RIMSKA EKSPANZIJA: 5. – 2. ST. PR. KR.

Početak republike – unutarnja previranja

• 509. g. pr. Kr. – ukidanje monarhije – podudarnost s općim padom moći Etruščana – L.
Junije Brut – rušenje Tarkvinija Superba
• vlast preuzima aristokracija – patricijske obitelji (gens) – latinske, sabinjanske i etruščanske
– patres – poglavari rodova
• res publica – javna stvar
• magistrati – javni službenici – biraju se na raznim skupštinama
• vrhovni magistrati – dva konzula – biraju se na jednu godinu – računanje vremena prema
konzulima
• imperium – moć zapovijedanja i upravljanja
• pomerium – gradsko područje unutar zidova
• diktator – bira ga senat na 6 mjeseci – veće ovlasti od konzula – viši imperij
• senat – vijeće staraca – poglavari obitelji i bivši činovnici
• posljedica ovoga sustava: sva vlast u rukama patricija
• plebejci (plebs, punilo = puk) – obespravljeni – plebejac je klijent nekog plemićkog roda –
pred zakonom ga zastupa njegov patron
• zametak budućih klasnih borbi

• kraj 5. i poč. 4. st. pr. Kr. – stalni ratovi Rima s okolnim stanovništvom
• ratovi uključuju i plebejce – traže veća prava – političko suodlučivanje i privatno-pravno
izjednačenje s plemstvom
• odlazak plebejaca iz grada na Sveto brdo – oko 494. g. – ultimatum patricijatu – prijetnja
secesijom – patriciji popuštaju
• institucija pučkih tribuna i narodne skupštine – 4 pa 10 pučkih tribuna – pravo veta u senatu
(veto – zabranjujem)
• ukidanje rodovske podjele – tribusi po mjestima stanovanja
• mali pomaci do polovice 5. st. – 451. g.: popisivanje običajnog prava kolegij desetorice
(decemviri): Zakon 12 ploča (Lex duodecim tabularum) – postavljene kod govornice na
Forumu
• odvajanje pravne nauke od svećeničkog poznavanja prava
• podjela na centurije – uzor: vojna organizacija – 193 centurije – izborne jedinice sa svojim
skupštinama – comitia centuriata
• podijeljene na 6 imovnih razreda – timokracijski sustav
• najviši razred – 18 centurija konjanika i 80 pješaka – prvi glasaju – najčešće odlučuju
• senat, magistrati i narodna skupština – nositelji državne vlasti
• najvažniji magistrati – službe: konzuli (2), pretori (suci u miru, vojni zapovjednici), cenzori
(od 443. g. pr. Kr. – procjenitelji imovine – svrstavaju u imovne razrede), kvestori (nadziru
financije države i vojne poslove)
• ukinuta zabrana brakova plebejaca i patricija 445. g. – lex Canuleia
• nije postignuta stvarna ravnopravnost – nastavak staleške borbe – sve veću ustupci plebsu –
plebejci stječu pravo ulaska u senat – conscripti
• 409. g. – prvi plebejac kvestor – Leges Liciniae Sextiae: od 367. g. plebejci mogu postati
konzuli – od 351. g. cenzori – od 337. g. pretori
• lex Ogulnia 300. g. – plebejci mogu postati svećenici (pontifices)
• lex Valeria 300. g. – ius provocationis – pravo svakog grananina da se pozove na narod u
slučaju ugrožavanja života ili imovine od strane magistrata ili neke uredbe – samo u gradu
• lex Hortensia – 287. g. – odluke plebejskih skupština (plebiscita) dobivaju zakonsku snagu

1
Početak republike – rimska obitelj (gens)
• gens – plemenita velika obitelj – temeljni element starorimskog društva – autonomna
zajednica u zakonskom smislu – široka samostalnost
• na čelu – pater familias: pravo nad životom i smrću, svećeničke ovlasti, raspolaganje svom
imovinom
• obitelji pripadaju svi članovi – liberi: supruga, mlana braća i sestre, sinovi, usvojena djeca,
njihova djeca i žene – kasnije čak i robovi
• obitelj kao moralna i tradicijska vertikala rimskog društva
• štovanje kulta predaka – njegovanje običaja: mos maiorum
• gens – najvažnija uloga kod davanja imena – samo 16 muških imena – čak i po brojevima
(Quintus, Sextus) – ženska često po gensu (Julija, Kornelija)
• obitelj ima i klijentelu – plebejci sa sela – patron pruža klijentu pravnu i gospodarsku pomoć
– zauzvrat ovaj glasa za njega i podupire ga
• odnos temeljen na menusobnom povjerenju

