GRČKO-PERZIJSKI RATOVI

MEDIJA

• o. 1000. g. pr. Kr. doselili na područje jugozapadno od Kaspijskog jezera

– pod vlašću Asirije – priznaju njihovu vlast
• Kijaksar (o. 625.-o. 584. g. pr. Kr.), vladar Medijaca i Nabupolasar (o. 658.-o. 605. g. pr.
Kr.), vladar Babilonaca potkraj VII. st. pr. Kr. ruše državu Asiraca
– 612. g. pr. Kr. osvojili Ninivu
• savez Medije i novobabilonske država na čelu Nabukadnezara (o. 605.-o. 562. g. pr. Kr.)
• sredina VI. st. pr. Kr. oslabila država Medijaca
• Astijag (o. 585.-549. g. pr. Kr.)
– o. 553. g. pr. Kr. Mediju napao Kir
– nakon nekoliko godina ratovanja porazio Astijaga i osvojio glavni grad Ekbatanu 550. g. pr. Kr.
– Astijag je umro u Kirovu zarobljeništvu
• osnovni izvor: Herodot, Historije, knjiga I.
• opis Ekbatane: Polibije, Historije, 10.27.5-13
• Ekbatana ljetna rezidencija perzijskih vladara (Ksenofont, Anabaza, 3.5.15)

PERZIJA
• o. 1000. g. pr. Kr. perzijska plemena doselila na prostor Iranske visoravni
• izvori za najstariju povijest perzijske države:
– Herodot, Historija
– Tukidid, Povijest Peloponeskog rata (uvodni dijelovi)
– Ksenofont, Anabaza
– Ksenofont, Helenika

- jezici:
- elamitski – nije vezan niti uz jednu drugu jezičnu skupinu
– razvio se iz proto-elamitskog jezika od sredine IV. tisućljeća pr. Kr. do 2200. g. pr. Kr.
– pisan klinastim pismom
- staroelamitski – proširio se tijekom vladavine Sargona
- srednjeelamitski – XIII. i XII. st. pr. Kr.; administracija
- kasnoelemitski – o. 720.-640. g. pr. Kr. na prostoru Elama
- ahamedijski elamitski – o. 550.-330. g. pr. Kr.
• pisana većina natpisa perzijskih vladara
• staroperzijski
– indoeuropski jezik
– njime su se služili ahamedijski vladari od vremena Darija I.
• medijski
– najslabije zastupljen jezik
– govorio se na području Medije
– pisan vlastitim pismom
• natpis iz Behistuna
– ispisan elamitskim, babilonskim i staroperzijskim jezikom
– poslužio za dešifriranje klinastog pisma

• Georg Friedrich Grotefend (1775.-1853.)

– proučio višejezični behistunski natpis
– uspio pročitati:
– “Kserko, veliki kralj, sin Darija, veliki kralj, sin Histaspesa”.
– ova imena poznavao je iz Herodotove “Historije”
– do 1802. otkrio 10 od 37 znakovova staroperzijskog jezika
– otkrio je način kako pročitati klinasto pismo bez poznavanja antičkih jezika ili perzijskog jezika
• Edward Hicks (1792.-1866.)
– dešifrirao je staroperzijski jezik i akadski jezik
– njegove nalaze objavio je Henry Rawlinson zajedno s prijevodom behustanskog natpisa tijekom 30-tih godina
XIX. st.
– prvi prepoznao biblijsko ime Omri, kralj Izraela na starom natpisu

Kir II. Veliki

• Kira II. (559. – 530. g. pr. Kr.) podiže ustanak protiv vlasti Medijaca te ruši Mediju 550. g. pr. Kr.
– osnovao dinastiju Ahemenida
– proširio granice države od Male Azije do rijeke Ind
– 547. g. pr. Kr. - osvojio Lidiju, Krez
– 539. g. pr. Kr. osvojio Babilon i srušio Novo babilonsko kraljevstvo
• Židovi se vratili iz babilonskog sužanjstva
– umro 530. g., pokopan u Pasargadi u velikoj kamenoj grobnici

Dinastija Ahemenida

Kambiz II. (530. – 522. g. pr. Kr.)

