IV.

RIM – PRVA GLOBALNA

SILA

B. RATOVI I OSVAJANJA
1. RIMSKA VOJSKA
Rimska vojska – tajna uspjeha
• česti sukobi među italskim
narodima
• potrebno povezivanje društvenog
uređenja i vojne službe
• rimska vojska – česte promjene 
najdiscipliniranija i najorganiziranija vojska
staroga svijeta
• Rimljani lako prihvaćali naprednije naoružanje,
tehnike i taktike svojih neprijatelja
• reformirali vojni ustroj
• organizaciju društva prilagođavali novim ratnim
potrebama
• spremni na velika odricanja zbog vojnih potreba
• praktični – poražene neprijatelje pretvarali u
lojalne vojnike
Rana rimska vojska
• prve „vojske” – ratničke skupine okupljene oko
uglednika
• cilj – zaštita vlastite i pljačka tuđe stoke
• u 6. st. pr. Kr. temeljita
preobrazba u načinu
ratovanja i sastavu
vojske
• prihvaćen hoplitski način
ratovanja – iz grčkih kolonija na
jugu
• individualne ratne vještine manje
bitne

Brončana statuta
ratnika, Populonia,
Etrurija, 5. st. pr. Kr.
• zajedničko djelovanje u gusto zbijenoj skupini
• Etruščani prihvatili takav način ratovanja
• uskoro sustav prihvaćaju i Rimljani
• važnost manjih ratničkih skupina opada
• brigu o organizaciji vojske
preuzima država
• svi građani dužni ratovati s
opremom koju su nabavljali ovisno
o imovnom stanju

Vojna oprema, grob

ratnika iz Lanuvija (Italija),
5. st. pr. Kr.
Nastanak legije
• zbijeni postroj hoplita – falangu – Rimljani
dodatno usavršili
• u brdskim krajevima zbijena
formacija nije bila moguća
• nastaje legija koja je umjesto u jednoj
raspoređena u tri linije
• Rimska legija, ilustracija. Legija se sastojala od ukupno:
• 5 120 legionara
• 120 konjanika
• 59 centuriona
• 6 tribuna
• 1 prefekta logora
• 1 legata
• više od 1000 tovarnih i vučnih životinja
• između linija manje jedinice
– manipule sastavljene od
centurija
• lakše manevriranje po
teškom terenu
• dvojica konzula – u ratovima
moglo doći do podijeljenog
zapovijedanja i nesloge
• svaki konzul zapovijedao sa
po dvije legije
Marijeva reforma vojske
• novačeni svi muškarci
• potrebnu opremu kupovali sami
• većina vojnika zemljoradnici
• zainteresirani za borbu jer čuvaju
svoju imovinu
• građani vojnici – bore se iz
građanske dužnosti
• siromašni, proletarii oslobođeni
vojne službe  nemaju imovine
• reforme Gaja Marija, 2. st. pr. Kr.
• donio zakon  ljudi bez imovine mogu biti vojnici
• vojnu opremu nabavljala država
• vojska znatno popunjena
• proleteri vojnom službom rješavali egzistencijalne
probleme
Rimske opsadne sprave

Analiziraj rimske opsadne sprave te ovan

zaključi za što se svaka pojedina
koristila.

balista
opsadni toranj

katapult
Gaj Marije
• reformator vojske
• vojskovođa i vođa stranke populara
• sedam puta biran za konzula
• pobijedio numidskog kralja Jugurtu i spriječio
upad Cimbra i Teutonaca u Italiju
• u građanskom ratu ratovao protiv Sule; umro
tijekom rata
Od državne vojske do vojske
istaknutih pojedinaca

• zakonski legionari mobilizirani

samo za jedan rat
• nakon rata vojska se raspuštala,
vojnici dobivali ratni plijen
• većinu vojske činili proleteri –
nemaju kamo nakon vojnog roka ili
ranjavanja

• vojnici žele da
njihove probleme
riješe zapovjednici
• zapovjednici nastojali otpuštenim veteranima osigurati
zemlju
• stvorena međuovisnost
• zapovjednicima trebali vojnici
• vojnicima trebali zapovjednici kako bi im osigurali mirovine
• legija prestaje biti državna vojska i postaje
privatna vojska zapovjednika
• vojnici slijede svoje zapovjednike i ratuju protiv
svakoga pa i protiv drugih rimskih vojnika
Carska vojska
• August – osnovao stalnu
profesionalnu stajaću vojsku
• uspostavljena vojna blagajna – za
plaćanje vojske i mirovina za
veterane
• u legije mogli pristupati samo rimski građani
• ostali stanovnici u pomoćne odrede 
• konjanici, strijelci, praćkari i pješaci
• rimska vojska
• 150 000 legionara
• 150 000 vojnika u pomoćnim postrojbama

• najveći dio legionara smješten na granicama 

• uz Rajnu, Dunav, Tigris, rub Sahare

• pomoćne postrojbe prebacivane prema potrebi

Amblemi rimskih legija, ilustracija.
 • u carsko vrijeme u gradu Rimu
formira se carska garda -
pretorijanci

• devet kohorti od po 1000 pretorijanaca

• četiri gradske kohorte – policijska služba
• sedam kohorti virgila - vatrogasci
Prikaz pretorijanske garde,
reljef s jednog rimskog
trijumfalnog luka.
• u Augustovo vrijeme dvije ratne flote -
• za Jadransko more u Ravenni
• za Tirensko more u Mizenu (Napuljski zaljev)

• umjesto velikih ratnih brodova uvode se liburne

Liburne, prikaz s Trajanova stupa, 2. st.