Početak rimske ekspanzije

• prvi međunarodni ugovor – 509. g. pr. Kr. s Kartagom – međunarodni oslonac u italskim
sukobima
• rat Rima s ostalim Latinima – pobuna protiv rimskog primata – pobjeda Rima oko 497. g. –
pod vodstvom prvog diktatora
• konzul Spurije Kasije sklapa foedus Cassianum – Latinima priznata jednakost s Rimljanima
– obnovljen latinski savez – vj zbog opasnosti od italskog prodora s Apenina: Ekvi, Volščani,
Aurunci, Sabinjani
• opasnost prijeti i od etruščanskih gradova Veja i Cere
• borba s italskim narodima i Etruščanima traje kroz čitavo 5. st. – 396. g. Marko Furije
Kamilo osvaja Veje
• Rim udvostručuje teritorij i stanovništvo – oko 1 500 km²
• Kelti (Gali) – krajem 5. st. osvojili Padsku nizinu – Insubri, Boji, Cenomani i Senoni – 387.
g. poraz Rimljana kod Alije od Senona – dies ater – osvojen Rim – održao se samo Kapitolij
– Rimljani plaćaju otkupninu
• poslije keltskog upada – dodatno utvrnivanje grada – tzv. Servijeve zidine (oko 380. g.)
• obnova saveza s Latinima – osvajanje volščanskog područja i južne Etrurije
• 358. ili 354. g. – savez s Samnićanima – Samnićani drže Kampaniju i grad Kapuu
• 343. – 341. g. – 1. samnitski rat – pobjeda Rimljana – Samnićani se povlače iz Kampanije –
prestrojavanje rimske legije – manipuli umjesto klasične falange
• 340. – 338. g. – pobuna Latina nakon pohoda protiv Samnićana – Rim izvlači svu korist od
osvojenih područja
• pobjeda Rima – raspušta se latinski savez – pojedini gradovi su priključeni gradskom
području – neki ostaju saveznici – divide et impera
• 326. – 304. g. – 2. samnitski rat – težak poraz rimske vojske u Kaudinskom klancu –
zarobljeni vojnici prolaze ispod jarma – Rim daje 600 vitezova kao taoce i vraća osvojena
područja – sklopljen mir na 5 god.
• 316. g. – nastavak rata – 304. g. Zarobljen glavni samnitski vojskovona – sklopljen mir –
Kampanija pripada Rimu – samnitski savez postoji i dalje
• Rim pridobiva nove saveznike – pokoreni Ekvi i Vestini – rimski saveznici i kolonije
opkoljavaju samnitski teritorij – status quo – neizbježan novi rat
• 299. – 290. g. pr. Kr. – 3. samnitski rat – Samnićani, Lukanci, Etruščani i Gali protiv Rima
• težak položaj Rima na početku – Rimljani ratuju na jugu i sjeveru – poraz kod Kamerina
• odlučujuća pobjeda kod Sentinuma u Umbriji nad udruženim Samnićanima i Galima –
prema Rimljanima poginulo 100 000 Gala

