Prisjetimo se:

 1.) Koji sve narodi upadaju na teritorij Rimskog

Carstva u 4. i 5. stoljeću?
 2.) Kako se carevi Rimskog Carstva nose s
konstantnim upadima barbara na njihov
teritorij?
 3.) Što je barbarizacija rimske vojske?
 4.) Koji narodi osvajaju Rim 410. i 455. godine?
 5.) Što znaš o Francima?
 6.) Možeš li opisati posljednje trenutke
Zapadnog Rimskog Carstva? (pomoć: 476.g.,
480.g., Odoakar, Zenon, Julije Nepot, Romul
Augustul…)
 7.) Zašto se Istočno Rimsko Carstvo uspjelo
održati nakon propasti Zapadnog?
 8.) Koja dva cara su najzaslužnija za kršćanstvo
u Rimskom Carstvu i zašto?
 9.) Što je to kolonat?
380. g. 313. g.
 Germani, Slaveni,
• dulje i Huni Arapi, Normani i
hladnije zime potiskuju Mađari traže novi
Klimatske
• promjena Provala Germane Seoba životni prostor
promjene Huna
biljnog i na granice naroda osnivanje novih
životinjskog Rimskog država na području
svijeta Carstva Zapadnog
Rimskog Carstva
Srednji vijek > povijesno razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva godine 476. do
Kolumbova otkrića Amerike godine 1492.

a) rani srednji vijek (5. – 11. stoljeće)

b) razvijeni srednji vijek (12. – 13. stoljeće)

c) kasni srednji vijek (14. – 15. stoljeće)

Politički i državni razvoj
Franačke i širenje
njezina utjecaja
UDŽB. STR. 14.
 Merovinzi i nastanak Franačke
 Merovej > prema predaji, doveo Franke (njih
100 000) na područje Galije i osnovao Franačku
 Klodvig (481. – 511.), Merovejev unuk, prelazi na
kršćanstvo (Crkvi daje posjede → potpora
Crkve)
 zemlju podijelio u grofovije (u ime kralja upravljaju
činovnici: porez, sud, vojska)
 Klodvigovi nasljednici državu dijele sinovima
(Izvor)
 Majordomi > upravitelji dvora
 Bogaćenje majordoma > ratovi među Prikaz Klodvigova krštenja
plemićima

Tko sudjeluje na krštenju?

Tko krsti Klodviga?
Zašto franački vladar prihvaća
Udžb.
kršćanstvo?
str. 9.
Kako bi lakše vladao višestruko
brojnijim galorimskim (kršćanskim)
stanovništvom)
 Merovinzi i nastanak Franačke
 Merovej > prema predaji, doveo Franke (njih
100 000) na područje Galije i osnovao Franačku
 Klodvig (481. – 511.), Merovejev unuk, prelazi na
kršćanstvo (Crkvi daje posjede → potpora
Crkve)
 zemlju podijelio u grofovije (u ime kralja upravljaju
činovnici: porez, sud, vojska)
 Klodvigovi nasljednici državu dijele sinovima
(Izvor)
 Majordomi > upravitelji dvora
 Bogaćenje majordoma > ratovi među Prikaz Klodvigova krštenja
plemićima

Tko sudjeluje na krštenju?

Tko krsti Klodviga?
Zašto franački vladar prihvaća
Udžb. kršćanstvo?
str. 9.
Kako bi lakše vladao višestruko
brojnijim galorimskim (kršćanskim)
stanovništvom)
 Karolinzi
 Karlo Martel, majordom >
utemeljitelj Karolinške dinastije
 bori se s Arapima → oduzima Crkvi
posjede i daje svojim ratnicima → oni
zauzvrat opremaju konjanike → nakon
smrti vraćaju mu zemlju
 donacijsko plemstvo omogućilo snažnu
i moćnu državu
 Pipin Mali uz pomoć pape svrgnuo
Merovinge i 751. godine se proglasio
kraljem
 pokorioLangobarde → 756. godine
osnovana Papinska Država
 Karolinzi
 Karlo Martel, majordom >
utemeljitelj Karolinške dinastije
 bori se s Arapima → oduzima Crkvi
posjede i daje svojim ratnicima → oni
zauzvrat opremaju konjanike → nakon
smrti vraćaju mu zemlju
 donacijsko plemstvo omogućilo snažnu
i moćnu državu
 Pipin Mali uz pomoć pape svrgnuo
Merovinge i 751. godine se proglasio
kraljem
 pokorioLangobarde → 756. godine
osnovana Papinska Država
 Pokušaj objasniti zašto je papi bilo
važno biti u savezu s vladarom
koji je imao vlast u zemlji,
odnosno kontrolu nad zemljom?