– sin Kira Velikog
– 525. g. pr. Kr. osvojio Egipat i srušio saitsku dinastiju
• Psametik III. odveden u zarobljeništvo
• Kambiz je strani osvajač kojeg ne interesiraju strani običaji i tradicije, te brutalni despot koji pati od paranoje i
ludila (Hdt. III, 16-38, 61-67)

Darije I. (522. – 486. g. pr. Kr.)

– proširio državu na grčke gradove na prostoru Male Azije
– pokušao je zauzeti područje Europe
• ratovao sa Skitima
• živjeli uz obale Dunava i u južnoj Rusiji
– zbog uspješne vladavine nosio je naslov Veliki
– pokorani narodi mu iskazivali velike počasti
– pokušao pokoriti grčke polise u Europi
 • neuspjeh
• početak grčko-perzijskih ratova
– državu podijelio na dvadesetak pokrajina
– satrapija na čelu satrap

Kserkso I. (486.–464. g. pr. Kr.)

– nastavio grčko-perzijske ratove bez uspjeha
• nasljednici
– opadanje moći
– 404.-343. g. pr. Kr. samostalnost Egipta
– 331. smrt Darija III.

DRUŠTVO

-orijentalna despocija– apsolutna vladavina kralja

• vrhovni i neograničeni gospodar podanika
• odlučuje o njihovu životu i smrti
• potpunu odanost
• pokornost kralju iskazivala se proskinezom – klanjanje kralju
• pokrajine = satrapije – u početku dvadesetak, kasnije preko trideset
– satrapi - vrhovni suci i upravitelji
• prikupljali poreze, zapovijedali vojskom i upravljali životom pokrajine
• kralj koristio posebne povjerenike koji su nadgledali vlast satrapa i o svemu obaviještavali vladara „kraljeve
oči i uši”
• brojna vojska
– jedinice se novačile u svim pokrajinama
– najcjenjeniji strijelci
• brojne ceste
– razvijen promet i trgovina
– Kraljevska cesta
– poštanska služba
• poruke prenosili konjanici
• službeno sredstvo plaćanja
– zlatni novac – darik
• pokoreni narodi plaćali visoki porez
– bogata državna riznica
• glavni gradovi
– Perzepol
 – Suza
– Ekbatana
– ukrašavani palačama, grobnicama, spomenicima i reljefima
• krilati lavovi, sfinge, krilati diskovi, kraljevska straža
• aspadana = prijestolna dvorana sa stupovima
• obrada plemenitih metala, keramike i nakita

VJERA

• Zaratustra (VI. st. pr. Kr.)

– propovijedao vjerovanje o stalnoj borbi dviju suprotstavljenih sila, dobra (bog Ahura Mazda) i zla
(bog Ahriman)
– čovjekova je zadaća stalna borba protiv zla
– zoroastrizam
– Avesta
• sveta knjiga Perzijanaca.
– svetišta neprestalno gorjela sveta vatra
• simbolizirala Ahuru Mazdu
• kult Mitre
– bog sunca
– proširio se helenističkim kraljevstvima i Rimskim Carstvom

GRČKO-PERZIJSKI RATOVI (490.-449. g. pr. Kr.)

• kraj VI. st. pr. Kr. – grčki maloazijski gradovi pod vlašću Perzije
– morali plaćati veliki danak
– Perzijanci podržavali feničke trgovce
– štetilo razvoju grčke trgovine
• Grci 500. g. pr. Kr. podigli ustanak protiv Perzije – Milet
– zatražili pomoć od europskih polisa
– brodove poslale Atena i Eretrija na Eubeji
– Sparta odbila poslati potporu pravdajući se da je udaljenost do Male Azije prevelika
– jak otpor
– pad Mileta 494. g. pr. Kr.
– ustanak ugušen
– polisi prisiljeni plaćati danak

• Darije I. Veliki želio osvojiti grčke polise – povod za rat pomoć Atene i Eretrije

• atenski arhont Temistoklo (524.-459. g. pr.Kr.) uvidio opasnost napada s mora

– zalagao se za izgradnju jake mornarice i ratne luke u Pirejskom zaljevu
– konzervativna aristokracija odbila plan
• priklonila se Miltijadu (o. 550.-489. g. pr. Kr.), tiranu trakijske Hersoneze - smatrao da Atena treba ojačati
kopnenu vojsku

• 492. g. pr. Kr. – prvi pohod Darija I.

