Predmet: Povijest

Nastavna cjelina: Doba Rimskog Carstva

Nastavna jedinica: Carstvo u prvim dvama stoljećima - doba uspona

Razred: I. razred - opća gimnazija

■ Augustovi nasljednici: Tiberije, Kaligula i Neron

car Tiberije car Kaligula car Neron

→ car Tiberije (14.-37.)

Nakon Augustove smrti Senat je izabrao Tiberija za njegovog nasljednika. On je

utemeljitelj vladavine julijsko - klaudijevskog roda. U početku vladavine nastojao je ostvariti
dvovlast cara i Senata. Uspjelo mu je, ali na kraće razdoblje. Donosi Zakon o uvredi
veličanstva, tim zakonom se kažnjava progonstvom ili smrću svaki onaj koji nanese uvredu
caru. Pred kraj vladavine Tiberije se više oslanjao na carsku gardu, manje na Senat.

→ car Kaligula (37.- 41.)

Naslijedio je Tiberija. Odgojen je među vojnicima. Ime mu potječe od riječi caliga (čizmica).
Zbog svoje izopačenosti, rasipništva, okrutnosti i samovlade Senat ga je smijenio s vlasti.
Naslijedio ga je stric Klaudije. Oslonac vlasti cara Klaudija (41.-54.) bili su pretorijanci.

1
Rimskoj državi je priključio Mauretaniju (Maroko), Trakiju i dio Britanskih otoka. Smatra se
da je otrovan. Naslijedio ga je Neron.

car Klaudije car Vespazijan

→ car Neron (54.-68.)

Za vrijeme njegove vladavine započeli su progoni kršćana u kojima je javno ubijeno i

mučeno tisuće ljudi. Za vrijeme Neronovih progona mučen je i ubijen prvi rimski biskup
Petar (Stijena). Također i apostol Pavao (Savao) iz Tarsa kojemu je odrubljena glava. Dao je
zapaliti Rim, krivnju je prebacio na kršćane. Za vrijeme njegove vladavine Židovi su podigli
ustanak. Neron nije uspio zaustaviti ustanke koji su se proširili po cijeloj zemlji. Senat ga je
proglasio neprijateljem. Neron je sebi presudio tako što je popio otrov.

■ Vladavina Flavijevaca; slom židovskog ustanka i raseljavanje Židova

Nerona je naslijedio car Vespazijan (69.-79.). U borbi za prijestolje pomogla mu je legija s
Istoka. Prije nego je postao car, 67. god. porazio je židovsku vojsku. Donio je zakon kojim je
ograničena vlast cara. Bio je štedljiv car. Započeo je gradnju Koloseuma. Njegov sin Tit
krenuo je na Jeruzalem. Židovi su se 5 mjeseci branili svim snagama, a hram je bio
pretvoren u utvrdu. Na kraju su bili poraženi i uslijedilo je raseljavanje Židova u
Mezopotamiju, Cipar i Egipat.

2
 Koloseum u Rimu

■ Vladanje cara Trajana i Marka Aurelija

→ car Trajan (98.-117.)

Za vrijeme njegove vladavine rimska država obuhvaćala je najveće područje. Trajan je

svoju vlast i osvajačku politiku stvorio na snažnoj vojsci. Suvremenici su ga slavili. Senat mu
je dodijelio naslov Optimus (Najbolji). O njegovim vojnim uspjesima u Daciji svjedoči
mramorni stup u Rimu Columna Traiana (podignut 112.). Nakon njegove smrti rimske legije
u Antijohiji proglasile su carem Hadrijana (76.-138.). Učvrstio je granice Rimskog Carstva
u Britaniji i Germaniji. Za vrijeme njegove vladavine Židovi su započeli novi otpor protiv
rimske vlasti nakon petogodišnje borbe Rimljani su ugušili otpor.

→ Marko Aurelije (140.-145.)

Bio je filozof. Prije nego je postao car, obnašao je dužnost konzula i tribuna. Političko načelo
o ponovnom uspostavljanju mira po uzoru na Augusta nije uspio ostvariti. O njegovim
vojnim uspjesima svjedoči stup Columna Aureliana. Ugušio je ustanke u Britaniji i Egiptu.
Proveo je niz reformi u državi: uveo štednju, osnivao škole i reformirao građansko pravo.

■ Nove pokrajine
car Trajan je u granice Rimskog Carstva uključio pet novih provincija: Daciju, Asiriju,
Mezopotamiju, Armeniju i Arabiju. U njima je rimska vojska imala svoja uporišta.