2

1. MJERNE JEDINICE I MATEMATIČKI ALAT ............................................................................................................. 3

Potencije i decimalne jedinice .............................................................................................................................. 3
Mjerne jedinice duljine ............................................................................................................................................ 3
Mjerne jedinice vremena i brzine ....................................................................................................................... 5
Mjerne jedinice površine (ploštine) .................................................................................................................... 6
Mjerne jedinice obujma (volumena) ................................................................................................................... 7
Mjerne jedinice mase ............................................................................................................................................... 8
Mjerne jedinice gustoće .......................................................................................................................................... 10

2. PRAVOCRTNA GIBANJA ................................................................................................................................................. 12

Osnovni pojmovi kinematike ................................................................................................................................. 12
Grafički prikazi gibanja ........................................................................................................................................... 14
Jednoliko pravocrtno gibanje ............................................................................................................................... 18
Jednoliko ubrzano i jednoliko usporeno pravocrtno gibanje .................................................................... 19

3. SILA I GIBANJE ................................................................................................................................................................... 23

Newtonovi zakoni ...................................................................................................................................................... 23
Sila teža, težina i gustoća ...................................................................................................................................... 24
Gibanja u polju sile teže .......................................................................................................................................... 25

4. PRIMJENE NEWTONOVIH ZAKONA .......................................................................................................................... 29

Sile reakcije ................................................................................................................................................................. 29
Trenje i otpor sredstva. Gibanje na kosini ...................................................................................................... 31
Količina gibanja, impuls sile i zakon očuvanja količine gibanja ............................................................... 34

5. ENERGIJA .............................................................................................................................................................................. 38
Rad, energija i mehanički oblici energije ......................................................................................................... 38
Snaga i korisnost ....................................................................................................................................................... 40
Očuvanje energije ...................................................................................................................................................... 41

6. KRUŽNA GIBANJA ............................................................................................................................................................. 44

Jednoliko gibanje po kružnici ............................................................................................................................... 44
Gibanje planeta (elipsa) .......................................................................................................................................... 46
Opći zakon gravitacije ............................................................................................................................................. 48

RJEŠENJA ZADATAKA ......................................................................................................................................................... 49

3
4
Potencije i decimalne jedinice
Prikaži navedene brojeve pomoću potencija s bazom 10:

a) 893 000 000 d) 0,000 002 34

b) 3 476 000 000 000 e) 0,000 000 79

c) 28 234 000 000 f) 0,000 000 034 67

Izračunaj i prikaži u znanstvenom zapisu:

a) 3 · 106 · 2 · 107 d) (4 · 1012) : (2 · 107)

b) 3 · 104 · 5 · 107 e) (2,8 · 106) : (2 · 10-7)

c) 3 · 10-6 · 8 · 107 f) (4,8 · 10-6) : (1,2 · 10-7)

Izračunaj i prikaži u znanstvenom zapisu:

a) 3 · (106)2 d) (4 · 1012)2 : (2 · 107)3

b) (3 · 104)3 e) (2,8 · 106)3 : (2 · 10-7)2

c) (8 · 107)2 f) (4,8 · 10-6)-2 : (1,2 · 10-7)-3

Čovjek na lutriji dobije 5 Mkn. Koliko je kuna dobio?

Osoba izmjeri širinu nekog objekta i dobije vrijednost 5 µm. Koliko je to metara?

Koliko doručaka pojede čovjek tijekom 80 godina života ako doručkuje svaki dan? Pretpostavite da
godina ima 365 dana.

Mjerne jedinice duljine

Pretvori (preračunaj) sljedeće mjerne jedinice:

a) 12,6 cm = ? m f) 3,8 μm = ? m

b) 179,9 dm = ? m g) 59,99 nm = ? pm

c) 4,5 km = ? m h) 2 mm = ? nm

d) 789,67 mm = ? m i) 67 pm = ? dm

e) 45,8 cm = ? mm j) 98 Mm = ? km

Širina nekog objekta iznosi 5 · 105 mm. Koliko je to m, dm, cm?

Dopuni:

a) 4 dm + ____ cm = 1 m d) 0,8 m + ____ dm = 1 m

b) 31 cm + ____ dm = 1 m e) 0,32 m + ____ cm = 1 m

c) 674 mm + ____ mm = 1 m f) 5,9 dm + ____ m = 1 m

5
 Pretvori u centimetre:

a) 6 dm d) 0,15 dm g) 2 m 6 cm

b) 13 dm e) 6,43 m h) 12 m 7 dm

c) 539 m f) 5 m 6 dm 3 cm i) 6 dm 7 cm 3 mm

Pretvori u milimetre:

a) 0,0045 m f) 16,5 cm

b) 0,32 m g) 8 dm 2 cm

c) 5,73 dm h) 3 m 7 dm 4 mm

d) 0,4 dm i) 6 cm 7 mm

e) 3,12 cm j) 6 m 8 cm 7 mm

Pretvori u centimetre:

a) (1/2) dm e) (9/10) m

b) (1/5) dm f) (3/20) m

c) (7/10) dm g) (47/100) m

d) (3/4) m h) (32/1000) m

Pretvori u metre:

a) 17 dm f) 89 cm

b) 8 dm g) 4 m 8 dm 3 cm

c) 934 mm h) 12 m 6 dm

d) 1589 mm i) 5 m 8 cm

e) 251 cm j) (4/25) cm

Pretvori u metre i u centimetre te rezultat prikaži u znanstvenom zapisu:

a) 6,4 pm f) 1350 Gm

b) 300 nm g) 24,6 Mm

c) 680 mm h) 8 km 360 m

d) 0,12 km i) 6 dm 2 mm

e) 320 μm j) 645 Tm

Pretvori u tražene mjerne jedinice:

a) 6,4 m = ? km f) 1350 m = ? km

b) 20 mm = ? dm g) 20,8 cm = ? m

c) 480 mm = ? m h) 35 cm = ? m

d) 0,12 dm = ? m i) 4 dm 7 mm = ? dm

e) 320 dm = ? km j) 5 m 6 dm = ? mm

6
 Izračunaj:

a) 5,6 m – 2,1 m + 1,3 m = ? dm d) 66 dm – (8,3 m – 413 cm) = ? cm

b) 6,9 dm – (4,1 dm – 3,7 dm) = ? m e) 59,99 nm = ? pm

c) 4,9 m – 135 cm = ? cm f) 23,5 m + 43 m 7 dm – 27 m 3 dm = ? m

Valna duljina spektralne linije svjetlosti iznosi 5,546 · 10-7 mm. Izrazite je u centimetrima i u
metrima.

Kolika je visina jednakostraničnog trokuta duljine stranice 5 cm izražena u cm, m, mm i dm?

Kolika je duljina stranice jednakostraničnog trokuta visine 5 cm izražena u cm, m, mm i dm?

Hipotenuza pravokutnog trokuta duga je 5 cm, a jedna kateta je duga 3 cm. Izračunaj duljinu druge
katete, opseg i površinu tog trokuta.

Kolika je duljina hipotenuze pravokutnog trokuta duljine kateta 3 cm i 4 cm izražena u cm, m, mm

i dm?

Kolika je duljina dijagonale kvadrata duljine stranice 5 cm izražena u cm, m, mm i dm?

Pravokutnik ima dijagonalu dugu 5 cm i jednu stranicu dugu 4 cm. Izračunaj duljinu druge stranice,
opseg i površinu tog pravokutnika.

Dijagonala kvadrata duga je 4,24 cm. Izračunaj duljinu stranice, opseg i površinu tog kvadrata.

Jednakostranični trokut ima stranicu duljine 6 cm. Izračunaj visinu, opseg i površinu tog trokuta.

Kolika je duljina stranice kvadrata duljine dijagonale 25 cm izražena u cm, m, mm i dm?

Kružnica ima promjer 6 cm. Izračunaj polumjer i opseg te kružnice, te površinu pripadnog kruga.

Mjerne jedinice vremena i brzine

Koliko jedan dan ima sekundi?

Izrazi vrijeme u traženim mjernim jedinicama:

a) 5 h = ? min g) 4 tjedna = ? h

b) 12 h = ? s h) 2,5 h = ? min

c) 17 min = ? s i) 500 h = ? dana ? h

d) 8 dana = ? h j) 70 300 min = ? dana ? h ? min

e) 7 dana = ? min k) 3 h 20 min = ? s

f) 24 h = ? s l) 300 000 s = ? dana ? h ? min

Koliko sekundi ima 6 dana 7 sati i 34 minute?

Ako prosječni životni vijek čovjeka iznosi 75 godina i ako 1 godina traje 365,25 dana, izrazi životni
vijek čovjeka posebno u satima i u minutama.

Muškarac na brijanje potroši otprilike 4 minute svako jutro. Koliko približno vremena potroši na
brijanje u 40 godina? Izrazi rezultat kao kombinaciju dana, sati i minuta.

7
 Na natjecanju je Ana pretrčala stazu za 51,30 sekundi, a Maja za 1 minutu i 6,45 sekundi. Koliko je
sekundi Maja dulje trčala od Ane?

Ljudsko srce napravi prosječno 70 otkucaja u jednoj minuti. Koliko otkucaja napravi srce u jednom
danu?

Koliki je dio sata protekao od 13.20 h do 13.40 h? Odgovor izrazi razlomkom.

U nekom kraju na Zemlji svijetli dio dana traje 7 sati i 12 minuta. Koliko tamo traje noć?

Slušate album s tri pjesme. Prva pjesma traje 4 min 23 s, druga pjesma 7 min 24 s, a treća pjesma
10 min 15 s. Koliko ste minuta i sekundi slušali cijeli album, ako stanke između pjesama traju po tri
sekunde?

Pogledate na sat i zaključite da će za 3 i pol sata biti ponoć. U koliko ste sati pogledali na sat?

Film je počeo u 14 h 15 min, a završio je u 16 h 12 min. Koliko je minuta trajao film?

Brzina svjetlosti je približno 3 · 108 m s-1. Koliko je to: a) km h-1; b) cm min-1?

Iskažite brzine: 36 km h-1; 54 km h-1 i 72 km h-1 u m s-1.

Iskažite sljedeće granične frekvencije vidljive svjetlosti u Hz:

a) crvena ➔ od 405 THz do 480 THz g) zelena ➔ od 0,53 PHz do 0,6 PHz

b) žuta ➔ od 510 000 GHz do 530 000 GHz h) ljubičasta ➔ od 620 THz do 0,68 PHz

Mjerne jedinice površine (ploštine)

Iskaži površinu kvadratnim centimetrima:

a) 3 m2

b) 2 m2 75 dm2

c) 4 dm2 300 cm2

Iskaži površinu kvadratnim decimetrima:

a) 3 m2 d) 4 m2 25 dm2

b) 4,7 km2 e) 2 m2 1 cm2

c) 3 dm2 2 cm2 f) 6,012 m2

Iskaži površinu kvadratnim milimetrima:

a) 3 dm2 d) 7 cm2 10 mm2

b) 9,5 cm2 e) 1 dm2 11 cm2

c) 1 m2 2 cm2 f) 8,021 dm2

Na crtu upiši znak <, = ili > tako da tvrdnje budu točne:

a) 800 mm2 ___ 1 dm2 d) 25 cm2 ___ 0,25 dm2

b) 60,5 cm2 ___ 0,61 m2 e) 20 cm2 ___ 0,002 dm2

c) 104 mm2 ___ 1,4 cm2 f) 22 m2 ___ 0,22 ar

8
 Izrazi površinu u traženim mjernim jedinicama:

a) 241 dm2 = ? m2 e) 13,5 dm2 = ? m2 i) 3 cm2 = ? m2

b) 250 cm2 = ? m2 f) 205 dm2 = ? m2 j) 1,8 cm2 = ? dm2

c) 57 m2 = ? ar g) 849 m2 = ? ar k) 1,4 m2 = ? ar

d) 25 ar = ? ha h) 2350 ar = ? ha l) 9 ar 5 m2 = ? ar

Kolika je površina kruga polumjera 2 cm? Izrazi je u kvadratnim decimetrima i kvadratnim metrima.