– propao zbog oluje koja je uništila brodove
• 490. g. pr. Kr. – perzijska vojska iskrcala se u blizini Atene – Maratonsko polje
–Perzijska vojska – brojčana nadmoć
– Atenjani – dobro opremljeni i uvježbani
• predvođeni Miltijadom
– pomoć Sparte došla prekasno
• 1000 hoplita iz Plateje
– pobjeda Grka
– povlačenje perzijske vojske
– Atena postala vodeći grčki polis

- nakon bitke kod Maratona Temistoklo dobio

• potporu za izgradnju mornarice
– novačenje najsiromašnijih slojeva za veslače
– dobili politička prava
– izgradnja od rudnika srebra u Lauriju
– troškovi opreme – atenski građani
– sukob s Aristidom (530.-468. g. pr. Kr.)
• ostrakizmom protjeran iz Atene (485.- 482. g. pr. Kr.)
• vratio se u Atenu i postao strateg
• kasnije pomagao Temistoklu

• 481. g. pr. Kr. – sastanak grčkih polisa

– savez protiv Perzije pod vodstvom Sparte
– zajednički plan obrane
• 481-480. g. pr. Kr. – Kserkso I. priprema napad s kopna i mora
– mostovi na Helespontu – uništila oluja
• bičevanje mora
• ubijeni graditelji mostova
• izgradnja novih mostova
• 480. g. pr. Kr. – Kserkso I. predvodi kopneni i pomorski napad na grčke polise

• 480. g. pr. Kr. – bitka kod Termopilskog klanca

– spartanski kralj Leonida
• mala skupina spartanskih vojnika protiv velike perzijske vojske
– pozvani na predaju – odbijeno
– borba do smrti, svi ubijeni
• 480. g. pr. Kr. - nakon bitke kod Termopila Perzijanci opustošili Atiku i spalili Atenu
– žene i djeca pobjegli na Salaminu i Eginu

• 480. g. pr. Kr. – bitka kod Salamine

– pomorska bitka
– grčke snage predvonene Temistoklom
• lukavstvo i hrabrost
– pobjeda grčke mornarice
• veliki teški perzijski brodovi tromi
• grčke lane brze i pokretljive
• Kserkso gledao poraz i potonuće svoje mornarice

- 479. g. pr. Kr. – bitka kod Plateje

– kopnena bitka
– pobjeda ujedinjene grčke vojske
– povlačenje perzijske vojske

• 449. g. pr. Kr. – poraz perzijske vojske na Cipru

– završetak grčko-perzijskih ratova
– sklopljen mir
– Artakserkso I. odrekao se Cipra, grčkih gradova u Maloj Aziji i egejskih otoka

Grčka od sredine V. st. pr. Kr. do rimskih osvajanja

Zbivanja do peloponeskih ratova

• Atena imala najjaču mornaricu

– najveće zasluge za pobjedu nad Perzijancima bile su najveće
– porastao ugled
– polisi sklapali savez s Atenom
– 477. g. pr. Kr. - Delsko-atički pomorski savez
• utemeljio Aristid
• gotovo svi egejski otoci i gradovi u Maloj Aziji te brojni polisi u Grčkoj
• sjedište otok Del
• hegemonija Atene

• pomorstvo i trgovina
• Sparta o. 550. g. pr. Kr. – Peloponeski savez
– brojni aristokratski polisi na Peloponezu
– ugrožen položaj Sparte nakon uspona Atene
• sukob zbog težnje za prevlašću u Grčkoj
 PELEPONESKI RAT (431.-404. g. pr. Kr.)

• sukob interesa menu grčkim polisima

• Atena pod vodstvom Perikla podupirala spartanski demos u borbi protiv aristokracije
• grčki polisi ugroženi trgovačkim utjecajem Atene
– polisi traže zaštitu Sparte
– povećane napetosti izmenu Atenskog pomorskog saveza i Peloponeskog saveza

– Peloponeski rat
• rat za hegemoniju Atene i Sparte nad grčkim polisima
• sukob oligarhije i demokracije

• izvor: Tukidid, Povijest Peloponeskog rata

• povod:
– pomoć koju je Atena dala Korkiri (Krfu)
• u sukobu s matičnim gradom Korintom, članom Peloponeskog saveza
• Korint, glavni trgovački suparnik Ateni, potaknuo Potideju na Halkidici da napusti
Atički pomorski savez
• Atena zatvorila savezničke luke Megari, povezanoj s Korintom
– htjela zavladati Korintskim zaljevom i prevlakom i preuzeti prvenstvo u trgovini
• Sparta na poticaj Korinta navijestila rat Ateni (431. g. pr. Kr.)
• u rat uključeni svi spartanski i atenski saveznici
– zahvaćena cijela Helada
– Sparta – prevlast na kopnu
– Atena – prevlast na moru

