZIJA
• narodna skupština svih Atenjana, bez prevelikog utjecaja

- društvo – sukobi za zemljište, dovode do:

- DUŽNIČKO ROPSTVO –
• demos bi se zadužio i onda morao založit posjed i život

• kamen „hipoteka“ bi označavao ropstvo

• ako ne otplate – postaju robovi

ATENSKO ZAKONODAVSTVO
- 630.g. – eupatrid KILON – pokušava oteti vlast
- 621.g. – arhont DRAKON – ozakonjuje običajno pravo – krvna osveta, dužničko ropstvo itd
- 594.g. – arhont SOLON - reforme društva
• uvodi TIMOKRACIJU – društvenu podjelu prema bogatstvu, i sve podjelio u 4 razreda:

1. najbogatiji – arhonti, članovi areopaga - konjanici

2. članovi areopaga – konjanici
3. članovi areopaga – pješaci
4. članovi eklezije – pomoćne trupe
• ukida dužničko ropstvo

• uvodi i mijenja BULE – sad imaju 400 članova, a u bule mogu i bogati članovi demosa

• uvodi HELIJU – prizivni sud – vrhovno sudbeno tijelo u državi

- društvo i dalje u sukobima…

- PIZISTRAT (561/560-528) – pozitivni tiran
• gospodarsku uspon, jačanje demosa

• uvodi plaćeničku vojsku

• uvodi poreze

• uvodi PANATENEJSKE i DIONIZIJSKE SVEČANOSTI

- sinovi HIPIJA (do 510.) i HIPARH (do 514.)

• svrgnut Hiparh, Hipija uspostavlja tiraniju, kasnije Hipija prognan, na vlast dolazi:

- 510.g KLISTEN
• ukida timokraciju

• podjeljuje ATENU u 10 FILA (okruga) = 100 DEMA, podijelio ih po teritorijalnim principu

• BULE –

• politička prava za sve – Atena postaje demokratska republika

• pojačava se uloga arhonta i stratega

• ostracizam – tajna glasanja – ispisuje se ime mogućeg tirana, ako je na 6000 ostrakona -

izbačen iz grada na 10 god

GRČKA KOLONIZACIJA:
- vrijeme: od 8. do 4.st.pr.Kr.
- UZROCI KOLONIZACIJE:
• grčki polisi nisu imali mjesta za širenje

• porast stanovništva

• prehrana stanovnika

• životni prostor stanovnika

• bijeg od dužničkog ropstva

• proizvodnja veća od potrošnje

- KOLONIJE – apoikie - polisi izvan domovine, uz obali, slobodne i samostalne, politički neovisne o
matičnom gradu, vežu ih zajednička kultura i čvrste trgovačke veze (izvoz – žito, vino, vuna, lan, kovine),
jedni drugima pomažu u ratu, svetkovine, OI
- NAČIN KOLONIZACIJE.
• prvo idu u Delfe, pitati Pitiju za savjet

• uzimaju svetu vatru iz hrama matičnog grada i prenose u koloniju

• određuju zemljište za grad i grade zidine

• podjele zemlju međusobno

• posvećuju grad zaštitniku matičnog grada

- SMJEROVI KOLONIZACIJE:
• Sicilija (Sirakuza)

• Jug Italije (Magna Graecia)

• Obale Crnog Mora

• Južna Francuska (Masilija)

19 | P a g e
 • Španjolska (Sagunt)
• Egipat (Naukratis)
• Libija (Kirena)

- POSLJEDICE KOLONIZACIJE:
• razvoj robno novčane privrede

• razvoj trgovine, brodogradnje

• nove poljoprivredne kulture – vinova loza, maslina

• širenje grčkog pisma i umjetnosti

- PRVA KOLONIJA:
• 8.st – iz grada KIMA (Mala Azija) nastaje gradu Cumae u Italiji (naziv – kyme – valovi)

• nakon toga kolonija NEAPOLIS (Napulj)

- Sirakuza, Posidonija, Tarent, Taras, Sibaris, Selinunt, Akragas (Agrigento)

- mnogo grčkih kolonija u Južnoj Italiji i Siciliji – ime Megale Hellas – Magna Graecia – Velika Grčka

KOLONIZACIJA NA JADRANU
- prva kolonija – Grci s Krfa/Korkire osnivaju Korkyra Melaina (Crna Korkira) (tamo je bila još jedna
kolonija kojoj ne znamo ime ali o postojanju svjedoči LUMBARDSKA PSEFIZMA)
- Sirakužani u doba Dionizija Starijeg osnivaju Issu 386.g.pr.Kr
- doseljenici s grčkog otoka Parosa osnivaju Pharos 385/384.g.pr.Kr.
- trgovišta na obali – EMPORIJE - Tragurion (Trogir), Epetij (Stobreč), Epidaurus, Salona
- posljedice grčke kolonizacije:
• nove kulture

• razvoj brodogradnje (brodovi liburne)

• trgovina, obrti

• raspadanje ilirske rodovne zajednice – porodice, patrijarhalno ropstvo

Klasično Doba

GRČKO-PERZIJSKI RATOVI (492.-449.)

- izvor Herodot (485-424) – Historiae (9. knjiga)
- uzrok – širenje Perzijskog carstva prema Zapadu:
• KIR 2. VELIKI, KAMBIZ 2., DARIJE 1.

• osvojili cijelu Malu Aziju i jonske gradove u Maloj Aziji – preko njih trguju s Grčkim polisima

- povod – 500.g – jonski ustanak predvođen Miletom

• u pomoć dolaze samo Atena i Eretrija s 20 brodova

• 495. – grčko brodovlje poraženo, nisu pomogli jonskim gradovima

• 494. – Milet razoren

- 492. g – Darije 1. sprema kaznu za Atenu i Eretriju, šalje zahtjev za zemljom i vodom
• perzijska mornarica (na čelu MARDONIJE) napreduje, ali ih zaustavlja oluja kod HALKIDIKE,

uništena mornarica
- 490. g – novi pohod Darija 1. – preko mora do Atene i Eretrije
• perzijski vojskovođe DATIS i ARTAFERNO spaljuju Eretriju, a perzijska mornarica se iskrcava

na Atici,
• BITKA NA MARATONSKOM POLJU – 13. rujna, najveća do tada, 30 000 Perzijanaca, 10 000

Atenskih hoplita, kojima zapovijeda MILTIJAD, koji uz pomoć Herodotove strategije izvlači
pobjedu

KSERKSO 1. (486.-464.)
- priprema se za novi pohod nakon Maratona
- 481. u Korintu se sklapa SVEGRČKI SAVEZ protiv Perzijanaca
• SPARTA – pješadija

• ATENA – mornarica (sukob – Temistoklo s „pomorskom str.“ želi mornaricu, Aristid i „kopnena

str.“ pješaštvo)
• odlučuje se za mornaricu („Drveni će zidovi štiti Atenu“ – Pitija) i gradi se 200 TRIJERA

(troveslarki)
- 480. Kserkso prelazi Helespont
• osvojili Trakiju, Makedoniju, Tesaliju

• BITKA U TERMOPILSKOM KLANCU - 300 hoplita vođenih kraljem Leonidom, Spartanci

znaju da će umrijet, ali se bore 3 dana hrabro, no uhoda pokaže put Perzijancima koji su potukli
Spartance i nastavili do Atene koju su zatim spalili i porušili
• BITKA KOD SALAMINE – 28.rujna, poraz Perzijske mornarice od atenskih trijera