Grobnica Pipina Malog i njegove kraljice

Franački kralj Pipin Mali
  Karlo Veliki Zlatna skulptura Karla
Velikog, 14.st. riznica
 širi državu, osobno je sudjelovao u više od 30 katedrale u Aachenu
vojnih pohoda:
 porazio Langobarde, Arapima oduzeo
današnju sjevernu Španjolsku, pokrstio Sase,
osvojio Bavarsku i porazio Avare
 ratovao protiv Čeha i Moravljana
 poraz Avara omogućio nastanak i razvoj
hrvatskih kneževina
 širi kršćanstvo
 800. godine papa ga proglasio carem

Teritorijalno
Potpis (monogram) širenje
Portret Karla Velikog, Karla Velikog Franačke
Albrecht Dürer, 16. st. na linku
  Karlo Veliki Zlatna skulptura Karla
Velikog, 14.st. riznica
 širi državu, osobno je sudjelovao u više od 30 katedrale u Aachenu
vojnih pohoda:
 porazio Langobarde, Arapima oduzeo
današnju sjevernu Španjolsku, pokrstio Sase,
osvojio Bavarsku i porazio Avare
 ratovao protiv Čeha i Moravljana
 poraz Avara omogućio nastanak i razvoj
hrvatskih kneževina
 širi kršćanstvo
 800. godine papa ga proglasio carem

Teritorijalno
Potpis (monogram) širenje
Portret Karla Velikog, Karla Velikog Franačke
Albrecht Dürer, 16. st. na linku
Želeći osigurati svoje interesno
područje od ponovnog napada
Avara, Karlo Veliki potkraj 8. stoljeća
stvara sustav sklavinija i na njihovo
čelo postavlja slavenske suradnike
koji su njegovim postrojbama
pomogli srušiti vlast Avarskoga
kaganata. Franački utjecaj vidljiv je u
društvenim promjenama svih
slavenskih naroda koji priznaju
njihov suverenitet.
 Karlo Veliki
 država podijeljena na 200 grofovija →
grofovi prisezali vjernost te vojnu i
savjetodavnu službu, zauzvrat dobivali
posjede na uživanje
 MARKE → grofovije na rubnim
dijelovima Carstva, vladaju
markgrofovi (veća ovlast od grofa) →
na svoju ruku mogu ratovati
 Crkva ima ključnu ulogu u organizaciji
vlasti
 Karlo Veliki
 država podijeljena na 200 grofovija →
grofovi prisezali vjernost te vojnu i
savjetodavnu službu, zauzvrat dobivali
posjede na uživanje
 MARKE → grofovije na rubnim
dijelovima Carstva, vladaju
markgrofovi (veća ovlast od grofa) →
na svoju ruku mogu ratovati
 Crkva ima ključnu ulogu u organizaciji
vlasti
 812. godine potpisan
Bizant mir u Achenu
osporava Jadranski otoci, sa
Franačko Zadrom, Splitom,
carski Događaj -bizantski Posljedica Trogirom i
Uzrok naslov rat Dubrovnikom, pripali
Karlu Bizantu, a područja
Velikom hrvatskih kneževina i
Istra Franačkoj

Zašto se Bizant
protivio stvaranju
moćnog Franačkog
Carstva?
Palača Karla Velikog u Aachenu, 9. stoljeće
 Ludovik Pobožni
 slab i nesposoban, ovisi o papi
 grofovi vladaju samostalno, prisvajaju
kraljeve prihode → feudalna anarhija
 nakon njegove smrti → ugovor u Verdunu
843. godine → podjela Franačke
 Zapadna Franačka (kasnije Francuska)
 Istočna Franačka (kasnije Njemačka)
 Lotharova država