Izbroji kvadratiće i za svaki lik napiši iznos površine u cm2 (1 kvadratić ima stranicu duljine 5 mm)
A B C

1 cm
Nacrtaj kvadrat kojemu je površina jednaka
1 cm
površini nacrtanog lika:

Mjerne jedinice obujma (volumena)

Pretvori jedinice:

a) 22 m3 232 dm3 33 cm3 = ? m3 = ? dm3 = ? cm3 = ? mm3

b) 5 dm3 700 cm3 = ? m3 = ? dm3 = ? cm3 = ? mm3

c) 221 dm3 33 cm3 188 mm3 = ? m3 = ? dm3 = ? cm3 = ? mm3

Izrazi volumen u zadanim mjernim jedinicama:

a) 16 dm3 = ? m3 g) 542 m3 = ? ℓ m) 45 m3 = ? ℓ

b) 3,24 m3 = ? dm3 h) 205 dm3 = ? mℓ n) 2,79 ℓ = ? cm3

c) 3,7 m3 = ? dm3 i) 0,79 m3 = ? cm3 o) 4,25 m3 = ? ℓ

d) 180 cm3 = ? dm3 j) 516 mℓ = ? dm3 p) 2,79 dm3 = ? mℓ

e) 1900 mm3 = ? cm3 k) 45 cm3 = ? mm3 r) 56 cm3 = ? ℓ

f) 5 cm3 = ? dm3 l) 80 ℓ = ? m3 s) 2,38 dm3 = ? m3

9
 Na crtu upiši znak <, = ili > tako da tvrdnje budu točne:

a) 400 cm3 ___ 0,4 dm3 d) 204 cm3 ___ 0,25 dm3

b) 505 dm3 ___ 0,5 m3 e) 0,002 m3 ___ 2 dm3

c) 4,2 cm3 ___ 4200 mm3 f) 250 dm3 ___ 0,2 m3

Kocka ima brid duljine 9 dm.

a) Koliki je njezin obujam u kubnim centimetrima i u litrama?

b) Koliko bi kockica obujma 9 dm3 stalo u tu kocku, kad bi bila šuplja?

U menzuri se nalazi 24 cm3 vode. Kad u menzuru uronimo olovnu kuglu, očitamo volumen 28,5 cm3.
Koliki je volumen kugle?

Kvadar ima duljinu bridova 5 cm, 3 cm i 6 mm. Koliki je njegov obujam u mm3, cm3, m3?

Sanduk visine 30 cm ima oblik kvadra. Dug je pola metra i širok 4 dm. Koliko najviše knjiga veličine
30 cm · 20 cm · 1 cm možemo složiti u njega, ako knjige slažemo uspravno?

Duljina brida jedne kocke iznosi 5 cm, a brid druge kocke je dvostruko dulji. Koliko je puta volumen
veće kocke veći od volumena manje kocke?

Koliko litara vode stane u posudu oblika kocke duljine brida 1 m?

Ukupna duljina bridova kocke iznosi 24 cm. Koliki je volumen te kocke iskazan u cm3 i m3 ?

Za obnovu 250 m duge i 7 m široke ceste potreban je sloj šljunka debljine 25 cm. Koliko kubnih
metara šljunka moraju dovesti vozači građevinske tvrtke?

Drvene cjepanice duljine 1 m naslagane su na 16,5 m dugu i 2 m široku hrpu. Koliko je vožnji obavio
gospodin Bukvić, ako odjednom može svojim kamionom prevesti 5,5 m3 drveta?

Cesta širine 7,5 m betonira se 20 cm debelim slojem. Kolika je cijena betoniranja 1 km ceste, ako 1
kubni metar betona košta oko 300 kuna?

U pilani su 3 m3 trupaca ispiljena na jednake, 4 metra duge, 20 cm široke i 2,5 cm debele daske.
Koliko je dasaka dobiveno, ako je ostalo 12% viška drveta?

Akvarij ima oblik kvadra s bridovima duljine 60 cm i 30 cm, a visok je 40 cm. U njega ulijemo 54
litre vode. Do koje visine dopire voda u akvariju?

Mjerne jedinice mase

Upiši mjernu jedinicu koja nedostaje:

a) 9 kg = 900 _____ d) 103 g = 1 _____

b) 2000 _____ = 2 t e) ½ _____ = 500 kg

c) 48 dag = 480 _____ f) 6400 _____ = 6,4 g

Upiši mjerni broj (iznos) koji nedostaje:

a) 72 kg = _____ g d) 2 · 103 mg = _____ g

10
 b) _____ t = 12 000 kg e) _____ kg = 950 dag

c) 340 g = _____ dag f) ¾ kg = _____ g

Na crtu upiši znak <, = ili > tako da tvrdnje budu točne:

a) 7400 g ___ 74 dag d) 6250 mg ___ 625 g

b) 12 t ___ 12 000 kg e) 0,32 t ___ 320 kg

c) 0,9 kg ___ 900 dag f) 0,96 g ___ 96 mg

Poredaj mase po veličini počevši od najmanje:

½ kg oraha; 250 g maslaca; 520 dag limuna; 300 g čokolade; 0,45 kg sira; 60 dag meda

Primijeni znak < i poredaj po veličini:

a) 640 g; 0,6 kg; 60,4 dag; 0,006 t

b) ¼ t; 260 kg; 2060 dag; 0,06 t

Stupičasti dijagram m/kg

100
prikazuje mase članova
peteročlane obitelji.
90

80

70

60

50

40

30

20

10

0
TATA MAMA ANA JAN EMA

a) Kolika je masa pojedinih članova obitelji?

tata: __________ mama: __________ Ana: __________ Jan: __________ Ema: __________

b) Koje dijete ima najveću (i koliku) masu?

c) Za koliko je grama Ema lakša od Ane?

d) Može li se cijela obitelj zajedno istodobno voziti u liftu nosivosti 240 kg?

Koliko grama nedostaje do kilograma za navedene mase?

a) 26 g c) 0,555 kg e) 34,8 dag

b) 991 g d) 13 dag f) 9 dag 5 g

11
 Ispred mosta je prometni znak ograničenja najveće dopuštene mase od 2 t. Može li automobil od 1 t
prijeći most, ako vozi teret mase 420 kg, a masa vozača iznosi 76 kg?

Izračunaj i rezultat izrazi u kilogramima:

a) 3 t 510 kg + 714 kg d) 48,6 dag : 9

b) 1,8 kg – 75 dag e) ¼ t + 0,8 t

c) 65 g · 12 f) ¾ kg : 0,25

Izračunaj:

a) 75 t : 5 t d) 18 t : 5

b) 0,2 kg : 2 dag e) 68 g : (1/3)

c) 3,6 kg : 0,9 g f) 2,7 t : (9/10)

Izračunaj i rezultat izrazi u kilogramima:

a) 4 kg – 335 dag + 680 g c) 3 kg : 2 + 36 dag : 3 – 1500 g : 3

b) 1 t – 25 kg · 8 + 0,3 t : 4 d) 4 · (0,007 t – 2500 dag : 5 – 200 g · 5)

Iz masa navedenih u tablici izračunaj prosječnu masu učenika.

Martin Ivan Juraj Janko
56 kg 48 kg 69 kg 51 kg

Za pripravu čokoladnog peciva, koje pečemo u pećnici pola sata pri temperaturi 180 0C, potrebno je:
6 jaja (prosječna masa jednog jaja je 62 g), 14 dag šećera, 16 dag oraha, 10 dag čokolade u prahu,
7 dag maslaca, prašak za pecivo mase 12 g i 2 žlice ruma (mase 2 g). Kolika je ukupna masa svih
sastojaka iskazana u dekagramima?

U skladištu je 31,5 t krumpira koji će se pakirati u 30-kilogramske vreće. Koliko će se vreća napuniti
krumpirom?

Paula i Marin skupili su 450 kg papira. Prvo su u reciklažno dvorište odvezli 3/5 ukupne mase papira,
a zatim još 2/3 preostalog papira. Koliko im je papira još ostalo?

Masa 4,5 m duge željezne šipke je 35,1 kg. Kolika bi bila masa takve šipke duge 10 m?

Mjerne jedinice gustoće

Izrazi gustoću u traženim mjernim jedinicama:

a) 2,41 g cm-3 = ? kg m-3 e) 849 kg m-3 = ? g cm-3

b) 2507 kg m-3 = ? g cm-3 f) 0,264 g cm-3 = ? kg m-3

c) 57 g cm-3 = ? kg m-3 g) 3 g cm-3 = ? kg m-3

d) 375 kg m-3 = ? g cm-3 h) 1,8 kg m-3 = ? g cm-3

Kugla od željeza gustoće 7,9 g cm-3 ima masu 800 g i obujam 125 mℓ. Je li kugla puna ili šuplja?

U menzuru mase 328 g ulijemo 200 mℓ tekućine. Menzura s tekućinom ima masu 480 g. Kolika je
gustoća tekućine?

12
U dvije jednake čaše ulijemo: vodu u prvu, a alkohol u drugu. Mase vode i alkohola su jednake i iznose
po 158 g. Ako je površina dna čaše 25 cm2, gustoća vode 0,998 g cm-3, a alkohola 0,79 g cm -3, u
kojoj će čaši i za koliko biti viša razina tekućine?

Koliko litara vode stane u kadu dimenzija 2 m · 1 m · 0,5 m? Koliko je to kilograma vode, ako je
gustoća vode 1 g cm-3 ?

Koliko litara ulja stane u posudu dimenzija 25 cm · 4 dm · 300 mm? Kolika je masa tog ulja, ako je
njegova gustoća 900 kg m-3 ?

Bazen dug 50 m i širok 20 m napunjen je vodom do visine 1,5 m. Koliko hektolitara vode ima u
bazenu? Kolika je masa vode u bazenu, ako je gustoća vode 1 g cm-3 ?

U akvariju dugom 30 cm i širokom 20 cm nalazi se voda do visine 25 cm. Odredite masu vode u
akvariju, ako je njena gustoća 1 g cm-3 .

Koliko kilograma petroleja gustoće 0,8 g cm-3 možemo uliti u pravokutnu posudu dugu 1,2 m, široku
70 cm i visoku pola metra?

U posudu koja je do vrha napunjena vodom bacimo 810 g olovne sačme. Koliko će se vode pritom
preliti preko ruba posude? Gustoća olova je 11,3 g cm-3 .

Mjedeni uteg mase 0,2 kg uronimo u posudu s petrolejem. Kolika je masa istisnutog petroleja? Gustoća
mjedi je 8,9 g cm-3 , a petroleja 0,8 g cm-3 .

U čašu napunjenu do vrha stane 250 g vode (gustoće 1 g cm-3 ). Koliku masu ima med gustoće
1,4 g cm-3 kad ispuni istu čašu?

Odredite volumen posude koju možemo potpuno napuniti s 1,2 kg alkohola gustoće 0,79 g cm-3 .