2
• u sljedećim godinama – poraz Etruščana i Sabinjana – poraženi etruščanski gradovi sklapaju
“vječne” saveze – Sabinjani gube samostalnost
• osvajanje samnitskog grada Venuzija koji postaje rimska kolonija s 20 00 ljudi
• mir 290. g. pr. Kr. – opstanak samnitskog saveza – ulazi u savez s Rimom
• Rim – vodeći položaj na italskom poluotoku
• u isto vrijeme u Rimu – završetak staleških borbi – stvaranje novog vladajućeg sloja – bogati
plebejci i patriciji – nobilitet: činovničko plemstvo – bivši i aktivni konzuli, pretori i dr.
• Rim dolazi u kontakt s grčkim kolonijama na jugu italskog poluotoka – najvažniji Tarant
• Tarant osjeća ugroženost – ugovor između Taranta i Rima zabranjuje rimskim brodovima
plovidbu južnije od Krotona
• 282. g. pr. Kr. – Rimljani krše sporazum zbog rata s Lukancima i Brutijcima – Tarantinci
potapaju brodove – Rim ne želi rat
• Samnićani se odmeću i pridružuju Tarantu i Lukancima – Tarant poziva epirskog kralja Pira
– 280. g. Pir dolazi s vojskom: 20 000 pješaka u falangi, 2 000 strijelaca, 500 praćkaša, 3 000
konjanika, 20 slonova
• bitka kod Herakleje u Lukaniji – “Pirova pobjeda” – izgubio 4 000 ljudi – slonovi donijeli
prevagu
• Piru se pridružuju Samnićani, Lukanci i Brutijci – kreće na Rim – u Laciju ne nalazi
saveznike – nudi mir i podjelu poluotoka – planira osnutak kraljevine u južnoj Italiji – povlači
se krajem 280. u Tarant
• 279. g. – kod Auskula – još jedna “Pirova pobjeda”
• Pir prelazi na Siciliju ratovati protiv Kartažana na poziv sicilskih Grka
• Pir nudi novi sporazum Rimljanima – ovi ga odbijaju – sklapaju savez s Kartažanima
• neuspjeh Pira na Siciliji – Kartažani se uspijevaju obraniti u Lilibeju
• Pir se vraća u Italiju – 275. g. bitka kod Maleventa – Pirov poraz – od tada Benevent
• Pir napušta Italiju – ostavlja sina Helena s većim dijelom vojske u Tarantu
• Tarant odstupa Rimu znatan dio teritorija – drugi grčki gradovi u Italiji postaju rimski
saveznici
• osnivaju se nove kolonije s gran. pravom – Benevent, Ariminij, Brundizij
• Rim postaje gospodar italskog poluotoka – nema jedinstvene države – povezanost savezima
• ager romanus – 27 000 km², 900 tis. st.
• saveznici – 125 00 km², 2,2 mil. st.
• 279. g. – 287 000 rimskih granana sposobnih za oružje – otprilike još toliko saveznika
• legija – oko 5000 ljudi od 367. g.: principes, hastati, traiarii – dijeli se na manipule i
centurije – konjaništvo: alae (krila) – obično saveznici

Unutrašnji razvoj Rima i Italije

• kolonije – puno građansko pravo – naseljenici iz Rima i Lacija
• municipiji – djelomično granansko pravo – bez izbornog prava – uključeni u vojsku –
polugrađani: Etruščani, Volščani, Aurunci, Sabinjani – Rim ih želi imati pod čvrstom
kontrolom
• saveznici – socii – vječan savez s Rimom – foedus aequum i foedus iniguum (Samnićani)
• težnja italskog stanovništva – stjecanje punog građanskog prava
• rimska vladajući sloj – sve više oslonjen na timokratsko načelo – stvaranje nobiliteta –
bogate obitelji (patricijske i plebejske)
• sve veća moć senata (tj. nobiliteta) – nobilitet utječe na glasovanje svoje klijentele – zabrana
održavanja skupština na sajmene dana – pučki tribuni i dalje element kontrole države
• odrenena službenička karijera – cursus honorum: vojna služba (do 27. g.), kvestor (od 31.
g.), edil (od 37. g.), pretor (od 40. g.), konzul (od 43. g.)
• u 2. st. pr. Kr. – nobilitet koristi državnu vlast za svoj ekonomski probitak – početak krize
Republike

3
1. punski rat
• rimski interesi na Siciliji se poklapaju s Kartaškim – neizbježan sukob
• Rim pomaže Mamertinima (oskijski plaćenici) protiv Hijerona II. Sirakuškog (kartaški
saveznik) – 264. g. pr. Kr. – 1. punski rat
• 263. g. – četiri rimske legije na Siciliji – Hijeron pristaje uz Rimljane – Kartažani
odolijevaju u utvrnenim gradovima
• Rimljani grade mornaricu po uzoru na Feničane – nova taktika: hvatanje brodova kukama i
pomični mostovi – corvus
• 260. g. pomorska pobjeda Rimljana kod Mila na sjeveru Sicilije – 256. g. Rimljani prenose
uspješno rat u Afriku – traže da Kartaga preda Siciliju i Sardiniju – Kartažani odbijaju
• spartanski plaćenici pomažu Kartažanima da okrenu rat – uništenje rimske invazijske vojske
– neuspjeh mornarice u više navrata zbog oluje – rat ponovno na Siciliji – Kartažani se brane
u Lilibeju i Drepanu – uspješne gerilske akcije Hamilkara Barkasa
• Rim gradi novu flotu – 200 pentera – 241. g. pobjeda kod Egatskih otoka – Kartaga sklapa
mir s Rimom: odstupa Siciliju, priznaje Hijerona II., 3 200 talenata ratne odštete u roku 10
godina
• kriza u Kartagi – pobuna neisplaćenih plaćenika – Hamilkar spašava Kartagu – Rim i
Hijeron II. opskrbljuju Kartagu žitom
• Hamilkar postaje vrhovni zapovjednik – 237/236. g. pr. Kr. kreće u osvajački pohod u
Španjolsku –
Kartaga traži nova područja
• zbog pomoći Rim traži od Kartage Sardiniju i Korziku – Kartaga pristaje – Rim osniva prve
provincije 227. g.
• Rim je postao velesila – Kartaga glavni oponent – rat je teško iscrpio obje strane
• Rim srenuje situaciju na sjeveru Italije – pokorenje dijela Gala u porječju rijeke Pad (Po) –
zauzima Mediolan i osniva Placenciju i Kremonu na Padu kao granične utvrde – 218. g.
• izgradnja sustava cesta po Italiji – nova Via Flaminia
• Jadransko i Tirensko more – rimske prometnice – na drugoj Jadranskoj obali – jačanje
ilirske države – česti gusarski prepadi – naznake novih sukoba

