Srednja škola Ban Josip Jelačić

Trg Franje Tuđmana 1

10290 Zaprešić

Završni rad iz predmeta:

Geografija

Tema:
Turizam Pariza

Mentor: Učenica:
Dario Pavlović, prof. Tea Mesarić Kola, 4.c
smjer: hotelijersko turistički tehničar

Zaprešić, ljetni rok

Šk. god. 2021./2022.
Sadržaj

SAŽETAK

1. UVOD 1
2. PRIRODNA GEOGRAFSKA OBILJEŽJA 2
2.1. Geografski smještaj Pariza 2
2.2. Reljef 3
2.3. Vode 3
2.4. Klima 4
3. DRUŠTVENO GEOGRAFSKA OBILJEŽJA 4
3.1. Povijest 5
3.2. Pariz u 21. stoljeću 6
3.3. Stanovništvo 6
3.4. Gospodarstvo 7
4. TURIZAM U GRADU 7
4.1. Eiffelov toranj 8
4.2. Muzej Louvre 8
4.3. Katedrala Notre - Dame 9
4.4. Disneyland Pariz 10
5. DESTINACIJE PREMA POSJEĆENOSTI 11
6. STATISTIKA TURIZMA 11
7. ZAKLJUČAK 12
8. LITERATURA
9. POPIS SLIKA
SAŽETAK

Tema mog završnog rada bio je turizam Pariza. Prošla sam i obradila geografska
obilježja Pariza: prirodna ( smještaj, reljef, klimu i vode) i društvena ( povijest,
stanovništvo i gospodarstvo), kako funkcionira turizam u gradu poput Pariza koji je
svjetski poznata aglomeracija te jedan od najposjećenijih gradova svijeta. Osvrnula
sam se na glavnu rijeku koja čiji je tok u centru te sam spomenula kako su ljudi
iskorištavala njena dobra kada su tek kročili nogom u Pariz, a kakva je situacija
danas i za što danas služi stanovnicima grada. Također sam izdvojila neke turističke
destinacije koje posjetitelji najčešće obilaze i radi kojih uopće odlaze na putovanje,
zatim sam te destinacije pozicionirala prema broju posjetitelja kroz godinu i na kraju
sam opisala i pobliže objasnila statističke podatke o turizmu grada. Što se tiče
destinacija koje sam odabrala dvije predstavljaju kulturni turizam, a druge dvije se
odnose na vjerski i obiteljski turizam. Zbog ovih podataka može se reći da sam na
neki način izdvojila koja vrsta turizma prevladava u jednoj od svjetskih metropola.
Umetnula sam slike za svaku od destinacija kako bi se stvorila predodžba o tome o
čemu pričam te sam za pozicioniranje prema broju posjetitelja napravila tablicu kako
bi lakše objasnila što mi je u cilju.
SUMMARY

The theme I had chosen for my final presentation was Tourism of Paris. I researched
and worked on subjects such as: natural geographical features ( geographical
location, relief, climate and waters ) and social geographical features ( history,
population and economy ), how does tourism in a city similar to Paris that is an
agglomeration known to the world and also on of the most visited cities in the world
function. I payed more attention to the main river which flows through the centre and
explained what did first people of Paris use it’s assets for and what is the situation
with the river like now. As a part of my work I have chosen four destinations that
tourists visit the most and choose for their travelling reason, then I placed them
according to amount of visitors they have per year and as a finishing touch I focused
on tourism statistics of the city and I explained them. As for destinations my choice
were two that represent cultural aspects, one that represents religion and the one
that is characteristic for family tourism. Because of this data it is easier to see which
type of tourism is the main one in one of the biggest metropolises in the world. There
is a table in the text for this rankings so it would be easier to understand what I am
talking about and also pictures of landmarks so it can be visible what I am
describing.
1. UVOD

