EKOLOGIJA ZAJEDNICA (BIOLOGIJA PT 3)

Ekologija ponašanja
 ponašanje
o promjena aktivnosti potaknuta nekim podražajem
o ponašanje životinja uključuje sve načine na koje životinje dolaze u interakciju s drugim
jedinkama iste vrste, organizama drugih vrsta i okolišem općenito
o potrebe pronalaženja hrane, interakcije u društvenim skupinama, izbjegavanje grabežljivaca i
razmnožavanje

 urođeno ponašanje- određeno genima

vranino zakopavanje sjemenki ujesen, lančano lajanje, označavanje teritorija (pas), kornjače nakon što
se izlijegu odlaze prema oceanu

 naučeno ponašanje- naučeno od roditelja ili prema iskustvu

dresura psa, kad pčele žele naći nektar, naučile su povezivati boje s hranom

 ponašanje potaknuto unutarnjim čimbenicima

fiziološke promjene na tijelu, dnevni ritam, mijaukanje mačke dok je gladna, osjećaj straha u blizini psa

 ponašanje potaknuto vanjskim čimbenicima (npr. sezonske promjene)

hibernacija, estivacija, seobe (predenje, siktanje mačke)

 životinje koje se brinu za svoje potomke imaju manji broj potomaka

̴ imaju previše potomaka da bi se o njima brinule
 životinje koje se ne brinu za svoje potomke imaju velik broj potomaka

Povezanost i međuodnosi u životnim zajednicama (odnos jedinki)

1. kompeticija

 posredno natjecanje nema izravne borbe za hranom, no međusobno smanjuju jedna drugoj količinu
hrane
 izravno natjecanje jedinke štite određene resurse ili područje (teritorijalnost)
 unošenje invazivnih vrsta
EKOLOŠKA NIŠA

 položaj neke vrste unutar biocenoze u pogledu prehrane

 prilagodba organizma i način na koji pojedine vrste iskorištavaju biotičke i abiotičke čimbenike
 prehrana organizma
 položaj u hranidbenom lancu
 ponašanje organizma
 prilagodbe organizma
2. predatorstvo

 odnos u kojem jedan organizam konzumira drugi

 interakcija za grabežljivce (preživljavanje i reprodukcija)

prilagodbe predatora

 na temelju osjetila (njih, sluh, vid, dodir)

 način lova
o u grupi (vukovi, kitovi ubojice, galebi)
o samostalno (mačka, lisica)
 sokol loveći male sisavce raspoznaje određene boje i oblike
 sova raspoznaje zvuk koji proizvodi plijen
 hijena raspoznaje miris
 grabežljivci (npr. jastreb, vuk) imaju i građu tijela prilagođenu hvatanju plijena oštre kandže, zube ili
kljun kojima mogu usmrtiti plijen

prilagodbe plijena

 kemijska zaštita (otrovne žlijezde, žalci, plinovi)

 aposemija (upozoravajuća obojenost)
 žute pjege na pjegavom daždevnjaku
 žabe mukači kod napada predatora okreću se na leđa, napušu trbuh koji je prošaran žutim ili
narančastim pjegama

 kriptička obojenost označava obojenost sličnu okolišu u kojem životinja živi

 mladunčad (divlja svinja, mlade patkice, lane)
 oponašanje
 fitomimeza
 mimikrija
SIMBIOZA

 mutualizam (+/+)
 praživotinje i bakterije u probavnom traktu nekih životinja razgrađuju celulozu na spojeve koje
domaćin može probaviti (niti jedan od organizama ne bi mogao preživjeti sam)

o mikoriza- suživot gljiva i korijenja nekih vrsta biljaka u kojem gljive pomažu u primanju vode
i mineralnih tvari a biljka proizvodi hranu fotosintezom

 parazitizam (+/-)
o fakultativni/ povremeni paraziti dio života provedu kao paraziti (pijavica)
o obligatni/ stalni paraziti cijeli život provedu kao paraziti i ne mogu preživjeti bez domaćina
o unutarnji paraziti/ endoparaziti (trakavica, metilj)
o vanjski paraziti/ ektoparaziti (uši, buhe, krpelj)

 komenzalizam (+/0)
 veliki čuvar školjke koji živi u periski
 bršljan i stablo
 alge koje žive na oklopima kornjača
  amenzalizam (-/0)
o antibioza (bilo koji antibiotik)
 aleopatija pojava kad neke biljke izlučuju u tlo kemijske tvari koje inhibiraju rast drugih biljaka
(orah)

Biološka raznolikost
 raznolikost gena, vrsta, biocenoza i ekosustava na Zemlji
 pretpostavljeni broj vrsta na zemlji -20 milijuna-
 Hrvatska- zakon o zaštiti prirode, IUCN
 22. svibnja- međunarodni dan biološke raznolikosti

 važnost bioraznolikost
o održavanje života na zemlji
o kruženje tvari i protok energije
o farmaceutska industrija
o industrijski materijali (drvo, ugljen, koža, pamuk)

 BIONIKA održivi proizvodi i procesi, prirodna rješenja (čičak)

N ( N −1 )
D=
Σ n ( n−1 )
Dsimpsonov indeks raznolikosti

Nukupan broj svoj jedinki svih vrsta nađenih na staništu

nukupan broj jedinki određene vrste

 prednosti raznolike zajednice

o otpornost na invazivne vrste
o otpornost na iznenadne promjene abiotičkih čimbenika
o više dostupnih resursa

 monokulture-invazije nametnika, bolesti

 doominantne vrste najbrojnije, najveća biomasa
 ključne vrste
o nisu najbrojnije, nemaju najveću biomasu
o imaju ekološku ulogukontroliraju strukturu zajednice
o predatori, mutualisti, ljudi
 inženjeri okoliša
o svojim djelovanjem mijenjaju izgled i obilježja ekosustava u kratkom razdoblju

DOBRI UTJECAJI ČOVJEKA LOŠI UTJECAJI ČOVJEKA

veterinari deforestacija
zeleni mostovi ne kvaliteta zraka
nacionalni parkovi, parkovi prirode i strogi rezervati smeće u oceanima
pošumljavanje invazivne vrste
fragmentirano stanište

 ekološka sukcesijaniz promjena u sustavu i strukturi zajednica na nekom staništu u nekom

razdoblju
 eutrofikacija prirodno starenje vodenih ekosustava zbog erozijskih procesa i gomilanja tvari
(soli fosfora i dušika)
 zoonoze bolesti koje se prenose na ljude sa životinjama
o H1N1, svinjska gripa, ptičja gripa
 vektori  najčešće paraziti koji prenose zoonoze (krpelji, uši, buhe)