EKOSUSTAVI MORA I OCEANA

Morski sisavci u Jadranu

A) Koristi različite izvore znanja i riješi zadatke.

Koje vrste sisavaca stalno borave u Jadranu ?

Jedini stalno prisutna morski sisavac u Jadranskom moru je dobri dupin. U hrvatskom dijelu
Jadranskog mora povremeno borave sredozemna medvjedica i vrste kitova koje redovito
nastanjuju Sredozemno more, a to je veliki sjeverni kit. Sisavci koji povremeno borave u
Jadranu su još: plavobijeli dupin i glavati dupin, dok se obični dupin i krupnozubi dupin ovdje
pojavljuju znatno rjeđe.

Koje prilagodbe imaju morski sisavci za život u moru ?

Prednji udovi morskih sisavaca su se razvili u peraje koje podsjećaju na vesla. Zadnje noge su
se ili potpuno izgubile ili se u vodi skupljaju jedna uz drugu i služe kao jedna repna peraja.
Također, došlo je i do potpunog gubitka dlaka, izgradnje snažnog potkožnog masnog tkiva,
kao i promjena sistema za disanje kako bi mogli provesti duže vremena pod vodom. Morski
sisavci su razvili plivaće kožice između između prstiju što im omogućuje potisak veće količine
vode.

Što ugrožava morske sisavce u Jadranu ?

Morske sisavce u Jadranu ugrožava: utjecaja čovjeka na njihova staništa, zagađenja, izlov ribe
i turizam.

Koji je sisavac u Jadranu najugroženiji ? Ukratko opiši obilježja i način života – izgled,
veličinu, prehranu, aktivnost, ponašanje, brigu za potomstvo i dr.

Sredozemna medvjedica je sisavac koji je u Jadranu najugroženiji. Ona je životinja koja je

aktivna danju, hrani se ribom i školjkašima, ali su joj najdraži glavonošci (sipe, hobotnice i
lignje). Tijelo joj je zbijeno i pokriveno kratkom dlakom, s gornje strane tamnosmeđom ili
sivkastom, s donje znatno svijetlije, a može biti i potpuno bijela. Glava im je okrugla, na
kratkom i debelom vratu. Vretenasto tijelo s debelim potkožnim slojem masti je prilagođeno
životu u moru. Na kopno izlaze radi odmora i parenja. Odrasle jedinke mogu doseći dužinu
oko 2,40 m i masu do 320 kg. Mladunci se rađaju u jesen, a u vodu ulaze u dobi od dva
tjedna. Majke ih doje do starosti od oko 18 tjedana. Spolnu zrelost postižu u dobi od četiri
godine, a očekivan životni vijek im je više od 20 godina. Na kopnu se kreću teško i nespretno,
podupirući se prednjim udovima. Sredozemne medvjedice, kao i neke druge vrste morskih
sisavaca, smatrane su štetočinama jer su ribarima činile štete na njihovom ribarskom priboru
i smanjivali im ulov ribe. Stoga su ih mjesni ribari često iz osvete za pričinjenu štetu lovili i
ubijali.

Nika Franjić, 1.A 4.4.2022. 13:41:43

 EKOSUSTAVI MORA I OCEANA

Kako se treba ponašati u blizini morskih sisavaca ? Precizno objasni i navedi pravila
ponašanja.

Kada se nađemo u blizini sisavaca ne smijemo usmjeravati plovilo direktno prema opaženim
životinjama. Ukoliko im se želimo približiti, potrebno je to učiniti polako, brzinom manjom od
5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te je potrebno izbjegavati nagle
promjene smjera ili brzine. Ne proizvoditi iznenadne zvukove motorom. Osigurati da je u
krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila. Ne
ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta. Ukoliko se kod životinja primijete znakovi
uznemirenosti ili se primijete majke s mladuncima, potrebno je odmah (promjenom smjera,
bez ubrzavanja) napustiti područje susreta. Područje susreta potrebno je napustiti
usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je
plovilo udaljeno više od 200 m od dupina. Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti dupina ili
kita ne plivati i ne roniti s njima, ne hraniti ih niti ih pokušavati dodirivati. Ne bacati smeće u
more i ne ostavljati isto na obali i plažama jer dupini mogu slučajno progutati plastične
vrećice što može uzrokovati njihovo ugibanje. Svako namjerno uznemiravanje dupina ili kita
potrebno je prijaviti Sektoru inspekcijskog nadzora zaštite prirode pri Upravi za inspekcijske
poslove Ministarstva zaštite okoliša i energetike i nadležnoj policiji. Nalaz ozlijeđene, bolesne
ili uginule životinje potrebno je dojaviti na broj 112 ili HAOP-u putem adrese e-pošte:
vrste@haop.hr.

Fizikalna i kemijska svojstva morske vode.

Fizikalna i kemijska svojstva morske vode su: salinitet, gustoća, tlak, temperatura, svjetlost,
prozirnost, boja i gibanja morske vode (valovi, morske struje, morske mijene (plima i oseka)).

Tvrdnje odredi kao točne ili netočne (odabrani odgovor, T ili N, oboji drugom bojom), a
netočne odgovore ispravi točnima.

a) Na dubini od 10 m vlada dvostruko veći tlak od tlaka na površini vode. T N

b) Sunčeva svjetlost u oceanima dopire do 800 m dubine. T N
Sunčeva svjetlost u oceanima dopire do 200 m dubine.

c) Gustoća morske vode smanjuje se isparavanjem, hlađenjem i stavranjem leda. T N

Gustoća morske vode raste isparavanjem, hlađenjem i stvaranjem leda.

d) Morska se voda brzo zagrijava i brzo hladi. T N

Morska se voda sporo zagrijava i sporo hladi.

e) Salinitet morske vode ovisi o količini otopljenog vapnenca (CaCO3). T N

Salinitet morske vode ovisi o količini otopljenog natrijevog klorida (NaCl).

Nika Franjić, 1.A 4.4.2022. 13:41:43

 EKOSUSTAVI MORA I OCEANA

Prouči sliku i odgovori na pitanja:

Imenuj zone oceana označene na slici:

1. zona svjetla
2. zona sumraka
___________________________________________________________________________
3. zona tame
___________________________________________________________________________
4. bezdan
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

Navedi životne zajednice oceana uz primjere sa slike:

Životne zajednice oceana su: bentos, pelagos, nektonski organizmi, planktonski organizmi te koraljni
grebeni.

Nika Franjić, 1.A 4.4.2022. 13:41:43