Ilirska država prije ratova s Rimom

• druga polovica 3. st. pr. Kr. – novi uspon ilirskog kraljevstva pod vodstvom Ardijejaca
• područje Ardijejaca: primorje od Neretve do Drima u Albaniji – središta: Rizon, Skodra, Lis
• ardijejski plemenski savez – država – od Neretve do središnje Albanije i Kosova
• kralj Agron – Pleuratov sin (prema Polibiju) – jačanje vojske i mornarice – lembi: brodovi s
oko 50 ljudi – gusarenje
• savez s Makedonijom protiv Etolaca – 100 lemba s 5 tis. ilirskih ratnika plovi na jug –
pobjeda gradom Medionom 231. g.
• Agron umire iste godine – nasljenuje ga Teuta kao regentkinja mladog Pinesa
• 230. g. – rat s Epiranima – Agronov brat Skerdilaida osvaja epirski glavni grad Fenike –
zaključeno primirje zbog napada Dardanaca na Ilirsko kraljevstvo
• sklopljen savez Ilira s Epiranima i Akarnancima – Teuta kontrolira južne ilirske krajeve –
ilirski gusarski napadi do Elide i Mesenije na Peloponezu
• na sjeveru: širenje ilirske vlasti možda i na delmatsko područje – opsada Ise 230. g. – Far vj.
priznaje Teutinu vlast

4
Prvi ilirski rat
• gusarenje i napadi na italske trgovce u južnoj Iliridi – nezadovoljstva Rima
• poslanstvo braće Gaja i Lucija Korunkanija kod Teute – Teuta obećava da ilirska država
neće napadati rimske brodove i trgovce – ne daje garanciju da ilirski pojedinci neće gusariti u
svoju korist
• neuspjeh poslanstva – jedan poslanik ubijen – Rimljani pripremaju napad: 200 brodova, 20
000 pješaka, 2 000 konjanika – vojska: konzul Aulo Postumije – mornarica: konzul Gnej
Fulvije Centumal
• proljeće 229. g. pr. Kr. – Teutin novi pohod na Epidamno, Apoloniju i Korkiru (Krf) –
Ahejci i Etolci šalju pomoć napadnutima grčkim gradovima – ilirska pobjeda nad njima kod
otoka Paksa kod
Krfa – Korkira se predaje ilirskoj posadi na čelu s Demetrijem Farskim
• rimska flota kreće iz Brundizija – Demetrije Farski prelazi na rimsku stranu – vj. zbog loših
odnosa s Teutom – plovi s Rimljanima pod Apoloniju – iskrcavanje i prodor vojske u
unutrašnjost države prema sjeveru
• Korkira, Apolonija i Epidamno se stavljaju pod zaštitu (skrbništvo) Rima
• rimska flota plovi na sjever sve do Ise – Partini i Atintani se stavljaju pod rimsku zaštitu
• Teuta se povukla vj. u Rizon – ilirska flota se povlači prema Neretvi
• proljeće 228. g. pr. Kr. – zaključen mir izmenu Teute i Rimljana
• Teutino kraljevstvo podijeljeno na tri dijela:
– Demetrije Farski: obalno područje i otoci oko Fara, dio ilirskog kopna
– slobodni pod rimskim protektoratom: Korkira, Apolonija, Epidamno, Isa, Partini i
Atintani
– ilirska država – Pines i Skerdilaida – unutrašnjost i obala oko Boke i Skadra
• Iliri istodobno ne smiju slati više od dva nenaoružana lemba južno od Lisa – plaćaju danak
Rimu
• konzul Gnej Fulvije Centumal slavi 228. g. trijumf nad Ilirima