- 479. u proljeće – sukobi na kopnu

• BITKA KOD PLATEJE - perzijski vojskovođa Mardonije i grčki Pauzanija (Leonidin sin) –
najveća kopnena bitka, Grci pobijedili, Sparta se povlači iz rata

20 | P a g e
 • BITKA KOD RTA MIKALE – Grci pobjeđuju

- 478. DELSKI SAVEZ – sklapaju ga Atena i 200 polisa na otoku Delu kako bi oslobodili trgovinu morem
• Sparta nije ušla jer se nije htjela borit dalje od Peloponeza

- 450. BITKA KOD CIPRA - Perzijska mornarica potpuno uništena

- 449. Kalijin Mir između Atene i Perzije (Perziji ostaje Cipar, a Atena ima pravo trgovine na Sredozemlju i
Crnom Moru)

ZLATNO DOBA GRČKE/PERIKLOVO DOBA:

- procvat Atene, preko delskog saveza došli do novaca
- doba obnove i izgradnje te kulturnog i društvenog napretka
- 444.g - PERIKLO (495-429) – vojni strateg (funkcija koja se bira jednom godišnje) do smrti
• velike ovlasti (vojskovođa, zasjeda u narodnoj službi, sudjeluje u radu državne službe)

- niz reformi – POLITIČKE – zakonodavne ovlasti daje Narodnoj Skupštini  demokratizacija, smiju donosit
zakone
- NOVI POLITIČKI USTROJ:
• EKLEZIJA – vrhovno političko tijelo, narodna skupština

• BULE – vijeća, izvršno tijelo vlasti

• AREOPAG – vjerska pitanja

• HELIJA – sudbena vlast

• 10 STRATEGA – vojno zapovjedništvo

• SLUŽBENICI -

• POLICIJA – državni robovi

- uvodi DHETE – dnevnice – koje se isplaćuju ljudima iz bula

- obnova Atene
• spaja Atenu i luke Pirej i Faleron obrambenim zidom

• AKROPOLA – sve obnovljeno u 5. st

 PARTENON – graditelji IKTIN i KALIKRAT, uz pomoć Fidije - DORSKI STIL

 EREHTEON – oko 421., graditelj MNESIKLO, Karijatide – JONSKI STIL
 NIKIN HRAM – KALIKRAT – JONSKI STIL
 PROPILEJI – ulaz na Akropolu – MNESIKLO – DORSKI STIL
• razvoj atenske umjetnosti i književnosti – uvodi TEORIKON – kazališni novac
• razvoj gospodarstva i obrta
 KERAMEIKOS – četvrt obrta i radionica
 ERGASTERIJ – državne radionice u kojima se proizvode razne keramičke metalne i
kožne stvari
• pomorska trgovina – osigurava trgovačke puteve (Egejsko i Crno More, Južna Italija)
• politička i gospodarska dominacija Atene
 ATENSKI POMORSKI SAVEZ – bivši Delski savez, 300 članova, riznicu seli iz Delfa u
Atenu, neki žele izaći ali Atena ne da, iz ravnopravnih saveznika prelaze u podanike
Atene, visok porez, atenska mjerila

PELOPONESKI RAT (431.-404.) :

- njime završava Klasično razdoblje
- izvor – Tukidid (460.-396.) – Povijest Peloponeskog Rata (prvo kritičko iznošenje povijesti)
- uzrok – političke i gospodarske suprotnosti Atene i Sparte
- razlike: ATENA SPARTA
• demokratska republika aristokratska monarhija
• Atenski Pomorski savez (300 čl) Peloponeski savez (Sparta, Korint, Megara)
• novčano gospodarstvo poljoprivredna zemlja
• prevlast na moru prevlast na kopnu
• širi tržišta prema J Italiji i Siciliji upada u krizu i gubi moć – pomažu Korint i Megara i žele rat s
Atenom

- povod – KORINT – glavna luka Peloponeskog saveza i vodeći trgovački grad na Sredozemlju – Atena
napada Korintsku koloniju Potideju, a Sparta staje na stranu korinta

- I. FAZA RATA – ARHIDAMOV RAT (431.-421.)

- 431.g Sparta napada Atiku na poticaj Arhidama
• gospodarski uništava Atiku i uništava izvore hrane

• u Ateni izbija glad i kuga (umire i Periklo)

- ratovanje na kopnu (Sparta)

- ratovanje na moru (Atena)

21 | P a g e
 • U Ateni se javlja gospodarska i politička kriza
 narod sluša demagoge – demagog KLEON potiče na rat
- 422.g BITKA KOD AMFIPOLA:
• neodlučen

• umire i Kleon i Brasida (Sparta)

- 421.g - NIKIJIN MIR (Nika – atenski vojskovođa) – primirje na 50 godina

• 20 godina zatišja:

 Atena u krizi – djeluju demagozi – ALKIBIJAD nagovara na napad na Sirakuzu, korintsku

koloniju
 Sparta jača – novčano ju za izgradnju mornarice pomaže Perzija
- II. FAZA RATA – SICILIJANSKA EKSPEDICIJA (415.-413.)
- 415.g – Atena napada Sirakuzu
• Alkibijad bježi Spartancima i ostavlja neorganizirani Atenu

- 413.g – poraz Atene kod Sirakuze

• Sparta gradi mornaricu

- III. FAZA RATA – DEKELEJSKI RAT

- 404.g – poraz Atene kod EGOSPOTAMA na Helespontu
• Lisandar iz Sparte sklapa savez s Perzijom i zajednički uništavaju Atenu

- Atena je pod opsadom 9 mjeseci – osvojena luka Pirej

- potpisuje se mir:
• ruše se zidine oko Pireja (uz zvuke svirala)

• raspušta se Atenski pomorski savez

• predaje Atensku flotu (osim 12 brodova)

• Atena mora plaćat veliku ratnu odštetu

• u Ateni vlada 30 spartanskih aristokrata – oligarhija (vladavina nekolicine bogatih) – na čelu

KRITIJA
- POSLJEDICE RATA:
• opada moć Atene

• Sparta politički jača (do 371.g)

• Teba preuzima prevlast (do 362.g)

• Grčka je opustošena – jačaju Makedonija i Perzija

GRČKA KULTURA KLASIČNOG DOBA:

- klasično razdoblje – veliki polet u znanosti i umjetnosti
- najvažnije: ATENSKA AKROPOLA
- KIPARSTVO:
• Fidija – osmislio izgled Partenona¸¸

• Miron - Diskobol

• Poliklet – Diskoforos i Diadumenos

• Praksitel – Hermes s malim Dionisom

• Skopas – Afrodita, Menada u plesu

- DRAMA:
• dramske predstave bile su dio vjerskih svečanosti

• KAZALIŠTE – pozornica (orchestra) i gledalište (theatron)

• razvila se iz DITIRAMBA – pjesme u čast Dionizu na praznik plodnosti

TRAGEDIJA:
• glavni glumac – protagonist

• iz zbora satira – kor

• prvo 2, zatim 3 glumca

- nastanak tragedije:
• bučna i vesela satirska svečanost

• mitološko povjesni sadržaj s herojskom patnjom glavnog lika

• tragedija

- ime dobila prema „tragos“ – jarac, jer su se u jarca oblačili Dionizovi satiri
- 1. natjecanje – PIZISTRAT – Dionizijske svečanosti 534.godine – pobjednik TESPIS
- najveći tragičari – Eshil, Sofoklo, Euripid
• ESHIL: (525.-456). – veliča žrtvu pojedinca u ispunjenju sudbine