13
Osnovni pojmovi kinematike
Tijelo se giba duž x osi (crtež). Pomak tijela definiran je kao: Δx = x2 - x1, gdje je x1 početni položaj
tijela, a x2 konačni položaj tijela.

negativan smjer pozitivan smjer

–9 –8 –7 –6 –5 –4 –3 –2 –1 0 +1 +2 +3 +4 +5 +6 +7 +8 +9
x/m

a) Koliki je pomak tijela Δx ako su koordinate položaja tijela: x1 = 5 m, a x2 = 9 m?

b) Koliki je pomak tijela Δx ako su koordinate položaja tijela: x1 = 9 m, a x2 = 5 m?

c) Koliki je pomak tijela Δx ako su koordinate položaja tijela: x1 = − 5 m, a x2 = − 9 m?

d) Koliki je pomak tijela Δx ako su koordinate položaja tijela: x1 = − 5 m, a x2 = 9 m?

e) Koliki je pomak tijela Δx ako su koordinate položaja tijela: x1 = 5 m, a x2 = − 9 m?

f) U kojim slučajevima se tijelo giba u pozitivnom smjeru, a u kojima u negativnom smjeru x osi?

Automobil se giba po kružnoj cesti polumjera ‘r’ sjever

(crtež).

a) Kada automobil dođe iz točke A u

točku B koliki je njegov pomak?

b) Kada automobil dođe iz točke A u r

točku B koliki je put prešao? zapad istok

jug

Prosječnu brzinu tijela ‘v’ koje prijeđe put ‘Δs’ u vremenskom periodu ‘Δt’ iskazujemo jednadžbom:

a) b) c) d) e)
v = Δs / t v = s / Δt v = Δs / Δt Δv = Δs  Δt v = Δt / Δs

Udaljenost od kuće do škole iznosi 1,2 km. Tu udaljenost prijeđete za 10 minuta. Kolika je bila vaša
prosječna brzina iskazana u km h-1 i m s-1 ?

Za koje će vrijeme tijelo prijeći put od 360 km, ako se giba srednjom brzinom 10 m s-1 ?

Akceleraciju tijela iskazujemo jednadžbom:

a) b) c) d) e)
Δa = Δv / Δt a = Δv / Δt a = v / Δt Δv = Δa  Δt Δa = Δt / Δv

14
Loptu ste bacili horizontalno i njena putanja
je prikazana na crtežu. Izračunajte pomak
lopte od mjesta izbacivanja do mjesta njenog

2 m
udarca na tlo.

4 m

2 m s-1
Gibanje tijela prikazano je slikom. Kada se tijelo nalazi u točki A A
njegova brzina iznosi 2 m s-1 (udesno). Nako što prođe 2 s tijelo se
nalazi u točki B i ima brzinu od 2 m s-1 (ulijevo). Odredite srednju
– 2 m s-1
akceleraciju tijela tijekom gibanja.
B

Gibate se duž x osi i odmotavate klupko konca. U trenutku tp = 0 nalazite se u ishodištu x1 = 0. Zatim
se gibate u pozitivnom smjeru x osi do točke s koordinatom x2 = + 5 m, stanete i počinjete se gibati
u suprotnom smjeru do točke s koordinatom x3 = – 5 m u kojoj se nalazite u trenutku tk = 10 s.

x/ m

–6 –5 –4 –3 –2 –1 0 +1 +2 +3 +4 +5 +6

a) Koliki je vaš pomak od ishodišta koordinatnog sustava na kraju putovanja u vremenskom intervalu
Δt = tp – tk ?

b) Koliko ste konca odmotali tijekom putovanja ako je nit bila stalno napeta i horizontalna? Što
predstavlja prijeđeni put ‘s’?

c) Kolika vam je bila prosječna brzina po pomaku i po putu?

Kolika će biti prosječna brzina automobila tijekom putovanja ako se:

a) Prvu polovinu vremena giba brzinom 40 km h-1, a drugu polovinu vremena brzinom 60 km h-1?

b) Prvu polovinu puta giba brzinom 40 km h-1, a drugu polovinu puta brzinom 60 km h-1?

Automobil prvu trećinu puta vozi brzinom 50 km h-1, a preostali dio puta brzinom 20 km h-1. Kolika
je srednja (prosječna) brzina tijekom putovanja?:

Automobil prvu četvrtinu puta vozi brzinom 30 km h-1, a preostali dio puta brzinom 60 km h-1.
Kolika je srednja (prosječna) brzina tijekom putovanja?

Tijelo se giba tako da prvu četvrtinu ukupnog vremena putovanja vozi nepoznatom brzinom, a ostale
tri četvrtine ukupnog vremena vozi brzinom 36 km h-1. Kolika je bila brzina tijela u prvoj četvrtini
vremena ako je tijekom cijelog putovanja srednja brzina bila 28 km h-1?

Tijelo se giba tako da prvu četvrtinu puta vozi nepoznatom brzinom, a ostale tri četvrtine puta vozi
brzinom 36 km h-1. Kolika je bila brzina tijela na prvoj četvrtini puta ako je tijekom cijelog putovanja
srednja brzina bila 12 km h-1?

15
 Vlak vozi 30 minuta brzinom 60 km h-1, nakon toga 15 minuta brzinom 40 km h-1, pa 45 minuta
brzinom 20 km h-1. Kolikom se srednjom brzinom gibao vlak tijekom putovanja?

Vlak je prvu polovicu puta prešao 1,5 puta većom brzinom nego drugu polovicu. Srednja brzina vlaka
na cijelom putu je bila 43,2 km h-1. Kolike su brzine vlaka na prvom i drugom dijelu puta?

Vlak je prvu polovinu ukupnog vremena putovanja prešao 1,5 puta većom brzinom nego drugu.
Srednja brzina vlaka tijekom ukupnog vremena putovanja je 43,2 km h-1. Kolike su bile brzine vlaka
u prvom i drugom dijelu vremena putovanja iskazane u km h-1?

Automobil se na prvoj trećini puta giba sa 10 km h-1, na drugoj trećini s 20 km h-1, a na posljednjoj
trećini brzinom 60 km h-1. Kolika je srednja brzina automobila na cijelom putu?

Ako se automobil na drugoj polovini svog puta giba brzinom od 60 km h-1, a tijekom cijelog puta ima
prosječnu brzinu 48 km h-1, kolikom se brzinom gibao na prvoj polovici puta?

Tijelo prijeđe udaljenost od 30 km za 1 h. Za povratak istim putom treba mu 0,5 h. Kolika je srednja
brzina tijekom putovanja?

Grafički prikazi gibanja

Gibanje dva automobila A i B koji se gibaju duž x osi prikazano je A
pomak x
x,t grafom. Koji automobil ima veću veću brzinu?

vrijeme t

Gibanje dvaju automobila A i B koji se gibaju u pozitivnom smjeru x osi prikazano je x,t-grafom. Što
na osnovi grafa možete zaključiti o brzinama automobila? Kada je automobil B u ishodištu x = 0, gdje
se nalazi automobil A, ispred ili iza automobila B? Koja je slika točna a) ili b)?

x
a) A B
A x

B x = 0

b) B A
t x

Gibanje dvaju automobila A i B koji se gibaju u pozitivnom smjeru x osi prikazano je x,t-grafom. Što
na osnovi grafa možete zaključiti o brzinama automobila? Kada je automobil B u ishodištu x = 0, gdje
se nalazi automobil A, ispred ili iza automobila B? Koja je slika točna a) ili b)?

x
a) B A x
A
B x = 0

b) A B
t x

16
 10 s
Na slici je prikazana staza neke utrke. Na slici su zadani podaci
400 m
za pojedine etape puta i odgovarajuća vremena.
5 s
a) Kolika je prosječna brzina tijekom utrke? 200 m
20 s
b) Na kojoj etapi je brzina bila najmanja? 500 m
15 s
c) Nacrtajte v,t-graf gibanja.
500 m

Crtež prikazuje ovisnost brzine tijela o vremenu (v,t-graf A

gibanja) tri tijela A, B i C. Koje od tijela ima najveću B

brzina v
akceleraciju? C

vrijeme t

Dva tijela C i D gibaju se duž x osi (crtež).

Njihovo gibanje možemo prikazati x,t-grafom x
0
(ovisnost pomaka o vremenu). C
x/m
a) Na gornjem crtežu označite koje je tijelo C, a koje D, 5
ako je snimka učinjena u trenutku t = 0.

b) Kolike su brzine tijela? D

c) Napišite jednadžbe gibanja tijela x = f(t).

d) Kada će tijela biti na istom mjestu i kolika je tada

udaljenost tijela od ishodišta? Odredite računski i
t/s
grafički. 0 5

e) Nacrtajte kako bi izgledao x,t-graf kada bi se tijelo D u trenutku t = 0 gibalo u suprotnom

smjeru jednakom brzinom po veličini kao i prije. Napišite jednadžbu gibanja tijela.

Dva tijela C i D gibaju se duž x osi (crtež).

Njihovo gibanje možemo prikazati x,t-grafom
x
(ovisnost pomaka o vremenu). 0
x/m
D
a) Na gornjem crtežu označite koje je tijelo C, a koje D,
5
ako je snimka učinjena u trenutku t = 0.

b) Kolike su brzine tijela?

c) Napišite jednadžbe gibanja tijela x = f(t).

d) Kada će tijela biti na istom mjestu i kolika je tada C

udaljenost tijela od ishodišta? Odredite računski i
grafički. t/s
0 5
e) Nacrtajte kako bi izgledao x,t-graf kada bi se tijelo C u trenutku t = 0 gibalo u suprotnom
smjeru jednakom brzinom po veličini kao i prije. Napišite jednadžbu gibanja tijela.

17
 Na slici je x,t-graf gibanja troje ljudi A, B i C koji se gibaju duž x osi.

a) Kolike su brzine osoba A, B i C?

x / km
b) Nađu li se ikada sva trojica na istom B
C
mjestu u isto vrijeme? 10

c) Kolika je udaljenost osobe B od

8 A
ishodišta u trenutku 0,8 h?

d) Koja osoba najranije prelazi točku 6

x = 0 pod pretpostavkom da se
stalno gibala jednako duž x osi? 4

e) Koliko vremena je osoba A prošla

2
točku x = 0 ranije od osobe B pod
t /h
pretpostavkom da se stalno gibala
0 0,2 0,4 0,6 0,8 1
jednako duž x osi?

Graf prikazuje ovisnost pomaka nekog x/ m

tijela, iskazanog u metrima, u ovis- 10
9
nosti o vremenu iskazanom u sekun- 8 C
dama (x,t-graf). Nacrtajte graf ovis- 7
6 B
nosti brzine o vremenu (v,t-graf).
5
Kolika je srednja brzina tijela tijekom 4 A
gibanja? Kolika je brzina tijela u 3
2
točkama A, B i C?
1 t/s
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Tijelo se giba duž x osi. Na grafu je prikazana ovisnost položaja tijela o vremenu (x,t-graf).

x/m
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10 t/s
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

a) Koliki je pomak tijela (udaljenost od ishodišta jednodimenzionalnog koordinatnog sustava) u

trenutku deset sekundi, a koliki je put tijelo prešlo za to vrijeme?

b) U kojem smjeru se tijelo giba do četiri sekunde, a u kojem nakon četiri sekunde?

c) Kolika je brzina tijela do četiri sekunde, a kolika nakon četiri sekunde po iznosu i predznaku?

d) Kolika je srednja brzina tijekom deset sekundi gibanja s obzirom na pomak, a kolika s obzirom
na put?

18
Ovisnost položaja tijela koje se giba duž x osi o vremenu (t) prikazana je x,t-grafom

a) Iz grafa x/m
očitajte gdje 100
90
se tijelo
80
nalazilo u 70
trenucima: 60
t1 = 1 s, 50
40
t2 = 3 s,
30
t3 = 5 s,
20
t4 = 6 s, 10 t/s
t5 = 8 s. 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

b) U kojem vremenskom intervalu je tijelo stajalo?

c) U kojim vremenskim intervalima je pomak tijela pozitivan, a u kojima negativan?