Drugi ilirski rat

• Demetrije širi vlast na obalu i unutrašnjost Ilirije – skrbništvo nad Pinesom – odvaja
Atintane od Rima izmenu 224. i 222. g. pr. Kr. – obnova gusarenja
• približavanje Makedoniji – savez s regentom Filipa V. Antigonom Dosonom – sudjelovanje
u Helenskom savezu protiv Kleomena III.
• Rim zauzet ratovanjem s Keltima – na sjeveru Jadrana histarsko gusarenje – 221. g. – prvi
histarsko-rimski rat – Apijan: Demetrije pomaže Histrima – moguć savez
• Demetrije i Skerdilaida gusare na Peloponezu i Kikladima 220. g.
• prijetnja rimskim saveznicima: Partini i gradovi Epidamno, Apolonija i Korkira
• Kartaška prijetnja raste – Rimljani se odlučuju riješiti ilirske prijetnje – vojni pohod ljeti
219. g. – konzul Lucije Emilije
• brzi poraz Demetrija Farskog: pad Dimala i Fara – ostala ilirska uporišta se predaju –
Demetrije bježi kod Filipa V.
• obnova ugovora iz 228. g. – Pines ostaje na vlasti u dijelu Ilirije (Apijan) – Skerdilaida i
drugi manji vladari vladaju ostalim dijelovima
• krajem ljeta 219. – trijumf L. Emilija

5
2. punski rat
• Kartažani u Španjolskoj – prva naselja već od 11. st. pr. Kr.
• Hamilkar i Hazdrubal osvajaju 237/236. g. velike dijelove Španjolske – nastoje osigurati
matično područje vlasti Barkida – zbog jake opozicije u Kartagi
• zabrinutost Rima – šalje poslanstvo – Ebro postaje linija razgraničenja utjecaja Rima i
Kartažana
• centar: Carthago Nova (Carthagena) – Hazdrubal pogiba – Hanibal (Hamilkarov sin) postaje
novi vojskovođa
• Hanibal napada rimskog saveznika Sagunt 220. g. – Rim ne poduzima ništa – u proljeće
218. g. Hanibal prelazi Ebro s 100 000 vojnika
• rimski ultimatum Kartagi – izbija rat
• Hanibal kreće na Italiju – krajem ljeta dolazi do Rhone s 60 000 ljudi
• Rimljani kreću na Španjolsku – u Masiliji P. Kornelije Scipion saznaje vijesti o Hanibalu –
šalje Gneja Scipiona u Španjolsku – sam se vraća u Italiju
• Hanibal kreće preko Alpa s 40 000 ljudi – u listopadu 218. g. stiže u Padsku dolinu s 20 000
pješaka i 6 000 konjanika
• rimski poraz na rijeci Ticino – Kelti prilaze Hanibalu – njih 14 000
• Scipionu se pridružuje T. Sempronije Longo s vojskom namijenjenom napadu na Kartagu –
poraz Rimljana kod rijeke Trebije
• 217. g. pr. Kr. – Hanibal ulazi u Etruriju – nova pobjeda kod Trazimenskog jezera – pogibija
konzula G. Flaminija
• diktator postaje Kvint Fabije Piktor – oklijeva napasti Hanibala koji se spušta u Kampaniju i
Apuliju
• novi konzuli L. Emilije Paulo i M. Terencije Varon – okupljaju veliku vojsku – strašan
poraz kod Kane u Apuliji – poginulo oko 50 000 Rimljana i L. E. Paulo
• Apulija i Kapua staju na Hanibalovu stranu – Hanibalov savez s Makedonijom i Sirakuzom
215. g.
• Hanibal prezimljuje u Kapui – ne stiže mu pomoć niti iz Kartage niti Španjolske
• Rimljani zauzimaju Sirakuzu 213. g. – 211. g. opsjedaju Kapuu – Hanibal kreće na Rim –
odustaje – 210 g. Kartažani napuštaju Siciliju
• u Španjolskoj – promjenjiva ratna sreća – 211. g. pogibaju oba Scipiona (Publije i Gnej)
• nasljenuje ih mlani P. K. Scipion (sin poginulog Publija) – 209. g. osvaja Kartagenu
• Hazdrubalova (Hanibalov brat) vojska uništena kod Metaura na jadranskoj obali – neuspio
pokušaj Magona (najmlani Hanibalov brat) u otvaranju novog fronta kod Genove
• 205. g. – Scipion postaje konzul – prenosi rat u Afriku – primirje s Kartagom – savezništvo s
Numinanima (kralj Masinisa)
• Hanibal se vraća u Afriku – rat se ponovno razbuktava – 202. g. konačni poraz Hanibala kod
Zame
• Kartaga gubi sve prekomorske posjede – Numidija postaje neovisna – ratna odšteta: u 50 g.
moraju platiti 10 000 talenata – mora predati sve slonove i brodove osim 10 trijera – smije
ratovati samo u Africi s rimskim dopuštenjem
• Rim se obračunava s Hanibalovim saveznicima u Italiji – pokorava Gale i gradi Akvileju –
Sirakuza i Kapua gube svoju samostalnost – dvije nove kolonije u Španjolskoj
• Rim ostaje jedina velesila u zap. Mediteranu