Završni rad sam odlučila pisati iz područja geografije te ju usko povezati sa

strukom, to jest turizmom. Za početak definicija djelatnosti ukazuje na to da se
svako putovanje izvan mjesta stalnog boravka, koje traje dulje od 24 sata, a kraće od
jedne godine definira kao turizam. Također se ne smije putovati u svrhu obavljanja
neke djelatnosti. Temu sam odabrala sama te sam došla na ideju istražiti i ispuniti
zadatak kroz predstavljanje turizma Pariza. Kroz sami rad i tekstove koje sam složila
cilj mi je pobliže prikazati kako turizam funkcionira u jednom od najvećih i
najpoznatijih gradova, ne samo Europe, nego i svijeta. Razlozi mojeg odabira teme
svode se na činjenice da sam imala slobodu izbora o čemu želim pisati pa sam se
odlučila za grad ljubavi, vina, mode i sira. Želja mi je također bila dublje istražiti o
svjetski poznatom mjestu za koje smo svi čuli. Osvrnula sam se na statistiku,
raspored prema posjećenosti te neka osnovna obilježja grada kao što su ona
prirodno geografska i društveno geografska. Na početku sam provela istraživanje o
povijesti grada i kako to danas izgleda te koji su planovi za budućnost. Odabrala
sam četiri destinacije koje se povezuju s temom i koje daju asocijacije na Pariz.
Izdvojila sam jednu koja nije toliko utemeljena na kulturi, već na zabavi i odmoru
djece i obitelji. Cijeli završni rad sam posložila tako da se od detaljnijeg
“upoznavanja” već itekako poznate destinacije dođe do ciljanog dijela, točnije kako je
zapravo Pariz postao ono što danas jest.

1
2. PRIRODNA GEOGRAFSKA OBILJEŽJA

Pod prirodna geografska obilježja ubrajamo sva ona koja ukazuju na položaj neke
države na Zemlji te kako ta ista država izgleda. U kratko sve ono što je nastalo
djelovanjem prirode smatra se prirodnim obiilježjima u geografiji. Glavne stavke to
jest ono na što se obaziremo u ovom području jesu: geografski smještak, reljef, vode
i klima nekog mjesta. Ono što prvo opisujemo i o čemu prvo razgovaramo kod neke
države, grada, sela ili možda cijelog kontinenta jesu upravo ova obilježja.

2.1. Geografski smještaj Pariza

Najveći i glavni grad svima poznate srednjeuropske države Francuske smjestio se

na sjevernu obale rijeke Seine. Pokrajina u koju se smjestio zove se Île de France,
također poznatija kao “Pariška regija”.Najstariji dio grada čine dva otoka koje grad
sadrži, a to su: Île Saint - Louis i Île de la Cité. Gledajući iz vana Pariz pokriva 86,
928 kilometara kvadratnih. Zadnje se proširenje dogodilo 1860. godine kada su bile
zadnji put promijenjene i granice, koje zauzimaju 105,4 kilometara kvadratnih. Ta je
promijena osim novijeg izgleda gradu doprinjela 20 općina. Danas se Pariz smatra
jednom od najvećih svjetskih aglomeracija.

2.2. Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini, a u ovom slučaju na

površini Pariza. U slučaju promatranja grada kao cjeline zamijetili bismo da
prevladavaju nizine i ravnice što se reljefa tiče. Ističe se mala količina brda, od kojih
je najviši vrh pod imenom Montmartre i proteže se u visinu 130 metara. Pariz je dio
istoimenog sedimentnog bazena. Sedimentni bazen je dio gdje se nakon dugog
ulijegavanja zemlje stvorio sediment koji daje mogućnost stvaranja nafte koja se na
kraju iz istih tih bazena crpi. Do ulegnuća dolazi pomicanjem tektonskih ploča koje
su značajne za ovaj proces.

