B.

RATOVI I
RIMSKA VOJSKA
OSVAJANJA
Rimska vojska – tajna uspjeha
 Česti sukobi među italskim narodima
 Potrebno povezivanje društvenog uređenja i
vojne službe
 Rimska vojska – česte promjene 
najdiscipliniranija i najorganiziranija
vojska staroga svijeta
 Rimljani lako prihvaćali naprednije
naoružanje, tehnike i taktike svojih
neprijatelja
Rimska vojska – tajna uspjeha
 Reformirali vojni ustroj
 Organizaciju društva prilagođavali novim
ratnim potrebama
 Spremni na velika odricanja zbog vojnih
potreba
 Praktični  poražene neprijatelje pretvarali u
lojalne vojnike
Rana rimska vojska
 Prve „vojske”  ratničke skupine okupljene
oko uglednika
 Cilj  zaštita vlastite i pljačka tuđe stoke
 U 6. st. pr. Kr. temeljita preobrazba u načinu
ratovanja i sastavu vojske
 Prihvaćen hoplitski način ratovanja  iz grčkih
kolonija na jugu
 Individualne ratne vještine manje bitne
Brončana statuta ratnika,
Populonia, Etrurija, 5. st. pr. Kr.
Rana rimska vojska
 Zajedničko djelovanje u gusto zbijenoj skupini
 Etruščani prihvatili takav način ratovanja
 Uskoro sustav prihvaćaju i Rimljani  važnost
manjih ratničkih skupina opada
 Brigu o organizaciji vojske preuzima država
 Svi građani dužni ratovati s opremom koju su
nabavljali ovisno o imovnom stanju
Vojna oprema, grob ratnika iz
Lanuvija (Italija), 5. st. pr. Kr.
Nastanak legije
 Zbijeni postroj hoplita – falangu  Rimljani dodatno usavršili
 U brdskim krajevima zbijena formacija nije bila moguća
 Nastaje legija koja je umjesto u jednoj raspoređena u tri linije
 Između linija manje jedinice  manipule sastavljene od centurija
 Lakše manevriranje po teškom terenu
 Dvojica konzula  u ratovima moglo doći do podijeljenog
zapovijedanja i nesloge
 Svaki konzul zapovijedao sa po dvije legije
 Rimska legija, ilustracija. Legija se sastojala od ukupno:
5 120 legionara
120 konjanika
59 centuriona
6 tribuna
1 prefekta logora
1 legata
više od 1000 tovarnih i vučnih životinja
Marijeva reforma vojske
 Novačeni svi muškarci  potrebnu opremu
kupovali sami
 Većina vojnika zemljoradnici
 Zainteresirani za borbu jer čuvaju svoju imovinu
 Građani vojnici  bore se iz građanske dužnosti
 Siromašni, proletarii oslobođeni vojne službe 
nemaju imovine
 Marijeva reforma
vojske

 Reforme Gaja Marija, 2. st. pr. Kr.

 Donio zakon  ljudi bez imovine

mogu biti vojnici

 Vojnu opremu nabavljala država

 Vojska znatno popunjena

 Proleteri vojnom službom rješavali

egzistencijalne probleme
Rimske opsadne sprave
Gaj Marije
 Reformator vojske
 Vojskovođa i vođa stranke populara
 Sedam puta biran za konzula
 Pobijedio numidskog kralja Jugurtu i spriječio upad
Cimbra i Teutonaca u Italiju
 U građanskom ratu ratovao protiv Sule; umro
tijekom rata
Od državne vojske do vojske istaknutih pojedinaca
 Zakonski legionari mobilizirani samo za jedan rat
 Nakon rata vojska se raspuštala, vojnici dobivali ratni plijen

 Većinu vojske činili proleteri  nemaju kamo nakon vojnog roka

ili ranjavanja

 Vojnici žele da njihove probleme riješe zapovjednici

 Zapovjednici nastojali otpuštenim veteranima osigurati zemlju
 Od državne vojske do vojske
istaknutih pojedinaca

 Stvorena međuovisnost

 Zapovjednicima trebali vojnici

 Vojnicima trebali zapovjednici kako bi im

osigurali mirovine

 Legija prestaje biti državna vojska i postaje

privatna vojska zapovjednika

 Vojnici slijede svoje zapovjednike i ratuju

protiv svakoga pa i protiv drugih rimskih
vojnika
Carska vojska
 August  osnovao stalnu profesionalnu stajaću vojsku
 Uspostavljena vojna blagajna  za plaćanje vojske i mirovina za veterane
 U legije mogli pristupati samo rimski građani
 Ostali stanovnici u pomoćne odrede  konjanici, strijelci, praćkari i pješaci
 Rimska vojska
150 000 legionara
150 000 vojnika u pomoćnim postrojbama
 Najveći dio legionara smješten na granicama  uz Rajnu, Dunav, Tigris, rub Sahare
 Pomoćne postrojbe prebacivane prema potrebi
Amblemi rimskih legija, ilustracija.
Carska vojska
 U carsko vrijeme u gradu Rimu formira se carska garda 
pretorijanci
 Devet kohorti od po 1000 pretorijanaca
 Četiri gradske kohorte – policijska služba
 Sedam kohorti virgila - vatrogasci
 U Augustovo vrijeme dvije ratne flote -
za Jadransko more u Ravenni
za Tirensko more u Mizenu (Napuljski zaljev)
 Umjesto velikih ratnih brodova uvode se liburne
Zapišimo
 Rana rimska vojska  hoplitski ustroj i građani sami financiraju vojnu opremu

 Rimska legija  oko 5000 vojnika; usavršili falangu

 Marijeva reforma  uvodi profesionalnu vojsku (država financira vojnu opremu)

 Rimske opsadne sprave  balista, katapult, ovan, opsadni stroj

 Zapovjednici se brinu o vojnicima  legija postaju privatna vojska zapovjednika

 U carsko vrijeme u gradu Rimu formira se carska garda  pretorijanci