 Orestija, Tebanska Tetralogija

• SOFOKLO (479.-406.) - sukob glavnog lika s okolinom

 Kralj Edip, Antigona

• EURIPID (480.-406.) – likovi su borci protiv lažnog morala i predrasuda

 Medeja, Elektra, Ifigenija

22 | P a g e
KOMEDIJA: razvija se iz podrugljivih napjeva i oponašanju likova iz svakodnevnice, ime prema skupini
pjevača Dionizovih pjesama komos, vrhunac u 5. stoljeću – ARISTOFAN – Ptice, Ose, Vitezovi

FILOZOFIJA:
- SOKRAT – napada neznanje i navodi sugovornika da sam dođe do odgovora
- SOFISTI – uzdizanje čovjeka iznad bogova i tradicije
- PLATON – škola Akademija
- ARISTOTEL – škola Licej

POVJESNIČARI:
- Herodot – opisuje grčko perzijske ratove
- Tukidid – opisuje peloponeski rat
-
LJEČNIŠTVO: Hipokrat – odvaja liječništvo od magije, autor svečane prisege liječnika

USPON MAKEDONIJE:
- položaj – sjever Grčke – na rijekama AKSIJU (Vardar) i STRIMONU (Struma), između Tesalije i Trakije
- MAKEDONCI – bave se ratarstvom i stočarstvom
• seoska kultura patrijarhalnog tipa – razjedinjeni

• vojna kraljevina – dinastija Argeada – biraju ih plemenski starješine

- FILIP 2. (382.-336., vlada od 359.)

- početak političkog uspona Makedonije
- provodi društvenu reformu – jača kraljevska vlast
- prijestolnica PELA
- reorganizira vojsku - slobodni seljaci zamijenjeni plaćenicima
• FALANGA – 16x16 redova, kratki mač, štit i koplje (SARISA)

• organizirao KONJICU

- teritorijalno proširuje državu

- vojno:
• prema obali

• u unutrašnjost – rudnici u gorju PANGEJU – zlato (zlatni novac)

• na Sjever prema Crnom Moru

- diplomatski:
• potkupljuje grčke gradove

- uključuje se u politički život grčkih polisa (zaštitnik Delfa – zbog bogatstva

- ATENA se boji za demokraciju i samostalnost grčkih polisa

• stvara se protumakedonska stranka i makedonska stranka koja podupire Filipa II.

 DEMOSTEN (384-322) – 349. godine FILIPIKE (govori protiv Filipa)

• prognan na Rhodos gdje otvara filozofsku školu
- 338.g – savez Atene, Korinta i Tebe protiv Filipa II.
- Filip ulazi sa svojom vojskom u Grčku
• BITKA KOD HERONEJE (BOECIJA) – poraz grčkih polisa

 lijevim krilom zapovijeda 18ogodišnji Aleksandar

- vlast u grčkoj preuzima Filip – nestaju grčki polisi – stvara se zajednička grčka država
• potiče osvajanje svegrčkog saveza – KONFEDERATIVNI SAVEZ

 skupština u Korintu - zima 338.g – nastaje KORINTSKI SAVEZ

 ulaze svi grčki polisi osim Sparte, ostaju politički i gospodarski neovisni
 proglašava se opće zemaljski mir
 stvara se novi vojni savez protiv Perzije - PANHELENSKI SAVEZ
• posljedica – polisi gube slobodu
336.g – Filip ubijen na svadbi svoje kćeri u Egi, nasljeđuje ga sin Aleksandar, koji nastavlja politiku svog oca.

ALEKSANDAR VELIKI:
- sin Filipa II. i Olimpijade, Aristotelov učenik
- 334.g - prelazi Helespont – napada Perzijsko Carstvo (Darija Trećeg)
• BITKA NA RIJECI GRANICOS

• Perziju predvodi grk Memnon

• oslobađa JONIJU, osvaja MILET nakon neznatnog otpora

- 333.g – osvaja GORDIJ

• BITKA KOD GRADA ISA – novi poraz Darija 3.

23 | P a g e
 • osvaja Siriju, Palestinu, Fenikiju
• grad Tir – prvi puta upotrebljeni opsadni strojevi
- 332.g – osvaja EGIPAT
• Siva – Amonovo svetište, postaje sin boga Amona

• osniva ALEKSANDRIJU

- 331.g – kreće na AZIJU

• BITKA KOD GAUGAMELA

• konačni poraz Darija 3. (bježi u Baktriju)

• osvaja Babilon, Perzepolis i Suzu – proglašava se kraljem nad kraljevima

- 327.g – kreće na INDIJU

• poraz kralja Pora (200 borbenih slonova) – povratak prema Babilonu

- 323.g – umire od malarije

- DRŽAVNI USTROJ DO RASPADA CARSTVA:

- Aleksandar – vođa grčkih polisa, kralj Azije, faraon Egipta, kralj nad kraljevima
- ideja svjetskog carstva – kozmopolitizam
• vjenčavao svoje vojnike s lokalnim ženama – „vjenčanje Europe i Azije“ (njegove žene -

Roksana i Statira)
- uprava – domaće plemstvo: satrapije
• jedinstven monetarni sistem, razvoj obrta i trgovine

• gospodarska kriza u Grčkoj

- novi gradovi - III. kolonizacija Grka (vojnici, iseljenici)

- širenje helenske kulture i jezika – HELENIZAM
- RASPAD CARSTVA – Aleksandrova smrt – 323.g
- ratovi oko nasljedstva – nasljednici se zovu DIJADOSI
• Antigon Gonate – ANTIGONIDI – Makedonija, Grčka

• Seleuk – SELEUKIDI – Mala Azija, Perzija, Sirija

• Ptolomej Lag – LAGIDI – Egipat, dio Palestine

 dinastija PTOLOMEJEVIĆA
- osamostaljuju se Pergam, Bitinija, Kapadokija, Pont i Armenija
• apsolutne birokratske monarhije

- posljedice:
• nestaje Perzijsko carstvo

• razvoj novčanog gospodarstva

• trgovačke veze Istoka i Zapada – nova roba

• HELENIZAM, KOZMOPOLITIZAM

• gradovi – Aleksandrija

• propast grčkih polisa – jačaju monarhije

- kultura, umjetnost, znanost – HELENIZAM

- FILOZOFIJA – izbacuje Boga iz svakodnevnog života
- transformacija religije – orijentalni utjecaji
• tajni kultovi božice plodnosti i zemlje DEMETRE

• misterije boga DIONIZA

• u Europu prodire kult IZIDE

 orijentalni misteriji vezani za uskrsnuće

 vegetacijska božanstva koja u proljeće uskrsavaju
Fenički ADONIS, Sirijski ATIS, egipatski OZIRIS, perzijska MITRA

5. Rim - Kraljevstvo i Republika

- NAJSTARIJI STANOVNICI APENINSKOG POLUOTOKA
- Apeninski polutok – na središtu Sredozemlja – nazivan „Vrt Europe“
- obiluje pašnjacima i rječnim dolinama (rijeke Po, Arno, Tiber)
- poljoprivreda (žitarice, vinova loza, maslina, smokva) i stočarstvo
- prve kulture – 3. i 2. tis.pr.Kr – kretsko-mikenski utjecaji
- 1800. se pojavljuje kultura brončanog doba Terra Mara (masna zemlja)
- 2. tisućljeće – indoeuropska seoba – naseljavaju Kelti (Gali), Iliri (Veneti), Liguri i Etruščani