2
 slika 1: Pariz iz zraka

2.3. Vode

Pod vode spadaju sve tekućice i stajaćice nekog mjesta. Prva i najpoznatija, također
i najbitnija je ona na čijoj se obali Pariz smjestio, a to je rijeka Seine. Ona je treća po
veličini u Francuskoj te se uz njen tok moguće i prošetati. Do obala grada moguće je
doći preko 37 mostova koji idu preko rijeke. U povijesti je ona bila izvor svježe ribe
koja je ljudima koristila za prehranu. 2018. godine zadnji se put dogodio nagli porast
rijeke što je dovelo do izljeva na obalu i šetalište koje ide uz tok i kroz grad.

2.4. Klima

Što se tiče klime i klimatskih obilježja u koje spadaju tlak, temperatura i vlažnost
zraka u Parizu je ona oceanska. To je klima u kojoj su zime hladne, a ljeta nisu

3
izrazito vruća nego su topla, ali uz veliki broj padalina. Kroz većinsko razdoblje
gradovi i mjesta s oceanskom klimom prekriveni su oblacima i sunce nije česta
pojava. U ovom slučaju osjeti se utjecaj sjevernoatlanske struje koja regulira
promjene temperatura. Najviša temperatura ikada zabilježena u Parizu iznosila je
40,4 ℃ u srpnju 1948., a najniža je bila u prosincu 1879. te je iznosila niskih - 23,9
℃.

3. DRUŠTVENO GEOGRAFSKA OBILJEŽJA

U ova se obilježja svrstavaju kretanje stanovništa te povijest nastanka i naseljavanja

mjesta i kako je teklo i funkcionira gospodarstvo nekog područja. Faktori koje sam
nabrojala proizašli su od čovjeka i mijenjali su se kroz povijest zahvaljujući napretku
civilizacije. Moglo bi se reći da kako se ljudi mijenjaju skladno se mijenjaju i
društvena obilježja.

3.1. Povijest

Počeci početaka, prvi su put zamijećeni oko 4200. godine prije Krista, kada su tada
zvani Parisijci, koji su bili nasljednici keltskog plemena Senon, naselili područje oko
Seine gdje se danas smjestio Pariz. Za vrijeme srednjeg vijeka na polovici 14.
stoljeća grad je poharala pošast, poznatija kao kuga. Na 200 tisuća stanovnika,
prosječan dnevni broj mrtvih iznosio je 800. Bez obzira na to što je Pariz oduvijek bio
prijestolnica, ondašnji vladari više su težili obitavanju u Dolini Loire. Franjo I. vratio je
sjedište vladara u glavni grad i tako je ostalo sve do 1648. Godine kada se narod
pobunio protiv kraljevske obitelji, koja je zatim napustila svoj dom. Luj XIV. Je dvor
preselio u svima poznati dvorac Versailles. Nakon poraza Napoleona Bonapartea u
Pariz su ušli Rusi koji su napustili grad tek 34 godine nakon osvajanja. Najveći razvoj
dogodio se od 1840-ih godina na dalje. Napoleon III. u potpunosti je obnovio grad i

4
osim što ga je učinio ljepšim i prostranijim omogućio je lakše snalaženje u bitkama.
Jedan od događaja koji su obilježili Pariz bio je “krvavi tjedan” u kojem opsada grada
dovela do sedam dana katastrofe. U 20. Stoljeću, točnije za vrijeme Prvog svjetskog
rata, Pariz nije bio pod opsadom i napadima Njemačke, a kasnije je postao dom
mnogih umjetnika toga doba. Neki od najpoznatijih koji su živjeli tamo bili su Picasso
i Hemingway.

slika 2: stari Pariz

3.2. Pariz u 21. stoljeću

Od ranih godina 21.stoljeća u predgrađima Pariza dolazilo je do sukoba i problema

pa su vlasti osmislile nekoliko projekata koje će provoditi ili se već provode. Najveći i
najbitniji pothvat je zasigurno stvaranje metropolinskog središta pod imenom “Veliki
Pariz”. Zbog relativnog novijeg porasta broja stanovnika jedan od projekata je
organizirati i osposobiti podzemnu željeznicu. Za budućnost Pariza planiran je doista
veliki napredak i njegova unapređenja. Sve je to započeo bivši predsjednik Nicolas
Sarkozy, ne tako davne 2008. godine. Odabrano je deset skupina arhitekata,
pjezažnih arhitekata, geografa i urbanista kako bi se ostvarile sve zamisli u idućih 40
godina.