Ovisnost brzine tijela koje se giba duž x osi o vremenu (t) prikazana je v,t-grafom

a) Iz grafa v/m s-1

očitajte 10
9
kolika je
8
brzina u 7
trenucima: 6
5
t1 = 1 s,
4
t2 = 3 s, 3
t3 = 5 s, 2
1 t/s
t4 = 6 s,
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
t5 = 8 s.

b) U kojem vremenskom intervalu se tijelo gibalo stalnom brzinom?

c) U kojem vremenskom intervalu se brzina povećavala, a u kojem se smanjivala?

d) Mijenja li tijelo smjer gibanja tijekom 10 sekundi?

Pravocrtno gibanje učenice od kuće do škole duž x osi možemo predočiti x,t-grafom (crtež). Kuća i
škola su međusobno udaljene 6 km. Na putu od kuće (x = − 2km) do škole (x = + 4 km) nalazi se bor
(x = 0) i benzinska pumpa (x = + 2 km).
x/km
a) Koliko je trajalo gibanje
ŠKOLA +4
učenice od kuće do
benzinske pumpe? +3

b) Učenica je putem nešto PUMPA +2

izgubila pa se počela vraćati
+1
prema kući. Gdje i kada se
t/h
učenica počela vraćati nazad BOR 0
prema kući? 0,5 1 1,5 2 2,5 3
–1
c) Koliko je trajao povratak od
KUĆA –2
benzinske pumpe do bora?

d) Koliko vremena je stajala na istom mjestu tražeći izgub-ljeni predmet?

19
 e) Izračunajte brzinu učenice na pojedinim djelovima puta. Na kojem dijelu puta je učenica imala
najveću, a na kojem najmanju brzinu? Kada je brzina učenice bila pozitivna, a kada negativna?

f) Koliki je ukupan put prešla učenica?

g) Kolika je prosječna brzina učenice od kuće do škole po putu i po pomaku?

h) Nacrtajte graf ovisnosti brzine učenice o vremenu (v,t-graf).

Pravocrtno gibanje učenika od kuće do škole duž x osi možemo predočiti v,t-grafom (crtež). U trenutku
t = 0 učenik se nalazio pred kućom.

a) Opišite gibanje učenika.

v/km h−
b) Iz grafa odredite kolika je uda-
+4
ljenost od kuće do škole ako je
gibanje trajalo tri sata? +3

c) Ako je kod bora učenik imao +2

brzinu + 2 km h-1 koliko je bor
+1
udaljen od kuće?
t/h
d) Učenik se jedan sat gibao od 0
0,5 1 1,5 2 2,5 3
kuće do benzinske pumpe. Koliko –1
je benzinska crpka udaljena od
kuće? Kolika mu je bila brzina –2

kada je došao do pumpe?

e) Koliki je put prešao učenik gibajući se tri sata?

f) Kolika je prosječna brzina učenika po putu i pomaku?

g) Gdje je učenik stajao pola sata?

h) Nacrtajte graf ovisnosti akceleracije učenika o vremenu (a,t-graf). Kolike su akceleracije?

Jednoliko pravocrtno gibanje

Kolika je brzina molekule nekog plina koja bez sudara prevali put 6 m za jednu stotinku sekunde?

Pješak svake sekunde prijeđe put 1,3 m. Kolika je njegova brzina u km h-1?

Putnik brzog vlaka čuje za pola minute 60 udaraca. Kolika je brzina vlaka ako su tračnice dugačke po
20 m? (Do udaraca dolazi zbog toga što postoji razmak između tračnica.)

Čovjek čuje odjek svog glasa od vertikalne stijene nakon 2 sekunde. Kolika je udaljenost stijene od
čovjeka, ako je brzina zvuka u zraku 340 m s-1?

Kolika je brzina zvuka u vodi ako je od izvora zvuka do dubine 435 m i natrag potrebno 0,6 s?

Pješak za 2 minute učini 200 koraka. Odredi brzinu pješaka u m s-1 i u km h-1, ako je duljina jednog
njegovog koraka 70 cm.

Biciklista prelazi preko brežuljaka. Pri penjanju ide brzinom 10 m s-1, a pri spuštanju ide brzinom
15 m s-1. Uspon i spuštanje su jednake duljine. Kolika je srednja brzina bicikliste?

20
 Brod prevali put od 3000 milja za 5 dana i 20 sati. Kolika je prosječna brzina broda? Izrazi tu brzinu
u m s-1 i u čvorovima. (1 čvor = 1 milja na sat; 1 morska milja = 1852 km)

Za koje bi vrijeme metak stalne brzine 720 m s-1 prevalio put jednak udaljenosti od Zemlje do
Mjeseca, ako je srednja udaljenost Zemlje i Mjeseca 382 400 km?

Koliko je sekundi opterećen most duljine 160 m, ako preko njega prelazi vlak duljine 80 m brzinom
72 km h-1?

Koliko je sekundi opterećen most duljine 60 m, ako preko njega prelazi kolona sportaša duga 180 m
brzinom 5,4 km h-1?

Kolikom se srednjom brzinom giban Zemlja oko Sunca, ako njihova srednja udaljenost iznosi otprilike
1,507 · 108 km, a jedna godina ima 365,25 dana?

Iz Zagreba prema Ljubljani svakih pola sata polazi jedan autobus koji putuje srednjom brzinom iznosa
60 km h-1. Udaljenost od Zagreba do Ljubljane je 135 km.

a) Prikažite grafički ovisnost puta o vremenu za pet autobusa.

b) Kolika bi morala biti brzina drugog autobusa da stigne u Ljubljanu istovremeno s prvim
autobusom? Nađi rezultat računski i grafički.

Auto se giba srednjom brzinom 75 km h-1. Prikaži grafički put auta za 6 sati te isti put ako se auto
giba brzinama 100 km h-1 i 50 km h-1.

Iz Vinkovaca prema Vukovaru Ivan trči stalnom brzinom 5,4 km h-1, a iz Vukovara prema Vinkovcima
vozi Ana bicikl stalnom brzinom 18 km h-1. Njihova međusobna udaljenost u trenutku t = 0 iznosi
19,5 km. Oni prolaze istodobno kontrolne znakove.

a) Za koliko će se vremena susresti?

b) Na kojoj udaljenosti od Vukovara će se susresti?

c) Nacrtajte oba gibanja u grafu ovisnosti pomaka x o vremenu t.

Udaljenost od Zagreba do Beča je 400 km. Istodobno iz oba grada krene po jedan vlak i to vlak iz
Zagreba srednjom brzinom 100 km h-1, a vlak iz Beča srednjom brzinom 120 km h-1.

a) Nacrtaj ovisnost pomaka o vremenu za svaki vlak.

b) Odredi računski i grafički mjesto susreta vlakova.

Jednoliko ubrzano i jednoliko usporeno pravocrtno gibanje

Tijelo se počne gibati jednoliko ubrzano i za 10 s postigne brzinu od 20 m s-1.

a) Kolika je akceleracija tijela? (RJ: 2 m s-2)

b) Koliki put tijelo prijeđe za to vrijeme? (RJ: 100 m)

Tramvaj se počinje gibati sa stanice jednoliko ubrzano. Na kojoj će udaljenosti od postaje njegova
brzina iznositi 72 km h-1, ako je ubrzanje 1 m s-2?

Trkaći automobili postignu brzinu od nule do 90 km h-1 za 8 s. Kolika je akceleracija automobila

iskazana u m s-2?

21
 U nastavku su opisana dva događaja:

a) Prvi automobil kreće akceleraijom 4 m s-2. U tom ga trenutku pretječe drugi automobil koji se
giba jednoliko brzinom 108 km h-1. Koliko su automobili međusobno udaljeni 10 sekundi nakon
pretjecanja?

b) Trkač i automobilist krenu usporedno u istom trenutku prelaziti stazu od 100 m. Pritom trkač
stazu prelazi brzinom 10 m s-1, a automobilist akceleracijom 1,5 m s-2. Tko će koga čekati na
cilju i koliko dugo?

Janica se spusti niz stazu iz stanja mirovanja. Kada prođe jedna sekunda ona prijeđe put od 3 m.

a) Koliki će put prijeći za četiri sekunde ako se spušta stalnom akceleracijom?

b) Koliki će put prijeći u četvrtoj sekundi?

Na v,t-grafu prikazana je ovisnost brzine o vremenu tijela koje se giba duž x osi.

a) Opišite gibanje tijela za vrijeme 10 sekundi. v/ms−

b) Koliki put je tijelo prešlo od početka gibanja

10
do zaustavljanja?
8
c) Kolika je prosječna brzina tijela tijekom
prve dvije sekunde? 6

d) Kolika je prosječna brzina tijela tijekom 4

10 sekundi? 2
t/s
e) Nacrtajte graf ovisnosti akceleracije tijela o
0 2 4 6 8 10
vremenu

Kolika je akceleracija automobila koji jednoliko ubrzava od 36 km h-1 na 54 km h-1 na putu dugom
62,5 m?

Podatke o brzini tijela koja se mijenjala tijekom vremena prikazali ste v,t-grafom (crtež). Iz grafa
možemo zaključiti:

a) Da je najveću brzinu tijelo postiglo u E

v F
točki _____ G H
D
b) Da je najveću akceleraciju tijelo imalo C
u intervalu između točaka _____________ B
A
c) Da se tijelo gibalo jednoliko između t
točaka ____________

d) Da je negativnu akceleraciju tijelo imalo između točaka _____________

Tijelo se iz stanja mirovanja počinje gibati jednoliko ubrzano. Kolika je akceleracija tijela ako tijelo:

a) u osmoj sekundi prijeđe put od 15 m

b) za osam sekundi od početka gibanja prijeđe put od 64 m?

Tijelo se iz stanja mirovanja počinje gibati jednoliko ubrzano. Kolika je akceleracija tijela ako tijelo:

a) u sedmoj sekundi prijeđe put od 13 m;

b) za sedam sekundi od početka gibanja prijeđe put od 49 m?

22
Od pet do deset sekundi gibanja, automobilu se promijeni brzina od 10 m s-1 na 15 m s-1. Koliko
iznosi srednja akceleracija iskazana u m s-2 u tom vremenskom periodu?

Pri polasku sa stanice tramvaj se počinje gibati jednoliko ubrzano akceleracijom 1 m s-2. Na kojem
putu postigne brzinu od 10 m s-1?

Automobil se giba tako da mu se brzina poveća od 54 km h-1 na 108 km h-1 za 10 s. Kolika je

akceleracija automobila? Nacrtajte v,t-graf gibanja automobila i iz grafa odredite put koji je automobil
prešao za tih 10 sekundi.

Automobil se giba tako da mu se brzina smanji od 108 km h-1 na 54 km h-1 za 10 s. Kolika je

akceleracija automobila? Nacrtajte v,t-graf gibanja automobila i iz grafa odredite put koji je automobil
prešao za tih 10 sekundi.

Automobil se giba jednoliko usporeno po pravcu tako da mu se brzina promijeni od 108 km h-1 na
54 km h-1 za 20 s.

a) Kolika je akceleracija automobila?

b) Koliki put prijeđe automobil za to vrijeme?

Autobus vozi brzinom 18 km h-1. Na kojoj najmanjoj udaljenosti ispred semafora vozač mora početi
kočiti, ako mu je pri toj brzini za zaustavljanje potrebno 5 sekundi?

Automobil se giba jednoliko usporeno tako da mu se brzina smanji od 108 km h-1 na 72 km h-1 za
16 s. Koliki put prijeđe automobil za to vrijeme?

Avion prizemlji brzinom 100 m s-1 i počinje jednoliko kočiti akceleracijom − 5 m s-2. Koliku najmanju
duljinu treba imati pista za slijetanje?

Automobil vozi po horizontalnoj cesti brzinom 36 km h-1. Vozač doda “gas” i za 10 sekundi postigne
brzinu 54 km h-1 gibajući se jednoliko ubrzano.

a) Nacrtajte graf ovisnosti brzine o vremenu.

b) Kolika je bila akceleracija automobila?

c) Koliki je put prešao za tih 10 sekundi?

d) Kolikom se srednjom brzinom gibao automobil u tom vremenskom intervalu?