24 | P a g e
 - 1. tisućljeće – nova indoeur. plemena u željeznom dobu – Italici (više plemena – Latini,
Umbri, Samnićani, Volsci, Oski)
- 8. stoljeće – jug poluotoka – Grci i Iliri  kolonije Magna Graecia (Kartaga, Korzika,
Sardinija, Sicilija)
- Etrurska kultura (8.-2.st.pr.Kr.)
• područja: Toskana, Umbrija, Lacij, rijeke Arno i Tiber
• porijeklo: nepoznato, mješavina starosjedioca i doseljenika
• jezik: nije odgonetnut – pišu grčkim alfabetom (najopsežniji dokument je Zagrebačka lanena knjiga
ispisana etruščanskim)
• način života: gradska civilizacija, gradovi države (polisi), savez 12 gradova (Felsina, Arretum, Peruggia,
Cacre)
• politički ustroj: aristokratska monarhija – kralj i lukumoni (aristokracija)
• gospodarstvo: obrt i trgovina, ceste, pomorstvo, razvijeno novčarstvo (kovaonice novca)
• poljoprivreda: obrađivani aristokratski posjedi
• religija: jako bitna, zagrobni život i Posljednji sud, bogovi Tinij (nebo), Una (brak) i Minerva
(mudrost), proricatelji auguri i haruspici, nekropole (tumuli)
• umjetnost: utjecaj Grčke
• graditeljstvo: drvo i opeka, elementi: luk i svod, kanalizacija, ceste, mostovi
• slikarstvo: oslikavanje vaza po utjecaju na Grčku
• kiparstvo: kipovi u bronci i glini, umjetnički obrt

Počeci i uspon Rima

- položaj: Lacij (Latium), na rijeci Tiber se smjestilo naselje Latina koje je preraslo u grad
- izvor: Tit Livije (59.-19.) - Ab urbe condita (Od Osnutka grada)
- brežuljci: prvi naseljeni Palatin, Eskvilij, Celij, a zatim Aventin, Kapitol, Viminal, Kvirinal
- legenda: Prema legendi trojanski junak Eneja nakon pada i razaranja Troje dugo je lutao po svijetu -
napokon je došao u Lacij gdje je osnovao grad Albu Longu i tu su njegovi potomci dugo vladali. Kada je
bio na prijestolju Numitor svrgnuo ga je s vlasti brat mu Amulije. Numitorova kći Reja Silvija rodila je s
bogom Marsom blizance. Amulije se bojao kada blizanci odrastu da će mu oduzeti vlast, te je naredio
robu da ih baci u Tiber. Rob to učini, rijeka košaricu s blizancima izbacila na obalu. Čuvši plač djece došla
je vučica Martia ( Marsova vučica) i nahranila ih je svojim mlijekom. Nakon nekoga vremena tuda je
prolazio pastir Faustul i vidjevši djecu odnio ih je kući da ih njegova žena Aka Larencija othrani i
odgoji. Aka Larencija dala je dječacima imena Romul i Rem. Kada su djeca odrasla čuvši za svoju
sudbinu, otišla su stricu i svrgnula ga s vlasti. Romul je ubio Amulija i vlast vratio djedu Numitoru. Za
nagradu djed im je poklonio zemlju na brdašcu Palatinu. Tu su braća počela graditi grad, ali u gradnji se
posvađaše i Romul ubije Rema. Romul je grad sam dovršio.
- osnutak: 21.04.753.g.pr.Kr.
- DOBA KRALJEVSTVA (753.-509.)
1. Romul: 753.-716.  naseljava i utvrđuje Palatin (Roma Quadrata), organizira Senat (isprva 100
čl.), surađuje sa Sabinjanima
2. Numa Pompilije: 716.-672.  uređuje vojsku, uvodi religijske obrede (štovanje Jupitera, Junone i
Minerve)
3. Tulo Hostilije: 672.-640.  osvojio Alba Longu, prenosi se sveta Jupiterova vatra u Rim i
nastavljaju se tradicije Alba Longe
4. Anko Marcije: 640.-616.  širi teritorij rimske države, gradi luku Ostiju
5. Tarkvinije Prisko: 616.-579.  prvi Tarkvinijevac, širi teritorij, niz javnih radova (uređuje Forum,
gradi Circus Max. i kanal Cloaca Maxima)
6. Servije Tulije: 578.-534.  reforma uprave – dijeli građanstvo u 4 imovinska razreda (1 sloj - 1
skupština), gradi obrambeni sistem (Servijev zid)
7. Tarkvinije Oholi (Superbus): 534.-510.  sagradio hram Jupitera Kapitolijskog
- zadnja tri kralja su bili Etruščani koji su započeli dinastiju Tarkvinijevaca
- etruščanski utjecaj – graditeljstvo (luk, svod), ceste, mostovi, tuneli, urbanizam, vjera (Haruspici i
Auguri)
- arheološki nalazi – prvi je naseljen Palatin, ali oko 1100.pr.Kr., a prva gradska zajednica (Roma
Quadrata, opasana s 4 zida) smještena je u 8.st.pr.Kr.
- društvo – PLEMENSKI SISTEM:
- 3 plemena – TRIBUSI
- 30 bratstava – KURIJE
- 300 rodova – GENS
- raslojavanje  patrijarhalne obitelji  prema časti se dijeli zajednička zemlja ( ager publicus )
- nakon raslojavanja – 2 sloja stanovništva:
- patriciji – populus romanus – pripadnici stare aristokracije

25 | P a g e
- plebejci – plebs – seljaci, kasnije obrtnici i trgovci, bez političkih prava, nema brakova s patricijima
- patrijarhalno uređenje:
• 1 rod – više obitelji
• Pater Familias – ima „pravo života i smrti“
• obitelj čine uža obitelj, sluge, robovi i klijenti
• sva politička prava i nasljedstvo dobiva najstariji sin i njegova obitelj
• patrijarhalno ropstvo
- posebni odnosi – PATRONAT – Patroni i klijenti – klijenti su bili plebejci kojim asu patriciji davali posao i
savjete, te kad bi ovi dobili pol.prava, morali su glasati za svog patrona
politički ustroj:
- REX – doživotna vlast, vrhovni vojskovođa, sudac, veliki svećenik, u pratnji 12 liktora (nose fasces –
snop pruća sa sjekirom u sredini)
- SENAT – vijeće aristokrata – 300 članova, stariji od 60 godina, senatori  „patres“, predlažu zakone koje
donosi narodna skupština
- NARODNA SKUPŠTINA – članovi su populus romanus
• kurijatske komicije – komicije prema bratstvima
• tributske komicije – komicije prema imovinskim razredima
• centurijatske komicije – komicije prema vojnim odredima (donose zakone, biraju kralja, odlučuju o
ratu i miru)
- 510.g. ustanak kojeg vode Junije Brut i Tarkvinije Kolatin – postaju prvi konzuli
- 509.g. nastaje republika