5
 Slika 3: Pariz 2022.

3.3. Stanovništvo

Pariz je najveći broj stanovnika ostvario 1921. godine za vrijeme koje je u gradu
živjelo 2,9 milijuna ljudi. Gustoća naseljenosti pozitivan je faktor u ovome slučaju
zato što se grad ulazi u popis najgušće naseljenih u svijetu. Danas gustoća
naseljenosti iznosi 20 552 stanovnika po kilometru kvadratnom, a broj stanovnika
visokih 2,2 milijuna. Najgušće su naseljeni sjever i istok, a situacija na jugu je
suprotna. Najurbaniziraniji dio je upravo pokrajina u kojoj se smjestio glavni grad pa
se Pariz smatra i jednom od najvećih aglomeracija u svijetu.

3.4. Gospodarstvo

Pariška je regija kroz povijest imala jedan od najviših BDP-a, što je i danas slučaj.
2007. stopa je iznosila 533,6 milijardi eura te Francusku svrstava u vodeću
ekonomsku zemlju u svijetu. Ekonomija Pariza uglavnom proizlazi iz uslužnih
djelatnosti u što se uključuju ugostiteljstvo i hotelijerstvo. Danas usprkos urbanizaciji
većina ljudi putuje upravo iz središnjeg dijela grada u predgrađa gdje ima više posla.
Velik dio ljudi radi upravo u turizmu i turističkim djelatnostima, a neki rade u modnoj
industriji što je također očekivano obzirom na to da je većina svjetskih dizajnera
poput Coco Chanel i Yves Saint Laurenta svoja najveća postignuća ostvarila upravo
u Parizu.

6
4. TURIZAM U GRADU

Pariz, koji je još poznat kao i grad svijetla, jedan je od najposjećenijih gradova
svijeta. Najčešći gosti su parovi i mladi zainteresirani za modu. Najzastupljeniji je
kulturni turizam zato što su neki od najvećih slikara živjeli i slikali u Parizu ili se
samo njihova djela čuvaju u nekim od raznih muzeja. Kulturni turizam se definira kao
posebna vrsta turizma u kojoj se radi o specijalnim interesima. Skupina ili osoba koja
destinaciju posjećuje u svrhu ovog oblika turizma u cilju ima posjetiti što više
muzeja, manifestacija i svega što predstavlja neku kulturu koja nije njegova. U
Parizu konkretno, osim što su turisti uvijek prisutni, najviše ih dolazi u vrijeme
nekakvih događanja i manifestacija.

4.1. Eiffelov toranj

Prva turistička destinacija je toranj, poznat pod imenom “Pariška dama” ,sagrađen
od željeza u ožujku 1889. godine. Ovaj simbol grada čiji je konstruktor Alexander
Gustav Eiffel, najviša je građevina u Parizu. Toranj je bio u konstrukciji od 1887. do
1889.,visok je otprilike 300 metara i ima 75-ak katova. Do vrha vodi 1665 stepenica,
ali do njega nike moguće doći pješice, već se posjetitelji koriste liftom. Jedna od
zanimljivosti je da vrh tornja raste do osam centimetara više u vrijeme visokih
temperatura. Jedna od najposjećenijih građevina svijeta svakih se sedam godina
premazuje antikorzivnom farbom kako bi se izbjegla moguća oštećenja u kontaktu s
vodom. Također treba napomenuti da su u sami toranj ugravirana 72 imena
znanstvenika. Imena kao što su: Eugene Flachat, Michel Chasles, Georges Cuvier i
mnogi drugi postala su nakon nekog vremena nevidljiva, ali zahvaljujući restauraciji
koja se odvijala od 1986. do 1987. To nije dugo trajalo te se i sada imena mogu
vidjeti. Eiffelov toranj htjeli su srušiti, a danas je svjetski poznata turistička atrakcija
koju godišnje posjeti oko sedam milijuna ljudi.