6
Ilirija i Makedonija – 1. makedonski rat
• Skerdilaida – saveznik Filipa V.: 218. g. pr. Kr. – pomaže s 15 lemba Makedonce protiv
Etolaca – mora se povući zbog dinastičkih nemira: anarhija u Iliriji
• Demetrije Farski – savjetnik Filipa V. – prekid rata s Etolcima 217. g. – nagovara Filipa na
rat s Rimom – poginuo 214. g.
• Skerdilaida napušta savez s Filipom V. zbog neisplate ugovorenih 20 talenata – postaje
rimski saveznik
• Pines se zadnji put spominje 217. g. – Skerdilaida jača i širi svoj teritorij
• 217/216. g. – makedonski pohod na Iliriju i rimski protektorat – mornarica 100 lemba
sagrađenih u Makedoniji plovi do Vlorskog zaljeva – povlačenje mornarice zbog straha od
rimske mornarice – početak 1. maked. rata 215. g.
• 215. g. – ugovor Filipa V. (zajedno s Helenskim savezom) i Hanibala
• 214. g. – Filip V. sa 120 lemba opsjeda Apoloniju i osvaja Orik – Rimljani protjeruju Filipa
V. Koji spaljuje brodove kod Apolonije
• 213. g. pr. Kr. – Filip V. osvaja veći dio rimskog protektorata: Partini, Atintani, Dimale –
otima Lis od Skerdilaide – odsjekao ga od Rimljana
• Rimljanima ostaju Epidamno (Dirahij), Apolonija, Korkira i Orik
• 212. – Rim okuplja savez protiv Filipa V. – Etolci, Sparta, pergamski kralj Atal, Dardanci,
Iliri – kralj Skerdilaida i sin Pleurat
• Makedonija napadnuta s više strana – težak položaj – 209. g. Iliri vraćaju Lis i osvajaju dio
južne Ilirije – odsijecaju Makedoniju od Jadrana
• Filipov položaj slabi pod napadima Ilira, Dardanaca, Tračana i Etolaca
• 206. g. – rimsko iskrcavanje u Dirahiju
• 205. g. sklapa mir s Rimljanima u gradu Fenike – završetak 1. makedonskog rata –
Atintanija
pripada Makedoniji – rimski protektorat: Dirahij, Apolonija, Orik, Korkira, Isa, teritorij
Partina, Dimale, Bargul i Eugenij
• Pleurat se spominje kao vladar ilirske države – Skerdilaida umro između 208. i 205. g. –
centar države u Skodri

Ilirija – 2. makedonski rat i rat s Antiohom III.

• 2. maked. rat – 200. g. pr. Kr. – Atal i Etolci traže rimsku pomoć – rat s Makedoncima u
južnoj Iliriji, Epiru i Tesaliji – Pleurat, Etolci i Ahejci na strani Rimljana
• 197. g. – bitka kod Kinoskefala: konzul T. Kvinkcije Flaminin – poraz Filipa V. – gubi
posjede u Trakiji i Iliriji – Pleurat dobiva Lihnid i zemlju Partina – etolski i ahejski savez
proširuju svoja područja
• vj. od 196. g. – Delmati pod Pleuratom
• 192. g. – napad Antioha III. na Makedoniju i Grčku – Hanibal je Antiohov vojni savjetnik
• Rim intervenira na poziv Etolaca – Makedonci pristaju uz Rimljane – poraz Antiohovih
snaga kod Termopila 190. g. – Pleurat kao saveznik Rima 189. g. pljačka epirsku obalu
• 190. g. – konačni poraz Antioha kod Magnezije na Sipilu (u Lidiji)
• mir u Apameji 188. g. – Antioh predaje Rimu mornaricu i sva područja zapadno od gorja
Taurus – 10 000 talenata odštete – Pergam dobiva nova područja – grčki maloazijski gradovi
proglašeni slobodnima
• Hanibal se ubio 183. g. progonjen od Rimljana u Bitiniji