Rimska Republika
- moto: SPQR – Senatus PopulusQue Romanus
- 509.g. postaje aristokratska republika
- prvi konzuli J. Brut i T. Kolatin
ustroj:
- 2 KONZULA
• konzulat traje godinu dana
• iz patricijskih obitelji
• doživotna senatorska čast
• vode unutrašnje poslove
• diktatorske ovlasti u ratu
• međusobni veto
- SENAT
• vijeće staraca od 300 članova
• doživotno i nasljedno (otac  sin)
• savjetodavno tijelo
• unutrašnja i vanjska politika
• financijski poslovi
• nadziru državne službe
- NARODNA SKUPŠTINA
• svi iz populus romanus
• prihvaćaju i odbijaju zakone (zakonodavne ovlasti)
• biraju magistrate
• kao i prije, tri odbora
• održavaju se na Martovu Polju
- MAGISTRATURE (općinske službe)
• moglo se napredovati do konzula
• posebna odjeća – toga s grimiznim obrubom
• EDILI – čuvari reda
• KVESTORI – čuvari arhiva, blagajnici
• CENZORI – procjenitelji imovine (svakih 5 g popis imovine svih građana)
• PRETORI – suci i upravitelji provincija
- sukobi plebejaca i patricija – 494.g. – secesija  plebejci se povlače na Aventin i neće se vratit dok ne
dobiju prava
- rimski konzul Menenije Agripa priča na Aventinu s plebejcima, objašnjava im priču o udovima (pl) i
želucu (pat)
- uvodi se funkcija pučkih tribuna – dvojica, vjerski i politički nepovredivi, imaju pravo veta
Preuređenje rimskog zakonodavstva:
- 5.st.pr.Kr. – običajno pravo
- 450.g.pr.Kr. - Leges duodecim tabularum – zakonik 12 ploča, na Kapitoliju, timokratski sistem, prvo
zapisano pravo

26 | P a g e
- sukobi patricija i plebejaca i dalje traju, pučki tribuni Sekstije Lucije i Licinije Gaj započeli pobunu, žele
pojačat funkciju pučkih tribuna
- 366.g. Sekstije Lucije postaje prvi plebejski konzul, od tada nadalje 1 od konzula mora biti plebejac

RIMSKA VOJSKA:
- u vojsci su svi slobodni građani od 17 do 46 godina, a opremu osiguravaju sami
- mobilizacija (poziv na službu) na Palatinu
- ratuje se ljeti
- vojske sastavljene od legija (pješaci koje štite konjanici) i centurija (manja vojna formacija od 100 ljudi
predvođenih centurionom)
- vojskom zapovijedaju konzuli, u ratu imaju ovlasti diktatora
Ratovi na apeninskom poluotoku:
- 5.-3.st.pr.Kr. – osvajanje Apeninskog poluotoka
- sukobi s Etruščanima – 396.-265.
- osvajanjem grada Veje 396. zaposjednuta južna Etrurija
- sa sjevera dolaze Gali, osvajaju sjevernu Etruriju i napadaju Latine
• 390. Gali napadaju i pljačkaju Rim
do 265. zauzeta cijela Etrurija
- 340.-338. sukob s Latinskim saveznicima – osvojeni
- 343.-290. sukob sa Samnićanima - 321. poraz Rima kod Kaudinskog klanca  „kaudinski jaram“
do 290. zauzimaju središnji dio Apeninskog Poluotoka
- sukob s Grcima, protiv grada Tarenta, koji poziva u pomoć kralja Pira iz Epira
• 279. bitka kod Auskula – „pirova pobjeda“
• 275. bitka kod Beneventa – pobjeda Rimljana
do 265. zauzeta cijela Magna Graecia
- cijeli Apeninski poluotok postaje jedinstvena politička cjelina
-
Rim u doba republike
Vrste osvojenih gradova:
- municipiji – osvojeni gradovi sa unutr. samoupravom, plaćaju poreze ali imaju neka prava
- saveznici – gradovi koji imaju poseban ugovor s Rimom, nemaju građansko pravo, ali imaju vojnu
obvezu, unutr. samoupravu, a vanjsku politiku im vodi Rim
- kolonije – novoosnovani gradovi, naseljavanje bivših vojnika (s punim gr. pravom), šire rimski utjecaj na
okolinu, cilj da kontroliraju osvojena područja
- prokonzul (tj. praetor) – upravlja provincijama, bivši konzul, upravna i sudska vlast nad provincijama
- stanovništvo:
• rimski građani – sva građanska prava
• stanovnici osvojenih područja – ius comercii, conubii i provocationis
- rimsko građansko pravo:
• ius comercii – pravo stjecanja imovine
• ius conubii – pravo sklapanja pravovaljanog braka
• ius sufragii – pravo glasanja u narodnoj skupštini
• ius honorum – pravo obnašanja državnih službi
• ius provocationis – pravo priziva (žalba na određenu kaznu)
- gospodarstvo:
• naturalna privreda (do 2.st.pr.Kr.)
• do Punskih ratova seljaci imaju pravo na male zemljišne posjede
• patrijarhalno ropstvo - jedna obitelj jedan rob
• robno novčana privreda (iz Lidije, preko Grčke i Etruščana do Rima)
• latifundije (latus širok, fundus zemlja) – veliki zemljišni posjedi u vlasništvu 1 osobe, može biti
zatvorena gosp. cjelina, vlasnici aristokrati
• zbog njih propadaju „mali ljudi“ tj. prolaterci – novo siromaštvo, te se sele u gradove
• državno ropstvo – zbog povećanja ratnih zarobljenika, rade na latifundijama
- novi sloj u društvu - NOBILI:
- društvo:
• populus romanus:
• nobiles
a) Ordo senatores – pripadnici stare aristokracije, nose togu s grimiznim obrubom i posebne
sandalice
b) Ordo exuester – vitezovi, novoobogaćeni
• plebejci – ostali – obrtnici, seljaci, trgovci
- zakonodavstvo:
27 | P a g e
 • RIMSKO PRAVO – stvarno, obligaciono, porodično i nasljedno pravo
- promjene – helenizacija rimskog društva
- ostavština Etruščana – nadsvođeni lukovi, kanalizacija, religija, pismo, ceste (312. Via Appia – dao
sagraditi cenzor Apije Klaudije)
- odjeća – tunika, toga, penula
- obitelj – pater familias i mater familias
- religija – politeizam
• država: glavni svećenik pontifex maximus, svetišta pontifici, Vestalke (čuvale vječnu vatru u
Vestinom hramu)
• obitelj: glavni „svećenik“ je pater familias, svaka kuća ima kućni oltar, žrtvuju se hrana i vino, kućni
bogovi Lari, Penati i Mani
• kultovi: kult boga Bakha/Dioniza i božice Kibele (velike Majke)
•