7
 Slika 4: konstrukcija Eiffelovog tornja

4.2. Muzej Louvre

Muzej se nalazi na obali rijeke Seine u središtu grada, a također je i jedan od

najvećih svjetskih muzeja. U dvorištu se nalazi lako prepoznatljiva staklena piramida
i time čini staru gradsku jezgru. Izgradnja palače započela je 1190., a završena je
1204. godine. Stil gradnje je na početku bila renesansa, zatim je nastavljena u
barokno-klasicističkom stilu u kojem je i dovršen. Louvre je isprva služio za
kraljevsku izložbu umjetnina, a danas se u njemu čuva preko 38 tisuća svjetski
poznatih umjetnina. Za vrijeme oba Napoleona palača je proširena i postaje bogatija
za 20 tisuća primjeraka. Prije spomenuta piramida načinjena je od aluminija i stakla.
Zanimljiva je činjenica da bi jednom posjetitelju u slučaju da želi pogledati cijeli
muzej i sve umjetnine trebalo oko pet tjedana. Trenutno je Louvre najposjećeniji
muzej na svijetu. Djelo koje obilježava cijelu izložbu, koja je u muzeju stalna,
zasigurno je Da Vincijeva Mona Lisa.

8
 Slika 5: muzej Louvre

4.3. Katedrala Notre - Dame

Katedrala koja se na hrvatskom u doslovnom prijevodu zove “Katedrala Naše

Gospe” posvećena je Gospi te je sjedište pariške nadbiskupije. Vjeruje se da je prije
same izgradnje na istom mjestu bio rimski hram namijenjen bogu Jupiteru. Nakon
hrama na red je došla bazilika Sv. Stjepana te je na red došla gradnja katedrale koja
je imala nekoliko faza. Prva faza trajala je od 1163. do 1250. U toj su fazi izgrađene
bočne lađe i galerija. Druga faza započeta je odmah nakon prve i trajala je do
polovice 14. stoljeća i tada se katedralu ukrašavalo, dodavali su se detalji te se
popravljalo što je bilo potrebno. Može se primijetiti dugi tok gradnje zato što su se
kroz to vrijeme izmijenili mnogi umjetnički stilovi što se lako zamjećuje. 15. Travnja
2019. godine ovo je remek djelo stradalo u požaru koji su vatrogasci gasili dugih 15
Sati.

Slika 6: Notre dame, Pariz

9
 4.4. Disneyland Pariz

Disneyland Pariz je turistička destinacija koju kroz godinu posjeti jako velik broj ljudi.
Prikladan je za sve uzraste i nudi za svakoga po nešto. Cijela manifestacija se
sastoji od dva zabavna parka, sedam hotela i golf terena. Otvorio se za javnost 12.
travnja 1992. godine. U početku se zvao Euro Disneyland, ali nakon velike krize koja
se dogodila 1994. promijenili su ime u Disney Paris resort koje je službeni naziv i
dan danas. Park su izgradili iz temelja stoga je gradnja trajala od 1988. godine do
1992. kada su ga otvorili. U prosjeku zabavni park i sve što on uključuje godišnje
posjeti oko 12,5 milijuna ljudi. Veliki broj posjetitelja ga svrstava u najposjećenije
zabavne parkove u Europi.

