KULTURA STAROGA RIMA

Od 3. st. pr. Krista do 6. st.poslije Krista

RIMSKO CARSTVO
Vie vrijedi gram djela nego tona rijei.
Rimsko carstvo rasprostiralo se svim
europskim zemljama (osim Britanije)
krajevima uz Crno more, Malom Azijom,
sjevernom Afrikom, Egiptom i Sirijom

RIMSKA ARHITEKTURA
Rimska je arhitektura velianstven stvaralaki pothvat
Gradili su HRAMOVE u koje su stavljali kipove svojih boanstava i
izlagali trofeje osvojene u osvajakim pohodima.

tlocrt Panteona
(hram svih bogova)
u Rimu

RIMSKI BOGOVI
Rimski sustav bogova preuzet je od Grka,
Rimljani su bogovima samo dali rimska imena
GRKI BOGOVI
RIMSKI BOGOVI
Zeus
- vrhovni bog Jupiter
Hera
- Zeusova ena, zatitnica brakaJunona
Afrodita
- boica ljubavi Venera
Ares
- bog rata Mars
Artemida
- boica lovaDijana
Dioniz
- bog vina Bakus
Atena
- boica mudrosti Minerva
Posejdon
- bog mora Neptun
Had
- bog podzemlja carstva mrtvih Pluton
4

RIMSKA ARHITEKTURA
Rimljani su poznati po niskogradnji. Gradili su ceste,
akvadukte, javna kupalita koja su bila sredita
drutvenog ivota.
Potkraj 4. st. Pr. Krista izgraen je vodovod za
potrebe grada Rima

rekonstrukcija centra staroga Rima

Akvadukt Pont du Gard blizu

Nimesa u Francuskoj
rekonstrukcija Karakalinih termi u Rimu
6

Najpoznatija je rimska graevina KOLOSEUM, golemi

amfiteatar za gladijatorske igre u sreditu Rima koji
je mogao primiti 50 000 gledateljakoji su se
zabavljali promatrajui surove borbe i ubijanje.

KIPARSTVO
U Rimu su izraivane i na javna mjesta

postavljene skulpture zaslunih vojnih i politikih

voa koje su svjedoile o njihovu uspjehu.
Osobito su se cijenili portreti.

Carevi su dali ovjekovjeiti svoje najvanije

pothvate u narativnim portretima,
slavolucima i stupovima

Reljefi su se nalazili i na slavolucima koji su

najvanija osobitost rimske arhitekture. Dali su ih

graditi vladari da bi svjedoili o njihovoj slavi i
vanosti .

Slavoluk Konstantina Velikog,

jedan je od najveih i
najsloenijih slavoluka
na kojem reljefi slave
veliinu toga vladara.
9

Kozmopolitizam (od grkog: kosmos = svijet i polites =

graanin) ideja je prema kojoj humani i prosvjeeni ljudi
uspostavljaju odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i
dravne granice i unapreuju opeljudske odnose;
zagovaranje
zajednitva,
sloge ljudi i naroda
cijeloga
svijeta
Rimsko Carstvo
bilo je KOZMOPOLITSKO
DRUTVO
otvoreno
kaotuim
nadvladavanje
nacionalnih,
meunacionalnih
i drugih
tradicijama.
Novoosvojene
provincije snanoga
Rimskog Carstva morale su potovati zakone i simbole
podjela.
rimske vlasti,
ali:su
mogle sauvati
svoju kulturu
i tradiciju.
Kozmopolit
(grki
kosmopolites
= graanin
svijeta)
pristaa
Osobito je jak utjecaj grke kulture jer su Rimljani s Grcima
je kozmopolitizma;
koji sebe
smatrasvoje
prije svega
bili u doticaju veonaj
na samom
poetku
povijesti.
graaninom
a su
tekjednako
iza togazastupljeni,
pripadnikom
svoje
nacije;
Gri i latinskisvijeta,
jezik bili
grki
je jezik
onaj
koji opesvjetsko
svih ljudi
nadreuje
zabave,
a latinski jezajednitvo
bio jezik znanosti
i umjetnosti.
nacionalnoj pripadnosti.
10

RIMSKA KNJIEVNOST
Cjelokupna rimska knjievnost napisana je na

latinskom jeziku koji je bio nositelj kulture tog

vremena i utjecao je na oblikovanje europskih
knjievnih jezika
Nie knjievne vrste: KOMEDIJE, SATIRE, EPIGRAMI I
BASNE
Visoke knjievne vrste: EP, TRAGEDIJA, GOVORNIKA,
POVIJESNA I FILOZOFSKA PROZA
Gotovo svi vaniji pisci bili su PLEBEJCI slobodnjaci,
ljudi osloboeni ropstva, ali politiki bespravni jer su
bili niska podrijetla PLAUT, TERENCIJE, CICERON,
VERGILIJE, HORACIJE, OVIDIJE, MARCIJAL
11

Rimska se knjievnost dijeli na

pet razdoblja:
UVODNO ( od prvih pisanih spomenika do

240. g. pr. Krista)

ARHAJSKO ( od 240. g. pr. Krista do 80. g pr.
Krista)
ZLATNO ( OD 80. g. pr. Krista do 14. g. p.
Krista)
SREBRNO ( 14. g. p. Krista do 117. g. p.
Krista
PETO RAZDOBLJE TRI STOLJEA
PROPADANJA ( 117. g. p. Krista do 476. p.
Krista)
12

PRVO (UVODNO) RAZDOBLJE

Usmena narodna knjievnost

knjievne vrste: epske pjesme,

himne, poslovice, tubalice,
improvizacije
Arhitektura: hramovi
Kiparstvo: portreti

13

ARHAJSKO RAZDOBLJE
Knjievnost: tragedije, nacionalni

epovi, komedije ( Tit Makcije Plaut i

Publije Terencije Afer); improvizacije
lakrdija i mim, govornika proza, prva
satire
Arhitektura: akvadukti, Koloseji
Kiparstvo; portreti
14

ZLATNO RAZDOBLJE
Knjievnost: govornika, filozofska

proza (Ciceron), memoari ( Gaj Julije

Cezar), didaktiki ep, ljubavna lirika
(Gaj Valerije Katul), epsko pjesnitvo
( Publije Vergilije Maron), lirika ( Kvint
Horacije Flak), ep, lirske pjesme
( Publije Ovidije Nazon)
Slikarstvo: zidne slike
15

SREBRNO RAZDOBLJE
Knjievnost: basne,epigrami, roman, satira
Arhitektura: slavoluci
Kiparstvo: portreti

Hadrijanov slavoluk, cigla nadozidana

u srednjem vijeku

16

PETO RAZDOBLJE
Knjievnost: roman (Apulej), ivotopis

(Gaj Svetonije Trankvil), autobiografija

(Aurelije Augustin)
Arhitektura: Panteon, slavoluci
Antiko je razdoblje ostavilo najvei
utjecaj na sve nadolazee civilizacije i
kulture.
17

18