Punski ratovi
- legenda o Eneji i Didoni govori kako je Didona proklela rimski rod i osudila ga na, između ostalog, punske
ratove
- KARTAGA – fenička kolonija osnovana 813.g od strane doseljenika iz Tira
• semitski narod Punjani
• vlada trgovačka oligarhija
• okrutna religija
• imaju plaćeničku vojsku stacioniranu na Siciliji
I. PUNSKI RAT (264.-241.)
- povod – sukobi oko gradova Mesane i Sirakuze – Rim zauzima Mesanu, grad za koji se Kartaga
zagrijala, pa K. naviješta rat Rimu
- sukobi se vode na Siciliji i na afričkom kopnu i moru
- Kartažane vodi Hamilkar Barkas (270-228)
- Rimljani stvaraju ratnu mornaricu  brodovi sa željeznim kljunom – vrane
- 260. pomorska bitka kod Mila – pobjeda Rimljana
- 241. bitka kod Egadskih otoka – pobjeda Rimljana, završetak prvog rata
- posljedice – mir, ratna odšteta na 10 godina, predaja Sicilije, kartaški brodovi ne smiju ulaziti u rimske
vode
II. PUNSKI RAT (218.-201.)
- rat započinju Hamilkarovi sinovi Hanibal i Hasdrubal
- Kartaga se širi – Nova Kartaga (Hispanija)
- 218.g. – Hanibalov pohod – 50 tisuća pješaka, 9 tisuća konja, 37 slonova
- 217.g. – bitka kod Trasimenskog jezera – poraz Rima
- 216.g. – bitka kod Kane – poraz Rima (40 tisuća vojnika i 80 senatora)
- 212.g. – pad Sirakuze (ali ubijen rimski vojskovođa/konzul Marcel) = Sirakužanin Arhimed koristi bojne
strojeve u obrani grada (uzalud)
- Hanibal u Italiji čeka pojačanje
- 207.g. – ubijen Hasdrubal
- novi rimski vojskovođa – Kornelije Scipion (Afrički) – odlazi s vojskom u Afriku, vojni uspjesi
- 202.g. – bitka kod Zame – pobjeda Rima uz pomoć Numiđana
- posljedice – mir, Kartaga mora predati ratnu mornaricu, platiti velike ratne odštete, dati sve
prekomorske posjede, ne smije voditi vanjsku politiku
III. PUNSKI RAT (149.-146.)
- Kartaga se obnavlja ali se javljaju sukobi s numidskim kraljem Masinisom
- Kartaga je prijetnja Rimu – tako tvrdi senator Marko Porcije Katon (Stariji)  Uostalom, smatram da
Kartagu treba razoriti. (kraj svakog njegovog govora)
- Kartaga objavljuje rat Numiđanima 151.g. – razlog(povod) ratu
- 149.g. – Rimska vojska se iskrcava u Africi
- 147/146.g. – opsada Kartage - novi vojskovođa - Scipion Emilijan (Mlađi) razara Kartagu
- izvori: povjesničar Polibije i nalazište (utvrda) Birsa

Ratovi na istoku (241.-218.)

- ratovi s Ilirima (229. – 218.)
• kraljica Teuta i Ardijejski savez
• 3 rata zbog gusarskih napada Ilira

28 | P a g e
- ratovi s Makedoncima (215.-168.)
• kralj Filip V. i njegov sin Perzej
• 3 rata – 168. bitka kod Pidne u Tesaliji, rimski vojskovođa Emilije Paulo
- ratovi s Grcima (146.-127.)
• 146. razoren Korint
• Grčka gubi samostalnost i postaje provincija Aheja
- ratovi sa Sirijom – vladar Antioh 3. – poraz 190.g

Uoči građanskih ratova

- gospodarska kriza – propast seljačkih posjeda – odlaze u grad - gradska sirotinja  proleteri
- dok seljački posjedi propadaju, jačaju latifundije
- promjene pokušaju provesti pučki tribuni Gaj i Tiberije Grakho iz poznate porodice Sempronija
TIBERIJE GRAKHO
- 133.g je pučki tribun, predlaže agrarnu reformu - Lex Agraria - određuje koliko netko može imati zemlje,
ostatak se dijeli siromašnima
- 2. pučki tribun Marko Oktavije daje veto pod ucjenom – otkriva se ucjena, zakon se priznaje
- unatoč novom zakonu, teško se određuje zemlja, aristokrati su ljuti  133. Tiberijevo ubojstvo
- novi slojevi:
• Optimati – Senat, oligarhija, vlast mora ostati u rukama oko 2000 ljudi
• Populari – Narodna skupština, što veći broj građana u politici, određivanje i podrška vitezova zbog
javnih službi
GAJ GRAKHO
- 123.g je pučki tribun, reforme:
• Lex Iudicaria – rimska prava saveznicima
• Lex Frumentaria – redovita prodaja žita siromasima
• povećava prava vitezova u sudstvu
• osnivanje novih kolonija
- posljedice:
• sukobi optimata i populara – optimati ubili 3000 populara
• smrt Gaja i njegovih pristalica
Vojna reforma Gaja Marija i Prvi građanski rat
- kriza vojske
- 111.-105.g – rat s Numiđanima i kraljem Jugurtom
• 107. vodstvo u ratu preuzima Gaj Marije
• 105. Marije pobjeđuje Jugurtu
• Lucije Kornelije Sula se politički uspinje
- 105.-100.g – rat sa Cimbrima i Teutonima
• Gaj Marije vrši reformu vojske – uvodi plaćeničku vojsku, postaje vođa Populara
- 91.-88.g – Saveznički rat
• vojskovođa Sula, postaje vođa Optimata
- 89.-83.g – rat sa pontskim kraljem Mitridatom 4.
• sukobi oko toga tko će biti vojskovođa - Senat odabire Sulu, a zatim se predomišlja za Marija
- Sula je ljut i ulazi sa vojskom u Rim 88.g – PRVI RIMSKI GRAĐANSKI RAT
• Marije se vraća iz Ponta (od 88.-86.)
- 83. Sula ponovo ulazi u Rim
- 82. uspostavlja diktaturu (neograničena vlast, jača vlast optimata, uvodi proskripcije – popisi ljudi koje
treba ubiti)
- 79. odriče se ovlasti i odlazi (Comentarii Rerum Gestarum)
- gospodarska, društvena i politička kriza  loš položaj robova
- 73.-71.g – ustanak robova predvođenih Spartakom
• bitka kod Vezuva, pobuna se širi
• Marko Licinije Kras guši pobunu
- ustanak Marijevaca u Hispaniji – vođa im je Sertotije, a ustanak guši Gnej Pompej
- 63.-62.g – urota Lucija Sergija Katiline protiv Senata, urotu otkriva tadašnji konzul Marko Tulije
Ciceron 63.g
- 62.g – bitka kod grada Pistorije
- izdižu se pojedinci:
• Pompej i Kras 70.g postaju konzuli
• Cezar 59.g postaje konzul

Prvi Trijumvirat i Drugi građanski rat

29 | P a g e
- trijumvirat – stvoren 60.g– tajni neslužbeni savez temeljen na prijateljstvu radi nadzora i utjecaja u
politici (tres tri, vir muškarac)
- CEZAR – ratuje u Galiji i Germaniji, napada Britaniju – De Bello Gallico u 8 knjiga
- POMPEJ – namjesnik u Hispaniji, boravi u Rimu, surađuje sa Senatom
- KRAS – dobiva na upravu Aziju, biva ubijen u porazu od Parta 53.g
- 49.g senat zove Cezara natrag u Rim, on se oglušuje i krši zabranu o stupanju oružanih snaga na italsko
tlo
- Alea iacta est., prelazi rijeku Rubikon koja je predstavljala granicu i ulazi u grad
- pobjeđuje Pompejevu vojsku u Hispaniji, Pompej i senatori bježe u Grčku
- 48.g – bitka kod Farsala – Pompej bježi u Egipat, Cezar ga sustiže, Pompeja ubija doušnik faraona
Ptolomeja
• Cezar se umiješa u dinastijske poslove oko Ptolomeja i sestre mu Kleopatre
• 47.g predaje vlast Kleopatri
- odlazi u Malu Aziju, brzo guši pobunu kralja Farnaka (Veni, vidi, vici!)
- ratuje protiv Pompejevih pristaša u Hispaniji i Africi
- vraća se u Rim i vlada od 45. do 44.
• konzul, prokonzul, doživotni diktator, pučki tribun, imperator i pontifex maximus
• naseljava siromašne rimske građane po provincijama
• piše De Bello Civilis
• uređuje vojsku – legiju uređuje u kohorte (1 kohorta 600 ljudi) – 6000 ljudi – 10 x 600 ljudi
• uvodi novi, julijanski kalendar (do 1582. i pape Grgura 8.)
• 44.g urota republikanaca u Senatu – 60 senatora ga ubija na Martovske Ide (15.3.44.) u zgradi Curia
Pompei na Markovom Polju
• Gaj Kasije Longin i Marko Junije Brut predvode atentat

