Pisana priprava

Student: Gabrijel Prusina.

Nadnevak i sat: 25. 2. 2018., IV. sat.
Škola i razred: Srednja škola dr. fra Slavka Barbarića, 3a.
Tip sata: Obrada novog gradiva.
Nastavna cjelina: Razvijeni srednji vijek.
Nastavna jedinica: Križarski ratovi.

Cilj: Učenik će biti sposoban razumjeti koji su događaji doveli do križarskih ratova, te
će moći opisati sam tijek križarskih ratova. Moći će konstruirati sliku kako je živio i
razmišljao tadašnji čovjek, te će razumjeti ulogu Crkve.
Cilj 1: Stjecanje znanja o okolnostima koje su dovele do križarskih ratova, te
razumijevanje njihovog tijeka.
Ishodi učenja
1: Učenik će moći objasniti širenje islama i stanje u Svetoj Zemlji uoči križarskih
ratova.
2: Učenik će moći poredati križarske pohode vremenski i prostorno.
3. Učenik će moći opisati tijek pohoda i njihove ciljeve.
Cilj 2: Učenik će se upoznati s tri najvažnija viteška reda, posljedicama križarskih
ratova i njihovoj ostavštini.
Ishodi učenja
1: Učenik će moći nabrojati viteške redove, te objasniti njihovu funkciju i razlog
osnivanja.
2: Učenik će moći procijeniti smisao pojedinih pohoda, te usporediti kršćansko i
arapsko osvajanje Jeruzalema.
3: Učenik će moći rekonstruirati sliku odnosa kršćana i muslimana u Svetoj Zemlji.

Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, demonstracijska

metoda.
Nastavna sredstva i pomagala: ploča, kreda, udžbenik, projektor, prezentacija,
zemljovid, slikovni materijal.
ARTIKULACIJA SATA
a) Uvodni dio sata
Kroz par pitanja ponoviti prethodnu nastavnu jedinicu.
Što je to feudalizam?
Tko je senior, a tko vazal?
Što je manofaktura?
Što su hanze i gilde?
Zašto su se organizirali sajmovi?
Tko su mjenjači novca?
Što su cehovi?
b) Najava cilja: Danas ćemo odraditi lekciju u kojoj ćemo saznati što su to bili
križarski ratovi, zašto su se vodili, i koji su viteški redovi nastali u tom razdoblju.
Također ćemo se upoznati i sa odnosima kršćana i muslimana, te o rezultatima
križarskih ratova.
c) Glavni dio sata:
U XI. st na područje Male Azije (karta) dolaze Turci Seldžuci, ogranak turskih ogurskih
plemena nazvani po osnivaču Seldžuku. U ratu s Bizantom istakli su se turski konjanici
sa strijelama, koji su lako zagospodarili Sirijom i Palestinom (karta). Došavši u
Palestinu ugrozili su hodočasnike koji su išli u Jeruzalem i Palestinu. Bizantski car od
Zapada traži pomoć. Pokretač križarskih ratova je bio papa Urban II. koji je pozvao
kršćanske vlasteline da skupe vojsku i krenu osloboditi Svetu Zemlju. Najlakša ruta je
išla niz panonsku nizinu starim cestama, kroz dalmatinske gradove i pomorski put uz
istočnu jadransku obalu (karta). Godine 1096. u Carigrad (karta) stižu križari, a
Jeruzalem osvajaju 1099. Tim činom osnivaju više križarskih državica. Drugi križarski
rat se vodio zbog muslimanskog zauzeća grada Edese, ali u njemu kršćani nisu imali
uspjeha. Treći križarski rat se vodi s ciljem zauzimanja Jeruzalema, jer ga je 1187.
zauzeo muslimanski vojskovođa Saladin. Jeruzalem nije vraćen, ali je kršćanima
zajamčena sigurnost u mjestima hodočašća. U četvrtom križarskom ratu je osvojen
Zadar 1202. i Carigrad 1204. za plaćanje prijevoza Mlečanima koji su križare trebali
odvesti u Egipat. Peti križarski rat je vodio Leopold Austrijski i ugarsko-hrvatski kralj
Andrija II. od 1217. a završava neuspješno 1221. U šestom križarskom ratu je Fridirk II.
diplomacijom vratio Jeruzalem, Betlehem i Nazaret (karta). Osmi križarski pohod je
poveo Ljudevit IX. Sveti, 1263.-1270. francuski kralj, ali bezuspješno.
Koji je rezultat Prvog križarskog rata?
Radi čega je poveden Treći križarski rat?
Radi čega je Četvrti križarski rat posebno zanimljiv?
Koji papa je pozvao na križarski rat?
Koja država je imala korist od Četvrtog križarskog rata?
Zaključna misao: Križarski ratovi su povedeni s ciljem oslobađanja Svete Zemlje, što
je se nakratko i uspjelo, ali zbog neorganiziranosti vođa tih pohoda, Sveta Zemlja je
trajno izgubljena.
S križarskim ratovima dolazi i dodir dva svijeta. Razvila je se trgovina s Istokom,
Zapadnjaci su dosta znanja preuzeli od muslimana, posebno u matematici i medicini.
Razvili su se pojedini sportovi, kao sokolarenje, a posebno je bio cijenjen arapski konj,
koji je za razliku od europskog bio jaci, brži i lakši. U Europi se higijena počela više
cijeniti a u uporabu su došli i grbovi.
Da bi se zaštitili hodočasnici na putu za Jeruzalem, osnovan je viteški red pod imenom
Siromašni vitezovi Kristovi, koji su imali svoje sjedište na mjestu nekadašnjeg
Solomonova hrama, pa su nazvani i Templari. Osnovao ih je Hugo de Payn 1119.
Drugi red je se zvao Red mislosrdne braće sv. Ivana, ili Ivanovci. Također su bili
poznati pod nadimkom Hospitalci, jer su u Jeruzalemu imali i hospicij. osnovao ih je
Gerrard iz Amalfija 1099. Njemački viteški red ili Teutonci su osnovani 1190. za
vrijeme opsade utvrde Akko na sredozemnoj obali Galileje. Važan je za germanski
prodor prema istočnom Baltiku.