Slika 7: Disneyland Paris

5. DESTINACIJE PREMA POSJEĆENOSTI

Prema prosjeku broja posjetitelja u jednoj godini muzej Louvre je na prvom mjestu s
obzirom na ostale destinacije koje sam odabrala. Utjecaj na to ima činjenica da je
Pariz u svijetu poznat kao grad visoke umjetnosti i kulture. Muzej nudi razne
komponente, sam po sebi je umjetnina i značajna posebnost je već spomenuta
staklena piramida u dvorištu. Druga po redu je katedrala Notre Dame što pak

10
ukazuje na to da znatna količina turista dolazi posjetiti jedno od najpoznatijih svetišta
jako često. Idući je Disneyland koji, iako nudi za svakoga po nešto, uglavnom privlači
obitelji s malom djecom zato što njih najviše i zanima. Zadnji je Eiffelov toranj koji
godšnje posjeti sedam milijuna ljudi. Koliko god pozitivnih strana i ljepota ima, nije za
svakoga. Neki imaju strah od visina, a neki jednostavno odustanu od posjete zbog
visoke cijene ulaznica, koja iznosi 40-ak eura. Bez obzira na varijacije Pariz je i dalje
središte turizma i za većinu je među prvim izborom za posjetiti.

DESTINACIJA BROJ POSJETITELJA/GODIŠNJE

Eiffelov toranj 7 milijuna

Muzej Louvre 16 milijuna

Notre Dame 14 milijuna

Disneyland Paris 12,5 milijuna

6. STATISTIKA TURIZMA

U 2018. Godini Pariz je posjetilo oko 90 milijuna turista iz inozemstva. Turizam u

cijeloj državi pridonosi oko 7% BDP-u, a prihodi godišnje iznose o 54 milijarde eura.
Uz razne vrste turizma koje grad nudi kao što su: vjerski, obiteljski, zimski i razni
drugi visoka je stopa zastupljenosti kongresnog turizma, naime Pariz je prvi u svijetu
kao konngresni grad. Što se tiče turističkih dolazaka 2016. godine došlo je do naglog
pada broja posjetitelja. Bilo je mnogih razloga poput poplava do kojih je došlo jer se
rijeka Seine izlila, najveći svjetski problem i ono zbog čega su ljudi masovno odbijali
putovanja, pogotovo u Pariz, bili su teroristički napadi. Broj domaćih turista pao je tek
za 0,8%, ali je zato broj onih iz inozemstva pao za jedan i pol milijun.

11
7. ZAKLJUČAK

Kroz pisanje završnog rada zaista mogu reći da sam jednim dijelom dala mašti na
volju, sama sam birala sve, od teme do destinacija i podnaslova, što je pozitivno
utjecalo na moju volju za radom. Inače volim Pariz, a kroz sastavljanje svakog teksta
naučila sam puno više no što sam mislila da budem. Osim što sam naučila o gradu,
ovo mi je iskustvo doprinijelo sposobnostima za sastavljanje stručnih radova za
budućnost, što nikako ne škodi. Zaključila sam da ne prevladavaju uvijek u turizmu
zabava, rekreacija i destinacije koje služe isključivo za razbibrigu, negou ovom
slučaju one u kojima se nešto može naučiti, gdje možemo upoznati prošlost i razvoj
ne samo umjetnosti već i povijesti destinacije. Također iskustvo pisanja mi je
proširilo vokabular te me na neki način uputilo u sastavljanje diplomskih radova i
ostalih stručnih pisama i dokumenata. Proširilo mi se i znanje o struci, prisjetila sam
se nekih definicija i bila sam potaknuta da sama organiziram kako želim da izgleda
nešto što mi je bitno za vrijeme koje tek slijedi. Mislim da osim što sam se prisjetila
nekih termina, da sam se i približila onome zbog čega sam upisala hotelijersko
turističku školu, a to je želja za upoznavnjem prvo same sebe s gradom, a kasnije i
ostalih koji imaju želju.