• tijekom rata spartanski hopliti pustošili atička polja

– nastojali prekinuti opskrbu stanovništva žitom
– Atenjanima žito dolazilo brodovima iz jonskih gradova u Maloj Aziji
• Atenjani napadali peloponesku obalu
• obrambena strategija Atene

• 430.-428. g. pr. Kr. – kuga u Atici

– uzrok: brojne izbjeglice i loši higijenski uvjeti
– 429. g. pr. Kr. – od kuge umire Periklo
– Atika izgubila trećinu stanovnika
• promijena vojne strategije Atene
– napadi na peloponeske polise u Beociji i Etoliji
– vodeći atenski stratezi:
• Demosten (umro 413. g. pr. Kr.)
• Kleon (umro 422. g. pr. Kr.)
• 425. g. pr. Kr.
 – bitka kod Pila
• pobjeda Atenjana pod vodstvom Demostena

– bitka kod otoka Sfakterija

• pobjeda Atenjana pod vodstvom Kleona
• zarobljeno 300-400 spartanskih hoplita
• 424. g. pr. Kr. – bitka i opsada Deliuma
– sukop Atenjana i Beoćana
– neuspjeh Atene; poraz Tukidida
• 424.-423. g. pr. Kr.
– Sparta pod vodstvom vojskovone Brasida zauzela atensku koloniju Amfipol
• 423. g. pr. Kr. – primirje
• 422. g. pr. Kr. – bitka kod Amtifola
– poraz Atenjana
– poginuli Kleon i Brasida
• ožujak 421. g. pr. Kr. – Nikejski mir
– trebao vrijediti 50 godina
– kasnije prekršen
– obje strane pristale vratiti sve zauzete teritorije
– Atena se obvezala pomoći Sparti u slučaju pobune helota
– svi grčki hramovi trebali biti otvoreni svim polisima
– Delfi dobili autonomiju
• sve veći utjecaj demagoga u Ateni
– Alkibijad (450.-404. g. pr. Kr.)
• demagog i strateg
• znatno povećao svoj utjecaj

• pohod protiv Sirakuze (415.-413. g. pr. Kr.)

– Sirakuza oprskrbljivala Spartu hranom
– velika flota
– nada u bogati plijen
• u Ateni strah od moći Alkibijada
– opoziv i sunenje
– 414. g. pr. Kr. - bježi u Spartu
– odaje atenske tajne
• 413. g. pr. Kr. Sparta šalje pomoć Sirakuzi
– uništena atenska mornarica
– 7 000 zarobljenika
• prisilni rad u zloglasne sicilske kamenolome
• 412. g. pr. Kr. Alkibijad bježi u Perziju
• 411. g. pr. Kr.
– kratkotrajni pad atenske demokracije
– Oligarhija
– povratak Alkibijada u Atenu
– pobjeda Atenjana kod Kinosema i Sime
– povratak demokracije
• 410. g. pr. Kr. – bitka kod Cizikusa pobjeda Atenjana
– finacijski oporavak Atene
• 406. g. pr. Kr.
– poraz u bici kod Notija
• spartanski vojskovođa Lisandar
• Alkibijad odlazi iz Atene
– pobjeda Atenjana kod Arginusa
• Atenjani nisu mogli spasiti svoje posade zbog lošeg vremena
• suđenje generalima- ubijeno 6 vrhunskih stratega
• Sokrat se usprotivio odluci
• 405. g. pr. Kr.
– borbe za žito
– poraz atenske flote kod Egospotama
• 404. g. pr. Kr.
– Atena napuštena od saveznika
– kapitulacija Atene i kraj rata

– posljedice:
• prevlast Sparte među grčkim polisima
• Atena se morala odreći svih posjeda i predati svu ratnu mornaricu te srušiti obrambene zidove
• raspušten Atički pomorski savez
• srušena atenska demokracija
– vlast tridesetorice građana
– anti-oligarhijska propaganda
*399. Sokrat osuđen na smrt