Tramvaj krene sa stanice jednoliko se ubrzavajući i za 10 s postigne najveću brzinu od 36 km h-1.

a) Ako je iduća stanica udaljena 1 km, a za jednoliko zaustavljanje tramvaja treba jednako
vremena kao i za ubrzavanje, koliko vremena se tramvaj giba jednoliko?

b) Kolika je srednja brzina tramvaja tijekom putovanja iskazana u km h-1 i m s-1?

c) Nacrtajte ovisnost brzine o vremenu gibanja tramvaja.

Dizalo u visokoj zgradi se iz stanja mirovanja počinje jednoliko ubrzavati akceleracijom 2 m s-2.
Ubrzavanje traje 3 s. Zatim se idućih 5 s giba jednoliko postignutom brzinom, pa se zaustavi stalnom
deceleracijom za 4 s.

a) Kolika je visina na koju se dizalo uspelo?

b) Kolika je prosječna brzina dizala tijekom uspinjanja?

c) Nacrtajte ovisnost brzine o vremenu gibanja dizala.

23
 Razmak između dviju postaja je 9 km. Vlak prelazi taj razmak srednjom brzinom 54 km h-1. Pri
tome se počinje gibati jednoliko ubrzano 20 s, zatim neko vrijeme vozi stalnom brzinom, a tada mu
za jednoliko zaustavljanje treba 20 s. Nacrtajte v,t-graf gibanja vlaka i odredite njegovu najveću
brzinu. Koliko vremena se vlak gibao stalnom brzinom?

Automobil vozi brzinom 36 km h-1 i počne jednoliko kočiti tako da u prvih 10 sekundi od početka
kočenja prijeđe put od 60 m.

a) Kolika je akceleracija automobila?

b) Koliki je put prešao automobil od trenutka kada je počeo kočiti do zaustavljanja?

Sanjke se iz stanja mirovanja počinju gibati pravocrtno stalnom akceleracijom od 2 m s-2.

a) Kolika im je brzina nakon 5 sekundi?

b) Koliku su udaljenost prešle za pet sekundi?

c) Koliku su udaljenost prešle u petoj sekundi gibanja?

d) Kolika je srednja brzina sanjki u prvih pet sekundi gibanja?

e) Koliku su udaljenost morale prijeći sanjke da bi postigle brzinu od 40 m s-1?

Tijelo se počinje gibati iz stanja mirovanja jednoliko ubrzano duž pravca. Za vrijeme četvrte sekunde
tijelo prijeđe put od 7 m. Kolika je brzina tijela nakon četiri sekunde i koliki put tijelo prijeđe u prve
dvije sekunde?

Tijelo prijeđe 8 m gibajući se prve dvije sekunde jednoliko ubrzano, krenuvši iz stanja mirovanja, a
preostale tri sekunde jednoliko brzinom koju je imalo na kraju druge sekunde.

a) Nacrtajte v,t-graf gibanja tijela.

b) Kolika je maksimalna brzina tijela tijekom gibanja?

c) Kolika je akceleracija tijela tijekom ubrzavanja?

d) Koliki put prijeđe u prve tri sekunde svog gibanja?

e) Kolika je srednja brzina tijela tijekom prvih 5 sekundi?

Čovjek trči brzinom 4 m s-1 da bi stigao tramvaj koji stoji. U trenutku kada je čovjek udaljen 4 m od
vrata tramvaja on krene jednoliko ubrzano akceleracijom 2 m s-2. Koliko vremena treba čovjeku da
stigne do vrata tramvaja?

24
Newtonovi zakoni
Kolika sila djeluje na tijelo mase 750 kg kada se giba akceleracijom 0,3 m s-2 ?

Na tijelo mase 5 kg djeluje sila 50 N. Koliku akceleraciju uzrokuje ta sila?

Kolika sila daje tijelu mase 1 t akceleraciju 5 m s-2 ?

Kolika je masa tijela koje pod djelovanjem sile od 15 000 N dobije akceleraciju 10 m s -2 ?

Na mirno tijelo mase 6 kg koje se nalazi na horizontalnoj podlozi počinjemo

Fv
djelovati vučnom silom od 30 N u horizontalnom smjeru (crtež). Trenje
između tijela i podloge zanemarite.

a) Koliku akceleraciju dobije tijelo?

b) Koliku brzinu postigne tijelo 3 sekunde nakon početka djelovanja sile?

c) Koliki put prijeđe tijelo za 3 sekunde od početka djelovanja sile?

Na crtežu je prikazano tijelo na koje djeluju dvije sile od 3 N i

3N 5N
5 N na istom horizontalnom pravcu. Trenje između tijela i
podloge zanemarite. Kolika sila treba djelovati na tijelo na
horizontalnom pravcu i u kojem smjeru da bi:

a) tijelo mirovalo;

b) se tijelo gibalo stalnom brzinom 5 m s-1 ?

Vlak mase 4000 t giba se brzinom 10 m s-1 po horizontalnim tračnicama. Prije stanice vlak se
počinje jednoliko zaustavljati silom kočenja 2 · 105 N.

a) Koliki put prijeđe vlak za vrijeme prve minute kočenja?

b) Koliki put prijeđe do zaustavljanja?

Osoba koja na cipelama ima čavle gura po zaleđenom jezeru sanjke koje zajedno s teretom imaju
masu 240 kg. Sila guranja u horizontalnom smjeru je stalna i iznosi 120 N. Sila trenja između
sanjki i leda je zanemariva.

a) Kolika je akceleracija sanjki?

b) Ako su sanjke na početku mirovale, kolika će biti njihova brzina kada prijeđu put od 4 m?

Auto vozi po horizontalnoj cesti brzinom 36 km h-1. U jednom trenutku vozač isključi motor i auto
se zaustavi nakon 150 m. Koliko vremena se auto gibao od isključivanja motora do zaustavljanja?

Kolikom srednjom silom djeluje motor da bi se automobil mase 1 t za 10 s ubrzao od 36 km h-1 do

72 km h-1 ?

Tijelo mase 1 kg kliže niz kosinu i u prvoj sekundi od početka gibanja prijeđe put od 1 m. Kolika sila
ubrzava kuglicu ako nema trenja?

25
 Dva klizača na klizaljkama, od kojih prvi ima masu 40 kg, a drugi masu 50 kg, nalaze se u stanju
mirovanja i odgurnu se. Kolika je brzina drugog klizača u trenutku odraza, ako je brzina prvog
klizača tada bila 1 m s-1 ?
4 dm
Šunka težine 60 N obješena je u točki A užetom na dvije potporne A
C
tanke letvice zanemarivih masa (crtež). Dimenzije letvica dane su na
crtežu. Kolikom silom djeluju letvice na zid u točkama B i C?
5 dm
B

Vagon mase 2000 kg giba se početnom brzinom od 20 m s-1 pa se počinje jednoliko usporavati
deceleracijom – 2m s-2.

a) Kolika je sila kočenja?

b) Za koliko vremena će se vagon zaustaviti i koliki će put prijeći do zaustavljanja?

Lokomotiva vučnom silom 80 kN daje vlaku akceleraciju 0,1 m s-2. Kojim će se ubrzanjem gibati
vlak ako se vučna sila smanji na 60 kN, a ostali uvjeti ostanu nepromijenjeni?

Sila daje tijelu mase 3 kg akceleraciju 4 m s-2. Koliku će akceleraciju ista sila dati tijelu mase 5 kg?

Tijelo mase 20 g pod djelovanjem stalne sile u prvoj sekundi prijeđe 20 cm. Kolika je sila koja
djeluje na tijelo?

Granata mase 5 kg izleti iz topovske cijevi brzinom 700 m s-1. Kolikom su srednjom silom plinovi u
cijevi djelovali na granatu, ako se ona gibala kroz cijev 8 ms?

Na mirno tijelo mase 10 kg počinje djelovati stalna sila. Njenim djelovanjem tijelo je dobilo brzinu
72 km h-1 za 10 sekundi. Koliki je iznos te sile?

Vagon mase 15 tona giba se početnom brzinom 36 km h-1 i deceleracijom 0.2 m s-2. Odredi:

a) iznos sile kočenja;

b) zaustavno vrijeme vagona;

c) zaustavni put vagona.

Koliki put prevali tijelo mase 15 kg za 10 sekundi, ako na njega djeluje stalna sila od 300 N? Kolika
je brzina tijela na kraju desete sekunde?

Sila 200 N djeluje na neko tijelo 20 sekundi i pomakne ga za 0,8 km. Kolika je masa tog tijela?

Vlak mase 50 tona giba se brzinom 54 km h-1. Mora se zaustaviti na putu od 20 m. Kolika mora
biti sila kočenja?

Auto mase 1 tonu giba se po horizontalnoj cesti brzinom 6 m s-1. Kolika mora biti sila kočenja, da
bi se auto zaustavio na udaljenosti 10 m?

Sila teža, težina i gustoća

Kolika je težina tijela mase 5 kg?

26
 Kolika je težina tijela mase 600 g?

Pod utjecajem stalne sile od 150 N tijelo za 10 sekundi prijeđe put od 50 m. Kolika je težina tijela?

Koja će sila kolicima mase 2 kg dati akceleraciju 1 m s-2, ako je na njima teret težine 20 N?

Auto ima masu 1 tonu. Za vrijeme gibanja na auto djeluje trenje koje iznosi 1/10 njegove težine.
Kolika je vučna sila motora, ako se auto giba:

a) jednoliko pravocrtno;

b) stalnom akceleracijom 2 m s-2 ?

Kolika sila mora djelovati na vagon koji stoji na pruzi, da bi se on počeo gibati jednoliko ubrzano i za
20 sekundi prešao put 16 m? Masa vagona je 20 tona, a trenje za vrijeme gibanja iznosi 5% težine
vagona.

Kolika je gustoća tijela mase 300 g i obujma 0,5 dm3? Rezultat izrazi jedinicama kg m-3 i g cm-3.

Koliki obujam ima komad pluta mase 1 kg i gustoće 250 kg m-3?

Koliko je težak 1 dm3 leda gustoće 920 kg m-3 pri 00C?

Koliko je teška kapljica žive obujma 0,25 cm3 i gustoće 13600 kg m-3?

Koliko je puta manji obujam koji zauzima živa od obujma kojeg zauzima ista masa petroleja? Gustoća
žive je 13600 kg m-3, a petroleja 800 kg m-3.

Gibanja u polju sile teže

Koliko će dugo padati kamen s tornja visokog 150 m? Otpor zraka možemo zanemariti.

S koje visine mora padati voda na kotač vodenice, da bi joj pri udaru o kotač brzina bila 15 km s -1?

Koliko dugo pada tijelo sa stropa sobe visoke 320 cm? Kolikom će brzinom pasti na pod?

Papirna vrpca giba se u horizontalnoj ravnini stalnom brzinom 90 cm s -1. Na nju padaju dvije
počađene kugle koje se nalaze na istoj vertikali 20 m i 30 m iznad vrpce. Ako su kugle počele
istovremeno padati, odredi udaljenost mjesta padova kugli na vrpcu.

Tijelo ispustimo na visini od 180 m. Za koje će vrijeme prijeći zadnjih 100 m?

Tijelo slobodno pada s visine 80 m. Razdijelite tu visinu na dva dijela za koje je potrebno jednako
vrijeme padanja.

Dva tijela koja padaju s različitih visina, padnu na tlo u istom trenutku. Pri tome je prvo tijelo padalo
jednu sekundu, a drugo tijelo dvije sekunde. Na kojoj je udaljenosti od tla bilo drugo tijelo kad je prvo
počelo padati?