Koje znanja su kršćani preuzeli od muslimana?

Po čemu su Templari dobili ime?
Zašto su važni Teutonci?
Zbog čega se ivanovci nazivaju hospitalcima?
Koji sport je bio popularan među kršćanskim i muslimanskim vladarima?
Koje nove voćke dolaze u Europu?
Gdje su se prvo stavljali grbovi?
Zaključna misao: Kršćani su imali suživot s muslimanima na najosnovnijoj razini
života. Povezivala ih je trgovina, te sportovi. Viteški redovi nastaju iz potrebe za
očuvanje hodočasnika i njihovu zdravstvenu brigu.
d) Završni dio sata
Kroz par pitanja ponovit ću nastavnu jedinicu.
Tko je ugrozio kršćanske hodočasnike u Svetoj Zemlji?
Tko je pozvao Zapad u pomoć?
Što su osnovali križari nakon osvajanja Jeruzalema?
Po čijoj su naredbi križari osvojili Zadar i Carigrad? U kojem ratu je se to dogodilo?
Koji je muslimanski vođa oduzeo Jeruzalem kršćanima?
Koja su tri najvažnija reda nastala u križarskim ratovima?
Koji je vladar diplomacijom vratio Jeruzalem?

e) Plan ploče.
-Križarski ratovi.
-Križarski ratovi su povedeni s ciljem oslobađanja Svete Zemlje, što je se nakratko i
uspjelo, ali zbog neorganiziranosti vođa tih pohoda, Sveta Zemlja je trajno izgubljena.
-Kršćani su imali suživot s muslimanima na najosnovnijoj razini života. Povezivala ih je
trgovina, te sportovi. Viteški redovi nastaju iz potrebe za očuvanje hodočasnika i
njihovu zdravstvenu brigu.
- Tri najvažnija viteška reda su: templari, ivanovci i teutonci.
- Vranski priorat, templarski i hospitalski samostan u Hrvatskoj.