Europa nakon mira u Verdunu 843. godine

Koje se sve današnje

Mir u Verdunu, 843. između trojice unuka zemlje nalaze na prostoru
država nastalih raspadom
Karla Velikoga, Lotara I., Karla Ćelavoga i Franačkog Carstva?
Ludovika Njemačkoga
 Ludovik Pobožni
 slab i nesposoban, ovisi o papi
 grofovi vladaju samostalno, prisvajaju
kraljeve prihode → feudalna anarhija
 nakon njegove smrti → ugovor u Verdunu
843. godine → podjela Franačke
 Zapadna Franačka (kasnije Francuska)
 Istočna Franačka (kasnije Njemačka)
 Lotharova država

Europa nakon mira u Verdunu 843. godine

Koje se sve današnje

Mir u Verdunu, 843. između trojice unuka zemlje nalaze na prostoru
država nastalih raspadom
Karla Velikoga, Lotara I., Karla Ćelavoga i Franačkog Carstva?
Ludovika Njemačkoga
 Normani
• Normani, Vikinzi ili Varjazi germanski su narod
sa sjevera Europe odakle kreću u nekoliko
smjerova:
• a) prema Islandu, a poslije i Grenlandu, čak
do obala Sjeverne Amerike
• b) prema Engleskoj na čijim su istočnim
obalama osnovali kolonije
• c) prema zapadnoj Europi gdje su osvojili
dijelove današnje Francuske (Normandiju)
• d) prema Siciliji i jugu Italije → Normansko
kraljevstvo
• e) trgovačkim pohodima preko rijeka u
današnjoj Rusiji prema Bizantu, Arapima,
Perziji i turkijskim narodima
• f) trgovačke kolonije imali su i duž rijeka Visle Vikingška kaciga, jedina kompletno
i Labe te njihovih pritoka sačuvana, Gjermundbu, stara oko 1000
godina
Normani
ZAPIŠI
 narod sa sjevera Europe (Skandinavija)
 vodili plačkaške pohode diljem Europe
 u 9. i 10. st. osvojili Britaniju, sjever Francuske (Normandija), jug Italije,
osnovali Kijevsku državu ( na prostoru Ukrajine)
Mađari
Mađari (Ugri)
 u 9. i 10. st. pod vodstvom Arpada (oko 880. – 907.), s istoka prodiru u
Panonsku nizinu, od tuda vode pljačkaške pohode diljem Europe
 U Tomislavovo doba sukobljavaju se s Hrvatima
 Oton I. ih je porazio 955., (bitka na Leškom polju, blizu Augusburga)
povlače se u Panonsku nizinu, prelaze na sjedilački način života i
primaju kršćanstvo → europa se demografski stabilizirala
prvi put od vremena Seobe naroda
 Arpadov potomak Stjepan godine 1001. postaje prvi mađarski kralj
(od pape dobiva kraljevske simbole vlasti)
 isprva vode pljačkaške pohode, kasnije prelaze na ratarstvo,
prihvaćaju kršćanstvo (u vrijeme Stjepana I.) i osnivaju državu
 Kruna careva Svetog
Rimskog Carstva
Njemačke Narodnosti

Oton I., kralj Istočne Franačke i

prvi car Svetog Rimskog
Carstva Njemačke Narodnosti
Mađari (Ugri) ZAPIŠI

 u 9. i 10. st. pod vodstvom Arpada prodiru u Panonsku nizinu → vode

pljačkaške pohode diljem Europe
 Oton I. (kralj Istočne Franačke ) ih porazio 955., (bitka na Leškom
polju) → povlače se u Panonsku nizinu, prelaze na sjedilački način
života i primaju kršćanstvo (Stjepan I.)
 Oton I. osniva Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti
Izlazna kartica
1. Izradi vremensku crtu i kronološki razvrstavaj vladare franačke
dinastije