Osoba A skoči s mosta u rijeku, a 0,5 s kasnije skoči osoba B, pa zatim 0,5 s
d (BC) = ?
kasnije iza osobe B skoči osoba C (crtež). Kolika će biti međusobna udaljenost
osoba nakon što su prošle 3 sekunde od skoka osobe A ako je početna brzina svih
osoba bila jednaka nuli? d (AB) = ?

27
 Loptu bacimo vertikalno uvis početnom brzinom 16 m s-1 i uhvatimo je prilikom povratka u početnom
položaju. Koliko je dugo lopta u zraku?

Strelica izbačena lukom vertikalno uvis vraća se za 20 sekundi. Kolika je bila brzina kojom je strelica
odapeta?

Do koje se visine digne tijelo koje se, vertikalno bačeno uvis, nakon 20 s vrati na tlo?

Tijelo bačeno vertikalno uvis palo je natrag na tlo za 6 sekundi. Koju je visinu tijelo postiglo i koliku je
brzinu imalo kad je palo natrag na tlo?

Kamen bacimo vertikalno uvis do visine 10 m. Za koje će vrijeme on pasti na tlo? Otpor zraka
zanemarimo.

Elastična kugla padne na tlo s visine 49 m. Nakon udarca o tlo, odbija se vertikalno uvis brzinom čiji
je iznos 3/5 iznosa brzine kojom je pala. Koju je visinu kugla postigla nakon odbijanja?

Osoba stoji na mostu i baci kamen vertikalno prema gore početnom brzinom 6 m s-1. Kamen padne
u vodu dvije sekunde nakon bacanja.

a) Kolika je visina iznad vode s koje je kamen izbačen?

b) Kolikom brzinom kamen padne u vodu?

c) Na kojoj se maksimalnoj visini iznad vode kamen nalazio?

Tijelo je bačeno vertikalno uvis početnom brzinom 20 m s-1.

a) Na kojoj će visini biti tijelo nakon 1 s?

b) Kada će se tijelo vratiti u početni položaj?

Tijelo je ispaljeno vertikalno uvis brzinom 100 m s-1. Koliki put tijelo prijeđe u vremenu od druge do
pete sekunde gibanja?

Metak i zvuk koji je pritom nastao, istovremeno stignu do visine 510 m. Kolikom je brzinom ispaljen
metak, ako je brzina zvuka 340 m s-1?

Dvije teške kugle bacimo vertikalno uvis jednakim početnim brzinama, jednu za drugom u vremenskom
razmaku od 2 sekunde. Kugle se sastanu 2 sekunde nakon što je bačena druga kugla. Odredi početnu
brzinu kugli.

Metak izleti iz puške u horizontalnom smjeru brzinom 175 m s-1. Na kojoj će horizontalnoj udaljenosti
od mjesta ispaljivanja pasti na tlo, ako je puška smještena 2,5 m iznad tla?

Tijelo bačeno u horizontalnom smjeru s visine 80 m iznad tla ima

horizontalni domet 40 m (crtež).

a) Koliko dugo tijelo pada? 80 m

b) Kolikom je početnom brzinom tijelo izbačeno? 40 m

c) Kolikom brzinom tijelo udari o tlo?

Predmet je bačen horizontalno brzinom 20 m s-1 s vrha zgrade visoke 25 m. Na kojoj će udaljenosti
od zgrade predmet udariti o tlo?

28
Iz horizontalne cijevi teče voda početnom brzinom 15 m s-1. Za koliko se mlaz vode spustio na
udaljenosti 40 m od izlaza cijevi?

Loptu bacimo horizontalno i ona udari o vertikalni zid koji se nalazi 10 m od početnog položaja lopte.
Visina udarca lopte o zid je 2 m manja od visine s koje je lopta izbačena. Kolika je bila početna brzina
lopte?

Iz zrakoplova koji leti horizontalno na visini 1200 m izbačen je sanduk s hranom. Kojom je brzinom
letio zrakoplov u trenutku izbacivanja sanduka, ako je preletio još 500 m u istom smjeru do trenutka
pada sanduka na tlo?

S tornja visokoj 50 m bacimo horizontalno kamen brzinom 30 m s-1.

a) Koliko će dugo kamen padati?

b) Na kojoj će udaljenosti od tornja pasti na tlo?

S tornja visokog 30 m bacimo horizontalno kamen brzinom 10 m s-1.

a) Koliko će dugo kamen padati?

b) Koliki je domet kamena?

c) Kojom će brzinom udariti o tlo?

Tijelo bačeno horizontalno s visine 5 m ima domet 17,3 m. Kolikom brzinom tijelo udara o tlo?

Kamen je bačen horizontalno i nakon 0,6 sekundi gibanja njegova je brzina postala 1,6 puta veća od
početne brzine. Kolika je bila početna brzina kamena?

Horizontalno bačena lopta udara o zid na udaljenosti 5 m. Mjesto udarca o zid je 1 m niže od mjesta
izbacivanja lopte. Kolika je početna brzina lopte?

S ruba mosta bacimo kamen vertikalno u vodu brzinom 0,9 m s -1. Izračunaj visinu mosta i brzinu
kojom kamen padne u vodu, ako je vrijeme padanja tri sekunde.

Iz helikoptera koji leti u horizontalnom smjeru brzinom 20 m s-1 na visini 80 m ispusti se paket bez
početne brzine s obzirom na helicopter, u trenutku kada se nalazi točno iznad promatrača na tlu
(crtež).

a) Koju putanju opisuje paket za promatrača na tlu, a koju za pilota helikoptera?

b) Koliko dugo paket pada do tla?

c) Koliko daleko od mjesta ispuštanja padne na tlo?

d) Kojom brzinom udara o tlo?

80 m

29
 Provalnik bježi pred policijom. Našao se na vrhu zgrade i jedina prilika za bijeg mu je skok na krov
susjedne, niže zgrade (crtež).

a) Hoće li provalnik koji skoči brzinom 6 m s-1 u horizon-talnom smjeru doskočiti na drugu zgradu
koja je 5 m niža? Ako hoće, izračunajte koliko dugo će trajati skok i koliko daleko od ruba niže
zgrade će doskočiti?

b) Kojom najmanjom brzinom mora skočiti provalnik u horizontalnom smjeru da taman doskoči na
rub niže zgrade?

6 m/s

5m

5m

30
Sile reakcije
Na horizontalnoj podlozi nalaze se dva tijela masa 4 kg i 1 kg.
m1 m2
Tijela su povezana užetom kako prikazuje crtež. Kolika je
akceleracija kojom se gibaju tijela ako na njih djeluje stalna
FV a)
vučna sila 10 N u horizontalnom smjeru? Silu trenja između m1 m2
tijela i podloge zanemarite.

a) Kolika je napetost užeta ako na tijela djelujemo b) FV

m1 m2
horizontalnom silom 10 N tako da je hvatište sile na
tijelu veće mase?

b) Kolika je napetost užeta ako na tijela djelujemo horizontalnom silom 10 N tako da je hvatište sile
na tijelu manje mase?

Ribar izvlači ribu pomoću plastične niti (krene) koja može izdržati maksimalnu napetost 60 N. Kolika
je masa najteže ribe koju može izvući ako:

a) vuče konstantnom brzinom?

b) vuče ubrzano akceleracijom 2m/s2?

Dva tijela masa 1 kg i 4 kg, povezana užetom nalaze se na horizontalnoj podlozi (crtež 1). Trenje
zanemarite. Sila kojom vučemo tijela iznosi 50N.

m2 m1 m2
m1 Fv Fv
N N
crtež 1 crtež 2

a) Kolika je akceleracija gibanja sustava?

b) Kolika je sila napetosti užeta kojom su povezana tijela?

c) Kolika će biti napetost užeta ako je hvatište vučne sile na tijelu manje mase (crtež 2)?

Dva tijela masa 1 kg i 4 kg, povezana užetom nalaze se na horizontalnoj podlozi (crtež). Trenje između
tijela i podloge je zanemarivo. Kolika je vučna sila ako je napetost užeta između tijela 2 N?

FN = 2 N FV
m1 m2

Na idealno glatkoj horizontalno postavljenoj podlozi leže dva tijela masa 1 kg i 4 kg, povezana užetom.
Na tijela djeluju sile 80 N i 30 N kako je prikazano na crtežu.

a) Kolika je akceleracija sustava? m2

m1
F1 = 30 N F2 = 80 N
b) Kolika je napetost niti?
N

31
 Dva tijela jednakih masa od 5 kg ovješena su na koloturu kao na slici. Masa koloture,
dinamometra i užeta zanemariva je prema masama tijela. Uže se ne rasteže. Kolika
je sila napetosti užeta o koje su ovješena tijela i koliku silu pokazuje dinamometar?

m
m

Crtež prikazuje koloturu o koju su preko užeta ovješene dvije mase 1 kg i 4 kg.
Zanemarite rastezanje užeta, te masu užeta i koloture prema masama tijela.

a) Kolika je akceleracija sustava?

b) Kolika je napetost niti?

c) Koliku silu pokazuje dinamometar o koji je ovješena kololtura?

m1
Kolike su mase m1 i m2 utega na crtežu ako je napetost niti 42 N, a akceleracija
kojom se gibaju ovješeni utezi iznosi 4 m s-2. Nit se ne rasteže. Masu koloture i niti m2
zanemarite prema masama utega. Koliku silu pokazuje dinamometar?

Tri tijela m1 = 5 kg, m2 = 4 kg i m3 = 3 kg ovješena su na koloturu zanemarive

mase (crtež). Niti se ne rastežu. Izračunajte:

a) akceleraciju sustava;

b) sile napetosti niti o koje su ovješena tijela.

m1 m2

m3

UPUTA (zadaci 4.10. – 4.13.): ZBROJ SVIH SILA NA KNJIGU MORA BITI JEDNAK NULI!

Osoba rukom pritišće knjigu težine 20 N o pod

silom od 25 N (crtež). Kolikom silom djeluje knjiga
na ruku osobe?

Osoba rukom pritišće knjigu težine 20 N o pod

silom od 25 N (crtež). Kolikom silom djeluje pod
na knjigu?

Osoba rukom pritišće knjigu težine 20 N o strop.

Sila kojom strop djeluje na knjigu iznosi 25 N
(crtež). Kolikom silom djeluje knjiga na ruku
osobe?

Osoba rukom pritišće knjigu težine 20 N o strop

silom od 25 N (crtež). Kolikom silom djeluje strop
na knjigu?

32
 Neopterećena opruga dugačka je 10 cm.
1 kg
Ako ju pričvrstimo između dvaju tijela i
2 kg 1 kg
postavimo na stol kao na crtežu A njena
duljina je 5 cm. ?
5 cm
a) Kolika je konstanta oruge? ?

b) Kolika je duljina opruge ako je 1 kg 2 kg

postavljena na stol kao na crtežu B? 2 kg
c) Kolika je duljina opruge ako tijela i
opruga slobodno padaju (crtež C)? A B C

Elastična opruga povezuje dva tijela masa m1 = 3 kg

i m2 = 5 kg. Kad su tijela ovješena kao na crtežu A m1
duljina opruge je 30 cm, a kad stoje kao na crtežu B m1
duljina opruge je 20 cm. Kolika je duljina opruge
kada nije deformirana i kolika je konstanta opruge? 30 cm 20 cm

m2
m2

A B

Kad na oprugu ovjesimo tijelo težine 20 N njena duljina iznosi 40 cm. Ako na istu oprugu ovjesimo
tijelo težine 10 N njezina duljina je tada 35 cm. Kolika je konstanta elastičnosti opruge? Kolika je
duljina neopterećene opruge?