Drugi Trijumvirat
- nova politička i društvena kriza
- novi političari – Marko Antonije, Gaj Oktavijan, Marko Emilije Lepid (trijumviri)
- novi savez - 43.g u Narodnoj skupštini
• dobivaju diktatorske ovlasti na 5 godina
• ulaze u Rim – teške proskripcije
• rat protiv republikanaca
• 42.g bitka kod Filipa
- raspodjela vlasti
• Marko Antonije – Istok
• Gaj Oktavijan – Zapad s Ilirikom
• Lepid – Afrika
- sukob interesa – Lepid lišen vlasti (ali ostaje pontifex maximus)
- 36.g Oktavijan ratuje u Iliriku ( 35.-33.)
- 36.g Antonije boravi s Kleopatrom u Egiptu i daruje joj rimsku zemlju
- 31.g Senat objavljuje rat Egiptu
• 2.9.31. – Bitka kod Rta Akcija (zapadna Grčka) – ishodu bitke pomogli su ilirske liburne, Rim
pobjeđuje
• Marko Antonije i Kleopatra bježe u Egipat i 30.g se zajedno ubijaju

Rimsko Carstvo
Dinastije i podjele
- Klaudijevsko Julijevska – August, Tiberije, Kaligula, Klaudije, Neron
- Galba, Oton i Vitelije
- Flavijevci – Tit Flavije Vespazijan, Tit Vespazijan, Domicijan
- Antonini – Nerva, Trajan, Hadrijan, Antonin Pio, Marko Aurelije, Lucije Ver, Komod
-
Severi – Lucije Septimije Sever, Karakala, Aleksandar Sever, Aurelijan
- Dioklecijan, Konstantin i Teodozije
Podjela carstva:
- principat (August – Dioklecijan)
- dominat (Dioklecijan – nadalje)

Principat
AUGUST (27.pr.Kr. – 14.)

30 | P a g e
 - Gaj Julije Cezar Oktavijan August
- 31.g. dobiva nadimak Augustus (uzvišeni) nakon bitke kod Akcija
- 27. g. dobiva titulu Princeps Senatus, zbog toga naziv razdoblja – Principat – formalno je republika
- Titule i funkcije:
o Prvi senator
o Prvi konzul (saziva Senat)
o Prvi tribun (predlaže zakone i ima pravo veta)
o Upravitelj carskih provincija, tj. prefekt
o Pontifex maximus od 12.g.pr.Kr
o Vrhovni zapovjednik, tj. imperator
o Naslovi – Caesar Augustus Divi Filius
- Obnova starih rimskih tradicija – uvodi se Consilium Princeps – savjet prvog čovjeka – savjetodavni
organ
- Augustova prava i reforme:
o Predlaže zakone
o Smanjuje broj senatora (popunjava Senat svojim pristalicama)
o Uređuje provincije
 Carske – u njima je uvijek stacionirana vojska (zbog čestih pobuna, ratova itd.)
 Senatorske – mirne i starije provincije
o Postavlja upravitelje provincija
o Uvodi nove poreze
o Utemeljuje carsku gardu (tj. pretorijanske kohorte) – stacionirani na Kvirinalu, oko 4500 ljudi
o Organizira vojsku (25 legija, 150 000 ljudi) i uvodi prvu rimsku mornaricu
o Donosi niz zakona o braku i obitelji (Lex Julia)
- Sređuje stanje u Rimu – Panem et circenses! (Kruha i igara!)
- Osvajački pohodi protiv Kelta i Ilira (osvaja do Dunava) – vojskovođe Agripa, Druz i Tiberije
o 9.g. – bitka u Teutoburškoj šumi s Germanima
- Granice carstva – linija Rajna – Dunav
- Počinje razdoblje Pax Romana – razdoblje mira, moralna i religijska obnova
- Gospodarski i kulturni uspon – klasični rimski stil
- Građevine:
o Augustov forum, Ara Pacis Augustae (oltar mira), Panteon
o Vodovod, terme, kazališta (gradi se pulska arena)
- Umjetnost:
o Vergilije, Horacije
o Gaj Mecenat – novčano potpomaže umjetnike
- Znanost:
o Tit Livije (59.-17.) – Od Osnutka Grada

Dinastija Klaudijevsko Julijevska

TIBERIJE (14.-37.)
- Augustov vojskovođa – ratuje u Germaniji, Panoniji i Dalmaciji
- Učvršćuje carsku vlast – surađuje sa Senatom  Zakon o uvredi veličanstva
- Suradnja s pretorijancima
- Surov, nezadovoljan i želi zauvijek otići iz Rima
- 26.g. odlazi na Capri - vlast preuzima Sejan, kojem je dao velike ovlasti, koji kuje urotu protiv Tiberija
- 37.g. ugušen jastukom
GAJ CEZAR KALIGULA (37.-41.)
- Ime – caliga – čizmica
- Želi neograničenu vlast – rasipan, surov, izopačen  Neka me mrze, samo neka me se boje!
- Tvrdi da je bog
- Sukob sa Senatom (progoni i konfiskacije) - kao konzula postavlja svog konja Incitata
- Proganja neistomišljenike, pljačke, konfiskacije, visoki porezi
- Također ubijen
KLAUDIJE (41.-54.)
- Za cara ga postavljaju pretorijanci (pretorijanska garda)
- Znanstvenik i teoretičar

31 | P a g e
 - Širi građanska prava provincijama (Ius Honorum)
- Ratuje u Britaniji (43.g.), Trakiji i Mauretaniji (Maroko)
- Također ubijen, otrovala ga je žena Agripina
NERON (54.-68.)
- Sin Agripine – postaje car sa 16 godina
- Umišljeni umjetnik – nastupa u kazalištu i svi ga moraju slušati
- Razdoblje progona, visoka progona, visokih poreza, rasipništva
- Sukob sa Senatom
- 64. požar u Rimu – optužuju Kršćane – prvi progoni Kršćana
- 66. ustanak Židova – Rim šalje Tita Flavija Vespazijana u Judeju da sredi stvar
- Ustanci u vojsci, u Galiji, Hispaniji i Africi
- Senat ga proglašuje državnim neprijateljem – osuđen na smrt kamenovanjem
- Nije ubijen, ubija se sam – kraj dinastije Julijevaca
GODINA ČETIRI CARA (GRAĐANSKI RAT) 68.-69.
o Galba 68./69.
o Oton 69.
o Vitelije 69.
o 69. također na vlast dolazi Tit Flavije Vespazijan

