Europsko društvo

u razvijenome srednjem
vijeku
 Čimbenici koji su utjecali na uspon
Europe u razvijenome i kasnom
srednjem vijeku
Želja za
Obrada zemlje znanjem

Želja za
pustolovinom
Želja za
luksuzom
Želja za
upoznavanjem
novih svjetova
Staleži srednjovjekovnog društva

Vladar

Svećenstvo

Plemstvo

Seljaštvo
Vladar
Sva zemlja je
Kralj njegovo
vlasništvo

Promigenitura
je kada je nakon
uspješnog i Živjeli su od
snažnog vladara, prihoda
koji je imao vlastelinstva, te
puno zemlje, od dijela poreza
nasljedio stariji kojeg su plaćali
sin kmetovi
 Svećenstvo PRELATI
• nadbiskupi
• biskupi
• poglavari i
provincijali
crkvenog reda
Nadbiskupija
DIJECAZANSKO
SVEĆENSTVO
Biskupija

Biskupija
župa župa Živi od
prikupljene
župa desetine i od
milodara

i s kupija
B

Otvoren stalež
 Plemstvo Nisu plaćali
porez

Visoko • markgrofovi
• Vojvode
plemstv • Grofovi Na poziv vladara
o • knezovi Imanje nasljeđuje su opremali
najstariji sin, a kćeri određen broj
dobivaju miraz i vojnika i s njima
udaju se , ili odu u
Srednje • Baruni samostan
odlazili u rat
plemstv
o
Glavni prihodi:
• rente (robne i radne)
• porez
Sitno • Sudske pristojbe
• vitezovi
plemstv • plemići • Naplaćivanje skelarina,
o putarina, mostarina
Pravi vitez
 Seljaštvo Zadnji
stalež
Najbrojniji
stalež

Slobodni seljaci Proces komendacije kmetovi

•Pod upravnom i sudbenom vlašću feudalca

•Obrađuje feudalčevu zemlju-alodij
•Obvezan je davati:
-RENTU feudalcu (radnu, novčanu ili naturalnu)
-1/10 PRIHODA Crkvi
-POREZ državi
+Rad na održavanju mostova i puteva
 Tablica- staleži
Otvoren Porez Glavni prihod
stalež
Renta, prikupljanje
poreza, sudske
pristojbe,
PLEMSTVO   naplaćivanje
putarina, mostarina,
skelarina

Prikupljena crkvena
desetina, milodari
SVEĆENSTVO  
SELJAŠTVO // 
 Život na feudalnom imanju
Zemlja je bila najveća vrijednost i osnova
proizvodnje u srednjem vijeku. Zbog toga je
poljoprovreda značajno napredovala
tijekom srednjeg vijeka. Viškovi od
proizvidnje prodavali su se među vlastelama
tako da je to doprinjelo razvoju trgovine.
Kmetovi koji su bili vješti s alatima su
postali obrnici, slično je bilo i sa zidarima,
pjevačima i ostalim zabavljačima

Dakako, najvažnija jebila pojava posebnog sloja,

sloja trgovaca. Premda je trgovina bila unosan
posao, trgovci pretjerano i nisu bili
cjenjeni.Poboljšanje proizvodnje hrne i prestanak
upada barabara potaknuli su demografski
rast.Pvećanje broja stanovnika označvalo je i porast
potražnje zemlje(kolonizacija)
 crna smrt

Kuga
Kuga
Ova užasna bolest, u to vrijeme
poznata kao Velika kuga ili
Crna smrt, je harala Europom
utjerujući strah u kosti svima.
Niko nije bio pošteđen
njezinog haračena,bio on
plemić ili najobičniji seljk.
Njeni simptomi su bili užasne
glavobolje praćene znojenjem i
drhtavicom posle groznice. Ali
ono što je izdvajalo žrtve kuge
od nekoga ko je jednostavno
patio od groznice su ogromni
gnojni otoci. Patnje žrtve su se
završavale smrću u agoniji.
 Zajedničke grobnice
Umrlo je toliko mnogo ljudi da su
se morale iskopati velike jame u
koje su ih sve spustili. Smatra se da
se kuga prvi put pojavila u Aziji
1330-tih. Ta smrtonosna bolest se
proširila na zapad do Bliskog
Istoka i Europe. Neke oblasti, kao
Skandinavija su uništene, a
stanovništvo Grenlanda je
uništeno. Svi su umirali, a najviše
svećenici jer su bili u dodiru sa
žrtvama. Međutim Milano je
izbjegao bolest vrlo lako.
Nitko nije znao izlječiti
kugu. Mnogi su mislili
da Bog kažnjava ljude i
zato su se bičevali.
Postojale su tri vrste
kuge:obična
kuga,pneumonijska i
septikemijska kuga.
Obična kuga je stvarala
gnojne otoke i bila je
najučestalija.
Pneumonijska kuga bi
dopirala u pluća žrtve
koja bi brzo umirala.
Prenosila se zrakom
Septikemijska kuga je
dospijevala u krvotok i
ubijala je za par sati.