Na elastičnu oprugu u vertikalnom položaju stavimo

knjigu mase 1 kg i ona miruje.
20 cm
a) Kolika je konstanta oruge? 16 cm

b) Ako na ovu knjigu stavimo još jednu istu knjigu,

koliko bi tada iznosila duljina opruge?

Da bismo neku oprugu razvukli od 20 cm na 25 cm, vučnu silu moramo povećati od 5 N na 7,5 N.
Koliko iznosi duljina nerastegnute opruge?

Trenje i otpor sredstva. Gibanje na kosini.

Hokejaš udari pak koji dobije početnu brzinu 10 m s-1 gibajući se po horizontalnoj podlozi. Ako je
faktor trenja klizanja između leda i paka 0,1 na kojoj udaljenosti će se pak zaustaviti?

Koliki je zbroj trenja i otpora zraka ako se automobil mase 900 kg ubrzava akceleracijom 3 m s-2, a
pogonska sila motora automobila iznosi 3,2 kN?

33
 Izračunaj trenje na kutiju mase 5 kg koju guramo po horizontalnoj podlozi u sljedećim uvjetima:

a) kutija je od drveta, a pod od kamena (faktor trenja je 0,3);

b) kutija je od čelika, a pod od kamena (faktor trenja je 0,04).

Dječak se zatrči na led i počne klizati brzinom 4,8 m s-1. Izračunaj faktor trenja između dječakovih
cipela i leda ako se dječak zaustavi nakon 4,5 sekundi.

Dvije sile, 400 N i 250 N, pod međusobnim kutom od 180o djeluju na tijelo mase 50 kg koje se giba
po horizontalnoj podlozi svladavajući trenje od 40 N. Kolikom se akceleracijom tijelo ubrzava?

Pri brzini 50 km h-1 po horizontalnoj cesti, vozač automobila makne nogu s pedale za gas. Na kojem
će se putu automobil zaustaviti ako je koeficijent trenja između guma i asfalta 0,3?

Ako želimo da se tijelo mase 30 kg giba po horizontalnoj podlozi stalnom brzinom, na njega moramo
djelovati silom od 60 N.

a) Koliko je trenje?

b) Koliki je faktor trenja klizanja?

Padobranac skupa s opremom ima masu 120 kg. Nakon otvaranja padobrana, padobranac pada
stalnom brzinom. Koliki je tada otpor zraka?

Kolika je srednja sila trenja zaustavila kamion s isključenim motorom brzine 36 km h-1 i mase 5 t,
ako je zaustavljanje trajalo 5 sekundi? Koliki je minimalni faktor trenja klizanja ako je podloga po
kojoj se zaustavlja kamion horizontalna?

Gibajući se po horizontalnoj podlozi brzinom 20 m s-1 tijelo jednoliko smanji brzinu na 10 m s-1 na
putu od 75 m. Koliki je faktor trenja klizanja?

Tijelo početne brzine 72 km h-1, gibajući se po horizontalnoj podlozi, jednoliko usporava zbog trenja.
Ako je faktor trenja klizanja 0,5 koliki put tijelo prijeđe do zaustavljanja?

Automobil mase 1 t giba se po horizontalno položenoj cesti brzinom 36 km h-1, pa na putu od 75 m

poveća brzinu na 72 km h-1. Ako je faktor trenja 0,04 kolika je vučna sila automobila?

Kolika je vučna sila potrebna da automobil mase 1200 kg jednoliko ubrza od 0 do 20 m s-1 u vremenu
od 10 sekundi ako pretpostavimo da se 40% od ukupne vučne sile potroši na trenje i otpor?

Dva tijela masa m1 = 1 kg i m2 = 4 kg, povezana užetom nalaze se na horizontalnoj podlozi (slika).
Sila kojom vučemo tijela iznosi 50 N, a faktor trenja klizanja između tijela i podloge iznosi 0,1.

a) Kolika je akceleracija gibanja sustava? FN FV

m1 m2
b) Kolika je sila napetosti užeta kojom su
povezana tijela?

Tijelo mase 5 kg miruje na kosini (slika). Kolika je napetost niti

FN
ako je trenje između tijela i kosine zanemarivo. Ucrtajte sve sile
koje djeluju na tijelo. Kolika je njihova rezultanta? m
3 m

4 m

34
Tijelo se nalazi na vrhu kosine duge 6 m i spusti se iz stanja mirovanja do dna
za 2 s. Trenje je zanemarivo.

a) Kolikom se akceleracijom giba tijelo?

b) Koliki će put tijelo prijeći do zaustavljanja?

Tijelo je gurnuto uz kosinu početnom brzinom 8 m s-1 (crtež).

Trenje je zanemarivo.

a) Koliko se vremena tijelo uspinje? 4 m

8 m s-1
b) Koliki će put tijelo prijeći do zaustavljanja?

3m

Tijelo mase 5 kg nalazi se na kosini koja se na svakih 5 m duljine podiže za 3 m. Kolika je vučna sila
u smjeru puta potrebna da bi se tijelo gibalo uz kosinu stalnom akceleracijom od 1 m s-2:

a) ako je trenje zanemarivo;

b) ako je faktor trenja između tijela i kosine 0,1?

Tijelo se giba stalnom brzinom niz kosinu duljine 5 m i visine 3 m. Koliki je koeficijent trenja tijela i
podloge?

Za koliko sekundi tijelo prijeđe 10 m niz kosinu kuta 30o ako je:

a) trenje zanemarivo;

b) faktor trenja klizanja tijela i kosine 0,1?

Tijelo se nalazi na kosini koja je prema horizontalnoj ravnini nagnuta pod kutom a) 30, b) 45 i
c) 60. Za koliko vremena tijelo iz stanja mirovanja prijeđe put 10 m niz kosinu ako je trenje
između tijela i kosine zanemarivo?

Tijelo se nalazi na kosini koja je prema horizontalnoj ravnini nagnuta pod kutom: a) 30, b) 45 i
c) 60. Za koliko vremena tijelo iz stanja mirovanja prijeđe put 10 m niz kosinu ako je faktor
trenja 0,1?

Tijelo počinje kliziti niz kosinu koja je prema horizontali nagnuta za 60. Kada je tijelo prešlo put od
20 m dobilo je brzinu od 4 m s-1. Koliki je faktor trenja između tijela i kosine?

Tijelo počinje kliziti niz kosinu koja je prema horizontali nagnuta za 45. Kada je tijelo prešlo put od
20 m dobilo je brzinu od 2 m s-1. Koliki je faktor trenja između tijela i kosine?

Tijelo mase 1 kg spušta se niz kosinu nagiba 30 stalnom brzinom. Kolikom silom moramo gurati
tijelo u smjeru kosine da bi se ono uspinjalo uz kosinu stalnom brzinom?

Skijaš mase 50 kg se spušta niz padinu nagiba 30 stalnom akceleracijom 2 m s-2.

a) Kolikom bi se akceleracijom gibao skijaš da nema trenja?

b) Kolika je sila trenja, a koliki dinamički faktor trenja?

35
Količina gibanja , impuls sile i zakon očuvanja količine gibanja
Kolica mase 5 kg nalaze se na horizontalnoj podlozi u stanju mirovanja. Pokrenuli smo ih impulsom
sile od 20 Ns. Sila djeluje u horizontalnom smjeru. Ako su kolica nakon prestanka djelovanja sile
došla na podlogu gdje je faktor trenja između kolica i podloge 0,2 izračunajte:

a) Koju su brzinu dobila kolica zbog djelovanja sile?

b) Kolikom će se akceleracijom zaustavljati?

c) Koliki će put prijeći dok se ne zaustave?

Kolika je promjena količine gibanja tijela na koje je tijekom dvije stotinke sekunde djelovala sila od
150 N?

Silom od 42 N udarimo loptu mase 630 g zbog čega lopta dobije brzinu 50,4 km h-1. Koliko smo
dugo djelovali silom?

Hokejaš mase 100 kg odgurne se od ograde klizališta brzinom 1,8 m s-1. Kolikom je silom djelovala
ograda na hokejaša ako su bili u dodiru 0,3 s?

U pojednostavljenom modelu srca pri svakom pulsu 10 g izlazeće krvi se akcelerira od 0,25 m s-1
do 0,35 m s-1 tijekom 0,1 s. Kolikom srednjom silom djeluje krv na srčani mišić?

Tenisač pri servisu lopticu baci vertikalno u vis i zatim joj udarajući je reketom daje horizontalnu
brzinu. Vrhunski tenisači daju loptici mase 60 g horizontalnu brzinu 234 km h-1. Ako je loptica bila
u kontaktu s reketom 0,03 s kolikom srednjom silom je reket djelovao na lopticu?

Loptica se giba prema igraču bejzbola brzinom 39 m s-1. Masa loptice je 145 g. Igrač bejzbola
palicom udari lopticu, promijeni joj smjer gibanja za 180 i daje joj brzinu 52 m s-1.

a) Ako je loptica bila u kontaktu s palicom 1 ms, kolikom srednjom silom palica djeluje na lopticu?

b) Koliku masu možemo podići tom silom u polju sile teže?

Loptu mase 100 g bacimo vertikalno u vis početnom brzinom 15 m s-1.

a) Kolika je količina gibanja lopte kada se nalazi na maksimalnoj visini?

b) Kolika je količina gibanja lopte na polovini maksimalne visine?

c) Kolika je količina gibanja lopte pri povratku na mjesto izbacivanja?

Automobil mase 1500 kg gibajući se brzinom 15 m s-1 udari o zaštitnu ogradu i zaustavi se za tri
sekunde. Kolika srednja sila zaustavlja automobil?

Lopta mase 0,15 kg giba se brzinom 20 m s-1. Igrač bejzbola (baseball) palicom udara loptu
promijenivši joj smjer. Odbijena lopta giba se po istom pravcu, ali u suprotnom smjeru brzinom
22 m s-1.

a) Koliki je impuls sile predan lopti?

b) Kolika je srednja sila kojom palica djeluje na loptu ako je bila u kontaktu s loptom 2 ms?

Koliku masu zraka u jednoj sekundi mora elisa helikoptera gurati prema tlu brzinom 40 m s-1 da bi
helikopter mase 800 kg lebdio na mjestu?

36
Na tijelo mase 2 kg koje se giba brzinom 10 m s-1

F/N
počinje djelovati sila (F) čija je ovisnost o vremenu (t)
prikazana grafom. 10

a) Sila djeluje u smjeru brzine tijela. Kolika je brzina

tijela nakon 4 s?
t/s
b) Sila djeluje u smjeru suprotnom brzini tijela. Kolika
0 2 4
je brzina tijela nakon 4 s?

Na tijelo mase 2 kg, koje se nalazi na glatkoj horizontalnoj podlozi, počinje djelovati horizontalna
sila F koja se mijenja tijekom vremena t kako je prikazano grafom.

a) Kolika je brzina tijela nakon 10 s ako je

tijelo prije djelovanja sile mirovalo?

F/N
b) Kolika je brzina tijela nakon 10 s ako se
tijelo prije djelovanja sile gibalo brzinom 40
5 m s-1, a sila je djelovala u smjeru
gibanja tijela?
20
c) Kolika je brzina tijela nakon 10 s ako se
t/s
tijelo prije djelovanja sile gibalo brzinom
0 2 4 6 8 10
5 m s-1, a sila je djelovala u suprotnom
smjeru od gibanja tijela?
Fx
Na tijelo mase 1 kg koje se nalazi na glatkoj horizontalnoj
m x
podlozi (crtež) djeluje stalna horizontalna sila kako je
prikazano grafom ovisnosti sile o vremenu (Fx , t). U
x=0
početnom trenutku tijelo se nalazi u ishodištu i miruje.

a) Kolika je brzina tijela u četvrtoj sekundi? Nacrtajte

Fx / N
graf ovisnosti brzine tijela o vremenu (v , t).
10
b) Koliki put prijeđe tijelo za četiri sekunde? Nacrtajte
graf ovisnosti pomaka tijela o vremenu (x , t).

c) Nacrtajte graf ovisnosti sile o položaju tijela (Fx , x). 0 4 t /s

Vagon mase 10 t giba se brzinom

24 m s-1 0 v = ?
24 m s-1 i udari o vagon jednake
mase koji stoji, pa se nakon sudara
oba vagona gibaju zajedno (crtež).
prije sudara nakon sudara
Kolika je njihova zajednička brzina
kojom se gibaju nakon sudara?