12
8.LITERATURA
Pariz,
https://hr.wikipedia.org/wiki/Pariz (23.4.2022.)
Pariz i regija zbog terorističkih napada gube posjetitelje
https://www.rtl.hr/vijesti/svijet/pariz-i-regija-zbog-terorizma-u-2016-godini-izgubili-
milijun-i-pol-turista-11a3100c-b9f0-11ec-934b-0242ac12003d (16.5.2022.)
Brojke statistike 2019. , Pariz i SAD https://www.poslovniturizam.com/brojke-
trendovi/icca-statistike-2019-pariz-i-sad-uvjerljivo-na-vrhu-zagreb-i-hrvatska-ostvarili-
najbolje-rezultate-do-sada/3297/ (16.5.20222.)
Broj posjetitelja u muzejima u svijetu pao za 77%
https://www.24sata.hr/lifestyle/broj-posjetitelja-u-muzejima-u-svijetu-pao-za-77-zbog-
korone-756226 (23.4.2022)
Disneyland Paris
https://hr.wikipedia.org/wiki/Disneyland_(Pariz) (16.5.2022.)
Disneyland Paris resort https://www.disneylandparis.com/en-int/?
ecid=SEM_ild23_A_11ebec0e-403b-4ac2-a9af-be76ba4b14de&market=INT-EN-
Neutral-
HR&country=HR&customid=195034652_1Cj0KCQjwhLKUBhDiARIsAMaTLnH8-
zWi0llYUIk3yaFqffndKgxBYlx8O-9AI3c6iFe65yzs1bIo9dMaAm5-EALw_wcB
(16.5.2022)
Pariz grad suprotnosti
https://geografija.hr/pariz-grad-suprotnosti/ (23.4.2022.)
Internacionalni BDP,
https://www.bdpinternational.com/locations?region=europe ( 20.5.2022.)
Francuska,
https://european-union.europa.eu/principles-countries-history/country-profiles/
france_hr (20.5.2022.)
Popis zemljopisnih tema
https://hr.wikipedia.org/wiki/Popis_osnovnih_zemljopisnih_tema ( 23.4.2022.)
Oceanska klima
https://www.meteorologiaenred.com/hr/Oceanska-klima.html (23.4.2022.)
1
9.POPIS SLIKA
Slika 1: Pariz iz zraka ……………………………..………………………………..3
https://image.dnevnik.hr/media/images/1600xX/Nov2020/61978643.jpg
Slika 2: Stari Pariz …………………………………………………………………..6
https://elopeinparis.com/wp-content/uploads/2014/06/im-paul-wolff-paris-pont-
alexandre-iii-1930s.jpg
Slika 3: Pariz 2022 …………………………………………………………………..6
https://www.euroseas.org/wp-content/uploads/2020/09/Paris.jpg
Slika 4: Konstrukcija Eiffelovog tornja ……………………………………………..8
https://i.insider.com/58b854f7ca2b015b2d8b4606?width=1200&format=jpeg
Slika 5: Muzej Louvre ……………………………………...………………………..8
https://media.architecturaldigest.com/photos/585836f8001c874267ed3f29/master/
pass/Louvre%20Pyramid%20AIA.jpg
Slika 6: Katedrala Notre Dame …………………..…………………….…………..9
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0f/Cath
%C3%A9drale_Notre-Dame_de_Paris_-_12.jpg/330px-Cath%C3%A9drale_Notre-
Dame_de_Paris_-_12.jpg
Slika 7: Disneyland Pariz ……………………………………………….…………..10
https://snippetsofparis.com/wp-content/uploads/2021/07/Disneyland-Paris-Park.jpg
1
Datum predaje rada: ___________________________

Potpis mentora: ___________________________

Ocjena pisanog rada: ___________________________

Datum obrane rada: ___________________________

Ocjena obrane rada: ___________________________

Konačna ocjena: ___________________________

Povjerenstvo:

1. mentor: ___________________________

2. član: ___________________________

3. član: ___________________________

4. član: ___________________________

5. član: ___________________________

Prostor za izdvojeno mišljenje ili eventualni komentar: