1.

Uvod
Babilonsko je pravo, a pogotovo Hamurabijev zakonik, najrazvijeniji stupanj razvoja prava
Mezopotamije. Usto to je pokuao ujediniti pravnu praksu na velikom prostoru i nastavio
ivjeti kao pravni obiaj nakon prestanka drave, Hamurabijev nam zakonik pokazuje prirodu
i odnose drave, vladara, vlasti, drutva i prava.
Vanost Hamurabijevog zakonika je velika. Osim povijesne vrijednosti koju nosi, ovaj zakon
omoguava da se u suvremenom dobu dobije pregled razvoja prava u Babilonu za vrijeme
Hamurabijeve vladavine te nakon njega.
Grane prava koje obrauje Hamurabijev zakonik su: stvarno pravo, obvezno pravo, brano i
obiteljsko pravo, nasljedno pravo, kazneno pravo, sudski postupak.
Navedene injenice nas upuuju na znaaj Hamurabijevog zakonika za dananje pravne
sustave i openito povijest drutva i prava. Sve to me potaklo da detaljnije obradim ovu temu i
pokuam predoiti ulogu Zakonika u njegovo vrijeme kao i dananju njegovu ulogu za pravo.

2. Babilonska drava
U 19. st. pr. n. e. babilonska se dinastija osamostalila od amoritskog vladara koji je vladao iz
Larse. Babilon se uzdigao kao samostalna grad drava, a potom se proirio na podruje
Akada. Poevi od 18. st. pr. n. e. babilonska drava iri svoju vlast, posebno za vrijeme
vladara Hamurabija koji je vladao od 1792. 1750. g. Babilon je bio neograniena kraljevina.
Babilonska se vlast, od Hamurabija i njegova zakonika, eli rijeiti lokalne pravne posebnosti
i uspostaviti pravno jedinstvo u najvanijim pravnim podrujima. To je razlog to ta vlast
dokida ulogu sveenstva u podruju sudstva. Hamurabijeva je elja bila da bude vladar na
sve etiri strane svijeta, tj. da to bude jedina svjetska vlast.1
Hamurabi je vladao prostorom koji je prelazio granice Mezopotamije: od Perzijskog zaljeva
na jugu do Ninive na sjeveru, od planina Elama na istoku do Sirije na zapadu. 2 U svoju je
dravu ukljuio sumerske ostatke amorianske vlasti te se sam proglasio kraljem Amorita.
Bio je jedanaesti po redu kralj prve starobabilonske dinastije, isto tako i silan ratnik i dravnik
zakonodavac. U kraljevskim se kronikama spominju ratni pohodi i osvajanja Hamurabija,
zajedno s godinom kraljevanja u kojoj je to postignuto.3
Od 19. do 16. st. pr. n. e. dogaa se integracija i sinteza, a time nastaje i nova kvaliteta u
kulturnom i dravno pravnom ivotu tog tisuljenog razvoja. Iskazana je snaga proimanja
i zbliavanja na tom prostoru koji postaje jedno. Proces drutveno gospodarskog razvoja
koji je Babilon doivio iri se na nove prostore i narode te se produbljuje na istom prostoru.4
Hamurabi je uspio eliminirati svoje suparnike i okupiti manje drave gradove u jedinstvenu
dravu. Iako je Hamurabi uglavnom nastavljao akadsko semitsku tradiciju, bio je i uvar
sumerskih duhovnih dostignua. Smatrao se pobonim graditeljem hramova i zatitnikom
slabih.5

1 Usp. Kurtovi, efko. Opa povijest prava i drave. Zagreb: Sveuilite Zagreb,
2002. Str. 55.
2 Vidi prilog br. 1
3 Usp. Lisiar, Petar. Stari istok, pregled historije istonih naroda starog vijeka.
Zagreb, 1971. Str. 69.
4 Isto kao br. 1. Str. 48.
5 Usp. kiljan, Alka... [et al ]. Povijest svijeta od poetka do danas. Zagreb:
Naprijed, 1990. Str. 113.
2

Jedan od razloga za prouavanje babilonske drave je obilje pisanih vrela. Kako je na tom
prostoru dolazilo do estih razaranja, a s druge strane nova naselja podizana na ranijim
razvalinama (radi podizanja tla), to se sauvalo obilje izvora. Rano je otkriveno pismo; vrlo je
rano razvijen promet; drava hram je prisutna i u organizaciji sveukupnog ivota. Sve je to
dovelo do pretapanja velikog broja pravnih i drutvenih odnosa u pisane isprave i do nas je
dospio veliki broj njih.6

2.1.

Formalno pravni izvori prava u Mezopotamiji

O pravu Mezopotamije doznaje se na temelju nekoliko izvora, a to su: zakonski tekstovi,

vladarska pisma i isprave o pravnim poslovima.

Zakonski tekstovi. U Mezopotamiji su se ve potkraj 3. tisuljea pr. n. e. poeli pojavljivati
normativni akti zakoni. Oni su uglavnom bili ispravci postojeeg obiajnog prava. Ti su
zakoni od velike vanosti i nakon to su propale vlasti koje su ih stvorile.
A) Ur Namu (vl. 2111. 2094. g. pr. n. e.), vladar Ura, a zatim Sumera i Akada izdao je ovaj
zakon koji je sauvan fragmentarno;
B) Lipid Itar (vl. 1934. 1924. g. pr. n. e.), vladar Isina izdao je zakon koji je sauvan u veim
fragmentima od prethodno navedenog te je kao takav vaan dokument u razvoju kaznenog
prava;
C) Zakon vladara Bilalame (oko 1930. g. pr. n. e.), zakon izdan u dravi Enun;
D) Hamurabijev zakon (vl. 1792. 1750. g. pr. n. e.), najvaniji zakon koji nam je poznat skoro u
cijelosti. Vrlo je vaan za poznavanje prava Mezopotamije jo stoljeima nakon nestanka
Hamurabijeve drave.
Vladarska pisma. Ona su drugi vaan izvor za poznavanje pravnog i drutvenog ivota
Mezopotamije. To su vladareve upute niim dravnim inovnicima. S obzirom da je drava
imala veliku ulogu u cjelokupnom ivotu Mezopotamije, iz njih doznajemo o razliitim
podrujima ivota kao i o ulozi drave u njima.
Isprave o pravnim poslovima. Najpotpuniji izvor za upoznavanje drutvene stvarnosti. Npr.
iz tree dinastije Ura sauvano je vie od 100 000 upravnih isprava.7

6 Usp. Kurtovi, efko. Opa povijest prava i drave. Zagreb: Sveuilite Zagreb,
2002. Str. 53.
7 Isto kao br. 6. Str. 54.
3

3. Hamurabi i njegov zakonik

Prema Rjeniku historije drave i prava, Hamurabijev se zakonik definira kao skup pravnih
propisa to ih je u jednom jedinstvenom zakonodavnom djelu izdao poetkom 17. st. (oko
1694. g. pr. n. e.) babilonski vladar car Hamurabi.
Nadalje rjenik donosi: Prvi tekst zakona, djelomino nepotpun, uklesan na kamenom stubu
od diorita visokom 2. 25 m, sada smjetenom u parikom Louvreu, nala je jedna francuska
arheoloka ekspedicija 1901./2. g. u ruevinama Suze, prijestolnice stare drave Elam
(dananji jugozapadni Iran). Tamo ga je iz Babilonije prenio poetkom 12. st. pr. n. e. jedan
elamski vladar, osvaja babilonskog podruja. Taj zakonski tekst rekonstruiran je, gotovo u
cjelini, na osnovi kasnije pronaenih njegovih kopija i fragmenata. 8 Hamurabi je, sudei po
uvodu Zakonika, isti obznanio pri zavretku svoje duge i plodne vladavine. Na vrhu stele
nalazi se basreljef na kojemu je prikazan Hamurabi kako stoji u sveanom stavu pred bogom
sunca amaom koji ga nadahnjuje boanskom mudrou kako bi ovaj to bolje sastavio
zemaljske zakone. Na prednjoj strani stele nalazi se osamnaest, a na zadnjoj strani dvadeset i
osam pojaseva u kojima je ispisan tekst. 9 Hamurabi navodi da su ga bog mudrosti Ea i njegov
sin Marduk poslali kako bi na zemlji uspostavio zakon i red. Tekst Zakonika sastoji se od
uvoda, zakona i zavrnog dijela. Zakoni sadre 282 propisa od kojih je na steli uniteno oko
35 propisa. T. J. Meek koji je preveo Zakonik na engleski jezik tu je prazninu popunio s
dvanaestak propisa s kopija Zakonika ouvanih na ploicama. Stela je u poetku bila
smjetena u hramu boga amaa u Sipparu odakle je odneena u 12 st. u glavni grad Elama,
Suzu. Stelu je krajem 1901. i poetkom 1902. otkrilo francusko arheoloko drutvo na elu sa
Jean Jacques de Morganom i odnijelo ju u Louvreu.10
Hamurabijev se zakonik smatra najopsenijim i najvanijim antikim pravnim dokumentom
Bliskog Istoka. Zato je neobino to se u tisuama sauvanih isprava o pravnim poslovima i
sporovima iz starobabilonskog doba ni suci ni stranke ne pozivaju na Hamurabijev zakonik te
da to je praksa esto odstupala od njegovih odredaba. Pretpostavlja se da je razlog tomu to
se vjerojatno Zakonik smatrao obinim zapisom obiajnog prava (babilonsko pravo nije tada
8 Bastai, Konstantin; Horvat, Marijan; Sirotkovi, Hodimir. Rjenik historije
drave i prava. Zagreb: Novinsko izdavaki, tamparski i birotehniki zavod,
1968. Str. 320.
9 Vidi prilog br. 2.
10 Vii, Marko. Zakonici drevne Mezopotamije. Sarajevo: Svjetlost, 1989. Str. 95.
96.
4

poznavalo termin zakon ili opi propis) pa se zato na njega nisu pozivali, ali zato ipak su
eljeli znati njegov sadraj te je zato esto prepisivan.11

4. Sadraj Hamurabijevog zakonika

Zakonik, pisan klinopisom na akadskom jeziku, sastoji se od tri dijela: prologa ili uvoda,
zatim zakonskih propisa izloenih u 282 lana i, naposljetku, epiloga ili zakljuka. U prologu
i epilogu zakonodavac se poziva na autoritet razliitih boanstava, istie svoje vojne i
dravnike uspjehe i ciljeve svog zakonodavnog djela te izrie blagoslove, a baca teka
prokletstva na sve one koji ne bi potovali njegove zakonske odredbe.12
Hamurabijev zakonik donosi odredbe samo o spornim pitanjima. On nije kodifikacija vaeeg
prava u pravom smislu rijei, nego samo uvjetno, pa u njemu nisu regulirana mnoga pitanja iz
svakidanjeg ivota, npr. ubojstvo s umiljajem. 13 Stroga odvojenost pravnih normi od
vjerskih dogmi kao i prinudna sila vladara navode na svjetovni karakter Zakonika. Kasnije
nastale kopije, elamske, asirske i novobabilonske ukazuju na dugotrajan ugled koji je
Hamurabijevo djelo uivalo kao izvor pozitivnog prava u robovlasnikim dravama Srednjeg
istoka.14
Moe se rei da Zakonik ima oblik kazuistikog kaznenog zakona, to znai da ne poznaje
suvremenu pravnu tehniku, ali ipak ima odreenu sistematizaciju:
1. o sudu: lanci 1 5, predviaju kazne protiv sudaca, tuitelja, svjedoka;
2. o stvarima: lanci 6 126, uglavnom sadre odredbe o stvarnim pravima, odnosno njihovu
stjecanju, prenoenju i povredama;
3. o braku i obitelji: lanci 127 195, sadre odredbe o zakljuenju braka, odnosima meu
suprunicima, o mirazu, o odnosu izmeu roditelja i djece, o nasljeivanju;
4. o zatiti ivota i tijela: lanci 196 214, govore o raznim povredama;

11 Margeti, Lujo. Antika i srednji vijek/Studije. Zagreb: HAZU, 1995. Str. 16.
12 Bastai, Konstantin; Horvat, Marijan; Sirotkovi, Hodimir. Rjenik historije
drave i prava. Zagreb: Novinsko izdavaki, tamparski i birotehniki zavod,
1968. Str. 320.
13 Usp. Margeti, Lujo. Antika i srednji vijek/Studije. Zagreb: HAZU, 1995. Str. 16.
14 Isto kao br. 12. Str. 320.
5

5. o radu: lanci 215 282, odreuju odgovornost za izvreno djelo, odnosno rad kao i tete i
povrede pri tome poinjene, itd.15

4.1. Grane prava Hamurabijevog zakonika

4.1.1. Stvarno pravo
Zatita stvarnih prava zauzima najvei dio u Hamurabijevu zakoniku. U tom dijelu nalazimo
najvanije odredbe o vlasnitvu, najvie vezanih uz povredu tog prava, kroz izlaganje kazneno
pravnih odredaba. Razlikuje se zajedniko i privatno vlasnitvo. Subjekti zajednikog
vlasnitva mogu biti drava vladar, hramovi, gradovi, sela. Objekti vlasnitva su uglavnom
zemlja i druge nekretnine, ali mogu biti i pokretnine, npr. stoka, robovi, poljoprivredno orue
i dr.
Privatno vlasnitvo trpi manje ogranienja u interesu drave s obzirom kako je bilo prije i
poslije babilonske drave. Privatni vlasnici plaaju porez u plodinama.
Vlasnitvo openito, a posebno dravno i hramovno, vrlo je strogo zatieno. Kraa se
ponekad nadoknauje trideseterostrukom vrijednou ukradene stvari (l. 8), a ako lopov nije
u stanju to nadoknaditi, bit e osuen na smrt (l. 8, 15, 16, 19, 21, 22, 25). U ovom dijelu
Zakonika titi se i posjed (l. 53, 55, 57, 59, 113) kao i slunosti (pravo prolaza preko tue
zemlje).

4.1.2. Obvezno pravo

Ovaj dio Hamurabijava zakonika regulira podruje ugovornih obveza i obveza odreenih
zakonom. Za neizvrenje ugovora propisane razliite odgovornosti, uglavnom je to bila
imovinska odgovornost, a ako odgovorni nema imovine da tetu nadoknadi onda pada u
dugovinsko ropstvo da bi radom otplatio tetu. Ropstvo je bilo ogranieno na tri godine. Od
obvezno pravnih ugovora u Zakoniku nalazimo sljedee: kupoprodaju, zakup, najam, osobni
najam (ugovor o radu), zajam, ugovornu pogodbu, ostavu, nalog, ugovor o drutvu (ortakluk),
posebne trgovako bankarske ugovore, itd.
A) Kupoprodaja. Kupoprodaja je, izgleda, obavljana uvijek uz predaju stvari i isplatu
kupoprodajne cijene, to je smatrano bitnim za prijenos vlasnitva. (...) Predmet
prodaje su bile nekretnine i pokretnine, a meu ovima i ljudi, bilo robovi, bilo
15 Usp. Kurtovi, efko. Opa povijest prava i drave. Zagreb: Sveuilite
Zagreb, 2002. Str. 58.
6

slobodni. Postojala je ne samo samoprodaja, nego je domain mogao prodati lanove

svoje obitelji (enu, djecu). (...) U ugovorima je esto klauzula o jamstvu za evikciju
(u sluaju da se pojavi netko trei tko tvrdi da je pravi vlasnik stvari, a ne onaj koji ju
je prodao), a kao oblik jamstva prodavalac obeaje imovinsko obeteenje ili osobno
jamstvo (tj. dugovinsko ropstvo). Postoji i imovina koja je trajno ili privremeno izvan
pravnog prometa.16
B) Zakup. Predmet zakupa moe biti zemlja ili stan (l. 78). Zakupni je rok kratak (jedna
godina) ili dug (pet godina). Slunost prolaza takoer ima oblik zakupa. Kao
zakupnina daje se obino dio plodina (kad je predmet zakupa zemlja).
C) Najam. Predmet su (l. 236 261): vol, magarac, kola, brod, rob, slobodan ovjek.
Najam slobodnog ovjeka je ustvari ugovor o radu. Ugovor o najmu odreuje
najamninu i odgovornost za oteenje ili unitenje stvari ili osobe koja je predmet
najma.
D) Osobni najam. Razliite vrste radnika zakljuuju ove ugovore: ciglari, kamenoresci,
zidari, koari, krojai, pastiri, itd. U ove ugovore spadaju i naknade lijeniku,
veterinaru, graevinaru, brodograditeljima i sl. za njihove usluge. Za istu uslugu
imuniji plaaju vie. Ta je logika dosljedno provedena u cijelom Hamurabijevom
zakoniku. Najamnina za izvreno djelo plaase u itu ili drugim proizvodima i
novcu.
E) Zajam. O zajmu govore naroito lanci 48 52, 113 118. Zajam je nain
pretvaranja slobodnih ljudi u robove i oblik klasnog raslojavanja. Hamurabijev zakon
titi dunika od samovolje vjerovnika: ako vjerovnik sam plijeni dunikove stvari radi
naplate duga bit e lien svega (l. 113); ako dunik umre od vjerovnikovog
zlostavljanja, a bio je sin zajmoprimca bit e ubijen sin vjerovnika; a ako je tako umro
dunikov rob vjerovnik e platiti 1/3 mine srebra (to je vie od vrijednosti roba) i
gubi zajam (l. 116). (...) Vraanje duga se esto osigurava zalogom. Predmet zaloga
su mogle biti pokretnine i nepokretne stvari ili sva dunikova imovina. U sluaju
nevraanja duga, vjerovnik namiruje svoje potraivanje iz prihoda zaloene imovine
(l. 49, 50) ili iz njene prodaje.17
F) Ostava. To je ugovor o uvanju tue stvari. Mogao je biti zakljuen pismeno ili uz
svjedoke (l. 122, 123). Za ostavu se plaa, a ako uvar utaji uvano, mora vratiti
dvostruko (l. 120), odnosno ako netko potrauje neto to je navodno dao na uvanje,
16 Kurtovi, efko. Opa povijest prava i drave. Zagreb: Sveuilite Zagreb,
2002. Str. 59. 61.
17 Isto kao br. 16. Str. 63.
7

dat e optuenom dvostruku vrijednost onoga za to lano tvrdi da je dao na uvanje

(l. 126). Postoji i vrsta ugovora o ostavi koji je slian ugovoru o zajmu: to je ostava
stvari koje su odreene po rodu, i uvar ne mora vratiti ostavljene, nego druge iste
vrste i koliine. Ovo se tie ostave pokvarljivih stvari, ali i plemenitih kovina.
G) Nalog. To je ugovor o izvrenju inidbe za nalogodavca. Hamurabijev zakonik sadre
odredbe samo o posebnom najmu izmeu trgovca i njegova izvritelja. Ovaj ugovor je
takoer povezivan sa zajmom.
H) Ugovor o drutvu (ortakluk). Cilj ovoga ugovora mogao je biti: zajedniko davanje
ili uzimanje zajma, zajedniko voenje nekog posla, npr. kupoprodaja (ita, stoke) i sl.
prem treima svi udrueni u ortakluk i svaki udrueni posebno jame za obveze iz
odnosnog posla. Gubitak i dobitak dijele na jednake dijelove (l. 99).18

4.1.3. Brano i obiteljsko pravo

Drutvena svrha braka je raanje zakonitog potomstva. Ali potomstvo nije samozadovoljenje
ljudske potrebe da se nadivi vlastita pojedinanost nego i oblik skrbi za vlastitu starost.
Ako je supruga nerotkinja bila besprijekorna supruga, onda je odluka o drugom braku u
njezinim rukama: ako ne eli biti druga supruga ona moe brak razvesti (l. 142), moe
pribaviti (l. 144) robinju konkubinu (l. 145) ili moe muu prepustiti odluku da pribavi
robinju ili da zakljui drugi brak. Ako supruga nerotkinja nije bila uzorna ena, ona nema te
prednosti i mu je moe zadrati kao robinju (l. 141). Dakako, i mu moe raskinuti brak sa
suprugom nerotkinjom, ali ako je ona bila besprijekorna supruga mora je imovinski obetetiti
(l. 138 140).19
Brak se zakljuuje ugovorom, inae je nitav (l. 128), a bitan cilj ugovora je utvrditi
meusobne obveze. Taj ugovor zakljuuju mladoenja i djevojin staratelj. Ugovorom o
braku, budui se suprunici mogu osloboditi odgovornosti za prijebrane imovinske
odgovornosti svakoga od njih (l. 151), ali za obveze nastale za vrijeme braka kao i imovinu
steenu za vrijeme braka, odgovaraju zajedniki (l. 152). Razlika u pravnom statusu
mladenaca ne mijenja nain zakljuenja braka, tj. kako slobodni meusobno, tako i robovi
meusbno, kao i slobodni i robovi, brak zakljuuju na isti nain i brak ne mijenja njihov
status. Pri zakljuenju ugovora o braku, mladoenja je esto davao enidbeni dar tirhatu.
18 Usp. Kurtovi, efko. Opa povijest prava i drave. Zagreb: Sveuilite Zagreb,
2002. Str. 63. 64.
19 Kurtovi, efko. Opa povijest prava i drave. Zagreb: Sveuilite Zagreb,
2002. Str. 65.
8

Nakon mueve smrti ili u sluaju razvoda, ena je staratelj svoje djece, upravitelj njihove i
vlastite imovine; pa ak i za trajanja braka ena zadrava odreenu samostalnost u odnosu na
mua moe imati vlastitu imovinu koju je stekla prije braka.
Obiteljski odnosi nose patrijarhalno obiljeje. Roditeljska vlast pripada samo ocu, a na majku
prelazi samo smru oca. Djeca su bila duna na poslunost, npr. l. 195 kae da djetetu koje je
udarilo oca, otkinut e se ruka, ali ipak je roditeljska vlast po sudskim nadzorom.
Usvojenje je vrlo koritena institucija. Razlozi usvojenja: stjecanje potomstva (l. 191),
odreivanje nasljednika (l. 190), legitimacija vanbrane djece, stjecanje hranitelja,
prikrivanje ropstva, oblik osloboenja robova i sl.

4.1.4. Nasljedno pravo

10