Dinastija Flavijevaca
TIT FLAVIJE VESPAZIJAN (69.-79.)
- Neronov vojskovođa u Judeji 66-69. godine – poražava Židove
- Borba za prijestolje – potpora legija s Istoka – preuzima carski naslov
- Ograničava carsku vlast
- Senat popunjava predstavnicima iz provincija
- Gradi Koloseum
- 70.g. nova pobuna Židova – opsada Jeruzalema na 5 mjeseci – pljačkanje opisuje Titov slavoluk (u
Rimu)
- Izvor za opsadu - Josip Flavije
- Otac Tita i Domicijana
TIT VESPAZIJAN (79.-81.)
- Vespazijanov sin
- Veliki vojskovođa
- 24.8.79.g. – erupcija Vezuva – uništeni Pompeji, Herkulanej i Stabije
DOMICIJAN (81.-96.)
- Vespazijanov sin
- Dobar vojskovođa, ali loš vladar
- Česti sukobi sa senatom
- Proglasio se bogom
- Ubijen, ubila ga je žena Domicija

Dinastija Antonina
NERVA (96.-98.)
MARKO ULPIJE TRAJAN (98.-117.)
- prvi car iz provincije (Hispanija)
- rimski vojskovođa, Neronov posinak
- reorganizira i učvršćuje vojsku
- razdoblje najvećeg teritorijalnog opsega carstva
- dva rata s Dačanima – 101/102.g. i 105/106.g.
- na Istoku dolazi do Perzijskog Zaljeva 113.g.
- nove provincije: Asirija, Mezopotamija, Armenija, Dacija, Arabija
- 112. mu se, u čast rata s Dačanima, gradi novi Forum sa velikim stupom i konjaničkim kipom, južno od
Foruma Romanuma
- Od Senata dobiva naslov optimus
- Širi luke Ostiju i Anconu
- Gradi putove
- Potiče investicije u poljoprivredu
32 | P a g e
 - Gradi se sistem pograničnih utvrda (limesa) koji opasavaju Carstvo
PUBLIJE ELIJE HADRIJAN (117.-138.)
- Trajanov vojskovođa
- Učvršćuje rimske granice
- Osvaja Britaniju i Germaniju
- Putuje puno i boravi u provincijama – osniva gradove
- Sređuje državnu upravu – vojna i civilna uprava
- Stvara jedinstven zakonski sistem - državni savjet
- Gradi u Rimu vilu i mauzolej - Anđeoska tvrđava (lik Sv. Mihovila)
- Obnavlja Panteon, gradi zid u Britaniji i palaču blizu Tivolija
- 131.-136. – novi ustanak Židova – vodi ih Bar Kohba – gerilski rat – Jeruzalem postaje rimska vojna
kolonija Aelia Capitolina
ANTONIN PIO (138.-161.)
- Vladar bez inicijative
- Nemiri u graničnim provincijama
- Zatišje pred buru
MARKO AURELIJE (161.-180.)
- suvladar LUCIJE VER (161.-169.)
- bivši konzul i tribun
- car filozof (stoik – samodisciplina i pokoravanje zakonima prirode)
- niz državnih reformi – reforma građanskih prava
- doba najvećeg opsega carstva
- prodori Germana 167.g. – Kvadi i Markomani
- barbari dobili dopuštenje da se naseljavaju u graničnom području
- ratovi u Podunavlju i na Istoku – Dacija i Panonija
- ustanak u Britaniji i Egiptu
- umire od kuge u Vindoboni (Beču)
KOMOD (180.-192.)
- Aurelijev sin
- Loš car – gladijatorske igre
- Ubijen - kraj dinastije Antonina
- Doba građanskih ratova – Septimije Sever – osnivač nove dinastije Severa 193.g.

Pax Romana
- rimski mir – prva dva stoljeća nakon Kr. – začetnik car August
- uspostava reda u cijeloj državi
o gospodarski uspon
o doba izgradnje
o čvrsta vladavina careva
o poštivanje Senata i Magistrata
o organizacija vlasti u provincijama
o snažna i organizirana vojska
- manji problemi – ustanci u Germaniji, Panoniji i Palestini, borbe za carski položaj
- država se teritorijalno širi i utvrđuje – nastanak pograničnih utvrda – limesa

GOSPODARSKI RAZVOJ
- razvoj gradova – obrt i trgovina
- izgradnja cesta (90 000 km po castu)
- kopnena i pomorska trgovina – luke – Ostija (najveća luka carstva)
- uvoz luksuzne robe – posrednici iz Kine i Indije
- širenje latifundija po rimskim provincijama (posebno Hispaniji i Galiji)
- nastaju prve velike privatne i državne radionice

URBANIZACIJA CARSTVA
- grad – osnovna upravna jedinica
- Rim – početkom 2. stoljeća ima 1 200 000 stanovnika

33 | P a g e
 - građevine – insule – višekatnice za siromašne
- gradovi u provincijama – građeni blizu vojnih utvrda – odatle upoznavaju i grčku kulturu i utjecaj
- gradovi građeni planski (glavne ulice cardo i decumanus, na križanju njih je stajao forum (trg))
- gospodarstvo u drugom stoljeću – kriza
o slabi novčani (monetarni) sustav
o veliki državni izdaci
o siromašenje malih obrtnika i seljaka
o uvoze poljoprivredne proizvode
- kozmopolitizam – svi stanovnici svih provincija su građani Imperium Romanum (Rimskog carstva)
- dvojnost rimsko helenističke kulture – jezična, kulturna i duhovna dvojnost Istoka i Zapada
o romanizirani Zapad – razvijena agrarna privreda
o helenizirani Istok – razvijena kultura i gospodarstvo
- helenizacija – grčki jezik koine – jezik kulture (svi obrazovani ga uče) i politike
- romaniziranje provincija – postavljanje careva iz provincija (Trajan, Hadrijan (Hispanija), Septimije
Sever (Afrika))
- centralizacija uprave – jača državni aparat (činovništvo, vojska, državni robovi)
- razvoj rimskog građanskog prava
- centralizacija državne uprave – pravna sigurnost za sve

RAZVITAK VOJSKE
- legija – oko 6000 ljudi – 10 kohorta po 600 ljudi (kohorta = 3 manipula, manipul = 2 centurije)

VJERA
- širenje Mitraizma  Mitra – istočnjačko božanstvo svjetla – kult bez žena
- širenje Kršćanstva  Mala Azija, Sirija, Mezopotamija, Egipat, Numidija, Galija; progoni kršćana od
Nerona do Dioklecijana
- problem – kršćani odbacuju državne bogove – ugrožavaju time rimski poredak – ne iskazuju
carevima božansko štovanje

KULTURA
- Tacit – povjesničar – Historiae i Anales (povijesni prikazi), Germania (prikaz germanskih običaja)
Dinastija Severa

KASNO DOBA CARSTVA

- 3. stoljeće – razdoblje ANARHIJE
o Borbe za prijestolje
o Obrana od Barbara
o Zaoštravanje društvenih suprotnosti
- Politička kriza
o Stalna izmjena vojnih careva – utjecaj vojske
o Jačaju barbarski napadi na limese
o Financijska kriza – državna potrošnja
- Gospodarska kriza – novčana kriza:
o Rastu cijene, carine i porezi
o Pad vrijednosti novca – inflacija
o Nestaje trgovina – propadaju gradovi
- Posljedica – NATURALNO GOSPODARSTVO
o Razvoj provincijskih posjeda – vile (u sr.vijeku – feud)
- Novi gospodarski odnosi – kolonatski sistem
o Latifundije se dijele u manje parcele i daju u zakup siromašnim seljacima, unajmljivačima ili
oslobođenim robovima  KOLONIMA
o Kolon je obično morao vlasniku zemlje davati:
 Novčanu rentu – dio (trećinu, četvrtinu) poljoprivrednih proizvoda – vina, maslinovog ulja,
povrća, žita

34 | P a g e