7
Pad Histra pod rimsku vlast
• 221. g. pr. Kr. – 1. histarski rat – nakon prodora Rimljana u Padsku nizinu i poraza Kelta
• pokušaj suzbijanja histarskog gusarstva i kopnenih pljačkaških pohoda – Histri pristaju na
prestanak pljačke i gusarenja – ostaju samostalni
• Rimljani osnivaju 181. g. koloniju Akvileju – buduće rimsko uporište na sjeveru Jadrana
• 178/177. g. – drugi histarski rat – Histre predvodi kralj Epulon – kralj: pokazatelj višeg
organizacijskog stupnja društva kod Histra – nasuprot Japodima, Liburnima i Delmatima
• 178. g. – Histri osvajaju rimski logor – u protunapadu Rimljana stradalo 8 000 Histra
• 177. g. – novi poraz Histra – Rimljani relativno lako napreduju prema sjedištu kraljevske
vlastu – opsada Nezakcija
• pad Nezakcija iste godine – Epulon izvršava samoubojstvo
• kraj histarske slobode – Histri priznaju rimsko vrhovništvo

Ilirija – 3. makedonski rat i kraj ilirskog kraljevstva

• Pleurat umire izmenu 189. i 181. g. (vj. bliže 181. g.) – nasljenuje ga Gencije
• Gencije – nasljenuje snažnu državu od oca – centar države u Skodri – u prvo vrijeme
saveznik Rima – Gencije kuje svoj novac u Skodri i Lisu
• Labeati i Daorsi kuju svoj novac s Gencijevim likom – Rizon i Lihnid bez kraljeva lika
• Delmati priznaju njegovu vlast još neko vrijeme – Polibije: Delmati otpali od kraljevstva
nakon Pleuratove smrti
• obnova ilirskog gusarstva – od 182. g. pr. Kr. – pljačkanje Taranta i Brundizija
• Rimljani šalju poslanstvo koje Gencija odbija primiti
• 178. g. – imenovani duumviri navales – za borbu protiv ilirskih gusara
• približavanje Perzeju (sin Filipa V.) – od 172. g. – Rimljani pojačavaju vojnu prisutnost u
svojim prekojadranskim protektoratima
• Gencije postaje sumnjiv Rimljanima – rimska poslanstva pokušavaju što više ilirskih dinasta
odvojiti od Gencija
• od 171. g.: 3. maked. rat – 170/169. g.: Perzejev pohod u južnu Iliriju i Epir
• Perzej pridobiva dio rimskih saveznika Epirana – pobjeda nad Dardancima – osvajanje
utvrda s rimskom posadom u južnoj Iliriji i Epiru – otežan rimski strateški položaj
• Perzej traži savezništvo od Gencija – Gencije traži novac za pokretanje rata
• nakon nekoliko uzajamnih poslanstava – Gencije se uključuje u rat – zatvara dva rimska
poslanika
• pretor Lucije Anicije započinje 168. g. pr. Kr. operacije protiv Gencija – 3. ilirski rat
• L. Anicije kreće iz Apolonije prema sjeveru s 20 000 vojnika – poraz i predaja Gencija kod
Skodre – njegova obitelj zarobljena u Meteonu – sudjeluju u Anicijevom trijumfu 167. g. u
Rimu – internirani u Italiji
• Perzej poražen kod Pidne 168. g. – predaje se – kraj makedonske države
• L. Anicije – saziva skupštinu ilirskih vođa u Skodri – kraj ardijejske države:
– Iliri ostaju slobodni – Rimljani će se povući
– Ilirija podijeljena na tri dijela
– rimski saveznici osloboneni nameta – ostali plaćaju polovicu danka koji su davali Genciju

8
Rim – gospodar na Mediteranu
• nakon 168. g. pr. Kr. – podjela Makedonije na 4 samostalna područja
• Rim kažnjava nevjerne grčke saveznike – deportacije talaca, porobljavanje
• socijalni nemiri u Grčkoj – Rim se oslanja na vladajuće slojeve – pobuna ahejskog saveza –
146. g. razaranje Korinta – osniva se provincija Makedonija
• Ptolemej VIII. – 155. g. ostavio oporučno Kirenaiku Rimljanima – Atal III. ostavlja cijelu
državu Rimljanima 133. g.
• 149. – 146. g.: 3. punski rat – Scipion Afrički razara Kartagu – osnovana provincija Afrika
• Delmati ugrožavaju Isu i Daorse – 158. g. neuspjelo rimsko poslanstvo: Gaj Fanije
• 156. – 155. g.: 1. delmatski rat – P. K. Scipion Nazika spalio Delminij 155. g. – pacifikacija
Delmata na neko vrijeme
• 136/135. g. – ugušen ustanak Ardijejaca i Plereja – Ardijejci preseljeni u unutrašnjost
• 20 g. ratovanja u Španjolskoj – 133. g. – osvojena Numancia – Scipion Afrički –
pacifikacija keltiberskih plemena – pax romana u cijeloj državi
• Rim vlada najvećim dijelom Mediterana

Unutrašnji razvoj Rima i Italije

• 2. st. pr. Kr. – priljev jeftinog žita sa Sicilije i Afrike – preorijentacija na maslinarstvo,
voćarstvo i vinogradarstvo – osiromašenje seljaka – prodaja zemlje veleposjednicima –
latifundije – robovski rad: jeftini proizvodi
• osiromašeni seljaci odlaze u Rim – gradski proletarijat – smanjuje se baza za regrutaciju
vojske – sve jača agrarna kriza
• uspon viteškog staleža – financijski utjecajni bogataši – s malo i ili bez zemlje – bave se
zakupom carine i poreza, nabavkama za vojsku
• aristokrati zaranuju korištenje državne zemlje za poljoprivredu – povezivanje državnih
službi i gospodarstva – enromno bogaćenje
• osiromašenje obrtnika zbog manufaktura s robovskom radnom snagom – pridružuju se
osiromašenom seljaštvu
• italski saveznici traže pravno izjednačenje s rimskim grananima
• ustanci robova zbog lošeg položaja: 136. – 132. g. na Siciliji
• senatorski sloj nije spreman na ustupke i reforme – nategnuti odnosi u državi koja je postala
svjetska sila

Kultura i umjetnost
• 7. i 6. st. pr. Kr. – snažan etruščanski utjecaj na rimsku kulturu – od 5. st. početka
propadanja etrušč. kulture – sve slabiji utjecaj na Rim
• etruščanski utjecaj na rimsku religiju – Jupiter, Junona, Minerva – od kraja 6. st.
• gradnja hramova od drveta – stambeni objekti od nepečene cigle – malo arheoloških tragova
tih objekata
• od 400. g. – lijevani novac
• isprva etruščanski utjecaj u kiparstvu – 4/3. st.: sve jači grčki utjecaj – helenizacija
• 3. i 2. st. – helenistička epoha italskoetrurske umjetnosti – prodiru grčki kultovi
• od 269. g. – rimski srebrni kovani novac
• 3. st. – gradnja zidanih hramova – etruščanski tip – gradnja cesta (Via Appia) i prvog
vodovoda (Anio vetus)
• 3. i 2. st.: početak rimske književnosti: L. Livije Andronik (dramska djela), Gnej Nevije
(epika i dramska djela), Plaut (komedije)
• 3/2. st. pr. Kr. – Kvint Enije – poezija i historiografija (epički Anali)
• utjecaj grčkog obrazovanja i pismenosti – Krat, Polibije, Diogen

9
• homo novus M. Porcije Katon – idealizam starog rimskog načina života – suprotstavlja se
idealima helenizma
• 2. st. – razvoj freskoslikarstva u Rimu
• gradnja kazališta od kamena, dvorana i kuća sa stupovima – javni objekti postaju raskošniji
– javna kamena skulptura
• 179. g. pons Aemilius – gradnja tržnica po grčkom uzoru: 184. g. basilica Porcia – 179. g.
basilica Aemilia – 170. g. basilica Sempronia
• od 174. g. – popločavanje rimskih ulica – 157. g. mramor u Herkulovom hramu
• 146. g. porticus Metelli – u potpunosti od mramora
• polovica 2. st. – gradnja mostova i akvedukata s lukovima – novi pons Aemilius 143. g. pr.
Kr.
• 2. st. – novo buđenje etrurske umjetnosti – Perugia, Volterra, Tomba Francois u Vulciju

Izvori za stariju rimsku povijest

• najvažniji izvori za stariju rimsku povijest
• Tit Livije (59. g. pr. Kr. – 17. g. pos. Kr.) – Ab Urbe condita – od legendarnog osnutka
grada do
njegovog vremena – od ukupno 167 knjiga sačuvane 1 – 10. i 21 – 45. knjiga
• Polibije (oko 200. – 118. g. pr. Kr.) – došao u Rim kao talac poslije 3. makedonskog rata –
piše o 1. i 2. punskom te o 3. Makedonskom ratu – pouzdan povjesničar – na tradiciji
Tukidida – od ukupno 40
knjiga sačuvano prvih pet
• Dion Kasije (164 – 229. g.) – povijest Rima u Grčkoj – sačuvane knjige 36 – 60 i veći
ulomci drugih – glavni izvor za kasnu Republiku i rano Carstvo

10