Vagon mase 12 t giba se brzinom

7 m s-1 2 m s-1 v = ?
7 m s-1 i centralno se sudari s
vagonom mase 8 t koji se giba
brzinom 2 m s-1. Nakon sudara
prije sudara nakon sudara
vagoni se gibaju zajedno (crtež).
Kolika je njihova zajednička brzina?

37
 Iz nepomične puške mase 5 kg ispuca se metak mase 0,05 kg brzinom 120 m s-1. Kolikom se
brzinom puška trgne unazad?

Dva automobila jednakih masa svaki 800 kg

(zajedno s putnicima) gibaju se jedan drugom
ususret jednakim brzinama iznosa 10 m s-1 i
centralno se sudare. Kolikom bi se brzinom
gibali nakon sudara ako se gibaju zajedno?

Svemirska raketa mase 10 t odbaci u svemir iskorišteni treći stupanj rakete mase 4 t i pritom joj se
brzina promjeni od 1000 m s-1 na 1500 m s-1. Izračunajte kojom se brzinom i u kojem smjeru
giba odbačeni dio?

Automobil mase 1000 kg gibajući se brzinom 50 m s-1 naleti na autobus mase 5000 kg koji se giba
u istom smjeru brzinom 5 m s-1. Kolika će biti brzina automobila i autobusa ako se nakon sudara
nastave gibati zajedno? Koji je smjer gibanja?

Automobil mase 1000 kg gibajući se brzinom 50 m s-1 naleti na autobus mase 5000 kg koji se giba
u suprotnom smjeru brzinom 5 m s-1. Kolika će biti brzina automobila i autobusa ako se nakon
sudara nastave gibati zajedno? Koji je smjer gibanja?

Dječak mase 50 kg giba se na kolicima (skateboardu) mase 10 kg brzinom 6 m s-1. Dječak iskoči sa
kolica brzinom 5 m s-1 prema tlu. Kolika je brzina kolica ako je dječak iskočio:

a) u smjeru gibanja kolica?

b) obrnuto od smjera gibanja kolica?

c) Kojom brzinom i u kojem smjeru bi trebao dječak iskočiti da se kolica zaustave?

Metak mase 40 g gibajući se određenom brzinom udari o drveni blok mase 1,4 kg koji miruje na
horizontalnoj podlozi. Nakon što probije drvo metak ostaje u njemu te se netom nakon sudara
zajedno gibaju brzinom 20 m s-1.

a) Kolika je bila brzina metka prije sudara?

b) Ako je faktor trenja drvenog bloka i podloge 0,4 koliki put prijeđe blok s metkom u sebi do
zaustavljanja?

c) Koliko mu vremena treba da se zaustavi?

Čovjek mase 60 kg iskoči brzinom 6 m s-1 iz mirnog odvezanog čamca mase 280 kg. Kolika je
brzina čamca nakon što je čovjek iskočio iz njega?

Kamion mase 2m naleti brzinom v na auto mase m koji miruje i oni se nakon sudara gibaju
zajedno. Koliko iznosi zajednička brzina nakon sudara?

Kolica mase 0,3 kg gibaju se ususret kolicima mase 0,6 kg koja imaju brzinu 5 m s-1. Kolikom se
brzinom trebaju gibati lakša kolica da bi nakon sudara i jedna i druga kolica mirovala?

Ledolomac mase 5500 t pri brzini 10 m s-1 nalijeće na mirnu santu leda koju dalje gura ispred
sebe brzinom 3 m s-1. Kolika je masa sante?

Kamion mase 35 tona zabije se brzinom 2 m s-1 u nepomični kamion mase 20 tona. Kolika je
zajednička brzina nakon sudara ako se kamioni gibaju zajedno?

38
Granata brzine 20 m s-1 pri eksploziji se raspadne na dva dijela, od kojih veći dio ima 70% ukupne
mase i nastavlja se gibati u istom smjeru brzinom 40 m s-1. Kolika je brzina manjeg dijela?

Dječak mase 40 kg i djevojčica mase 25 kg spuštaju se niz padinu sanjkama brzinom 10 m s-1.
Kolika će biti brzina sanjki ako u jednom trenutku dječak padne s njih, a djevojčica se nastavi gibati
zajedno sa sanjkama? Masu sanjki zanemarujemo.

39
Rad, energija i mehanički oblici energije
Mehaničar gura automobil mase 2,5 t po horizontalnom putu iz stanja mirovanja do neke brzine
obavljajući tijekom tog procesa rad od 5000 J. Automobil za vrijeme guranja prijeđe put od 25 m.
Zanemarujući trenje izračunajte:

a) brzinu automobila nakon 25 m;

b) horizontalnu silu kojom mehaničar djeluje na automobil.

Dizač utega podigne uteg težine 350 N na visinu 2 m. Koliki je rad obavio ako je uteg podizao stalnom
brzinom?

Koliki rad moramo obaviti da bismo tijelo mase 10 kg podigli na visinu 2 m podižući ga stalnom
akceleracijom 0,3 m s-2?

Graf prikazuje ovisnost sile o putu. Sila i put su na istom

F/N
pravcu. Koliki rad obavi sila na putu 10 m?
4

2
s / m
0 2 4 6 8 1

Osoba gura horizontalnom silom sanduk mase 10 kg stalnom

brzinom po horizontalnom putu duljine 5 m (crtež). Faktor
trenja klizanja sanduka i poda iznosi 0,3. Koliki rad obavi osoba?

Čovjek prikazan na crtežu vuče usisivač prašine stalnom silom 50 N

pod kutom 30 prema horizontalnoj ravnini. Koliki rad obavi čovjek
ako vuče usisivač 3 m ?

U točki A tijelo mase 0,6 kg ima brzinu 2 m s-1. Kinetička energija tijela u točki B iznosi 7,5 J.
Izračunajte:

a) kinetičku energiju tijela u točki A;

b) brzinu tijela u točki B;

c) ukupan rad uložen da tijelo dođe iz A u B.

Mačka mase 3 kg nalazi se na stolu na visini 0,5 m od poda i zatim skoči

na ormar na visinu 2 m od poda (crtež).

a) Kolika je potencijalna energija mačke s obzirom na pod kad se nalazi

na stolu i kad se nalazi na ormaru?

b) Kolika je potencijalna energija mačke s obzirom na stol kad se nalazi

na ormaru?

c) Kolikom će brzinom mačka lupiti o pod ako padne s ormara? Zanemarite otpor zraka.

40
Učenik gura kutiju mase 5 kg horizontalnom silom od 10 N po horizontalnoj podlozi na putu od 4 m.
Kutija je na početku mirovala. Trenje između kutije i poda je zanemarivo.

a) Koliki rad obavi učenik?

b) Kolika je brzina kutije nakon što ona prijeđe put od 1 m i nakon što prijeđe put od 4 m?

c) Nakon 4 m učenik prestane djelovati silom na kutiju. Kako se kutija dalje giba?

d) Nakon određenog vremena kutija dođe na horizontalnu podlogu gdje postoji trenje. Na kojem
putu će se kutija zaustaviti ako je faktor trenja kutije i podloge 0,5?

Na mirno tijelo mase 1 kg počinje djelovati stalna sila od 14 N u smjeru puta i pritom tijelo prijeđe
5 m. Tijelo postigne brzinu od 2 m s-1. Koliko je trenje između tijela i podloge?

Automobil mase 1000 kg giba se po horizontalno položenoj cesti zbog djelovanja stalne vučne
horizontalne sile od 1800 N. U početnom trenutku automobil je mirovao. Zanemarite gubitke energije
zbog trenja i otpora zraka.

a) Kolika će biti kinetička energija automobila nakon što prijeđe 100 m?

b) Kolika će biti brzina automobila kad prijeđe 100 m?

Automobil se giba po horizontalnoj cesti brzinom ‘v’ i kočeći se zaustavi na putu ‘s’. Koliki će biti put
kočenja ako se giba brzinom ‘2v’, a sila kočenja je jednaka kao u prvom slučaju?

Brzina automobila poveća se od 36 km h-1 na 72 km h-1 na horizontalnom dijelu ceste dugom 3 km.
Masa automobila je 1,5 t, a faktor trenja između automobilskih guma i ceste iznosi 0,02. Koliki rad
obavi motor automobila na tom dijelu puta?

Tijelo je bačeno uvis početnom brzinom 60 m s-1.

a) Do koje se visine uspne tijelo zanemarimo li otpor zraka?

b) Do koje se visine uspne ako se 40% njegove energije potroši na savladavanje sile otpora zraka?

Na mirno tijelo koje se nalazi na horizontalnoj podlozi počinje djelovati stalna horizontalna sila iznosa
50 N i na putu od 20 m tijelo postigne brzinu 36 km h-1. Odredite masu tijela ako je faktor trenja
između tijela i podloge 0,61.

Tijelo mase 3 kg nalazi se na visini 2 m iznad poda.

Koliku potencijalnu energiju ima to tijelo u odnosu na
površinu stola, a koliku u odnosu na strop (crtež), ako
ste odabrali da je na podu potencijalna energija 3 m
2 m
jednaka nuli?
1 m
Egp = 0

Maksimalna brzina ruke karatista netom prije udarca je 10 m s-1. Masa

pokretnog dijela ruke iznosi 1 kg. Ako se ruka giba brzinom 1 m s-1
nakon što daska pukne, koliko je energije karatist predao daski?

41
 Jedrilica mase 200 kg ima na visini
2000 m brzinu 50 m s-1. Spustivši se na
visinu 1500 m po putanji duljine 5 km
brzina jedrilice iznosi 40 m s-1.
Izračunajte srednju silu otpora zraka pod 2000 m

pretpostavkom da je stalna i neovisna o 1500 m

brzini. Zanemarite promjenu akceleracije
slobodnog pada s visinom.

Granata mase 0,5 kg udari brzinom 600 m s-1 o zid, probije ga i nastavi se dalje gibati brzinom
450 m s-1. Koliku je energiju granata predala zidu?

Snaga i korisnost
Trkač mase 80 kg postiže maksimalnu brzinu od 10,6 m s-1 za 3 s. Izračunajte srednju i najveću
snagu kojom “rade” mišići koji pokreću trkača.

Motorne sanjke gibaju se stalnom brzinom 15 m s-1 po horizontalnom putu faktora trenja klizanja
0,01. Motorne sanjke dođu na dio puta gdje je faktor trenja 0,1. Kolika će biti brzina sanjki ako je
snaga motora ostala jednaka kao i prije?

Dizalica podiže teret mase 1000 kg iz stanja mirovanja jednoliko ubrzano akceleracijom 0,2 m s-2.
Koliki rad obavi (uloži) dizalica za prve tri sekunde podizanja tereta ako je:

a) korisnost dizalice je 100%;

b) korisnost dizalice je 80%?

Niz slap padne 1,2  106 kg s-1 vode u dubinu od 50 m. Kolika je snaga slapa?

Automobil mase 1,5 t jednoliko se akcelerira iz stanja mirovanja i za 12 s postigne brzinu 18 m s-1.
Izračunajte:

a) srednju snagu motora tijekom ubrzavanja;

b) trenutačnu snagu motora u 12. sekundi.

Automobil mase 1,5 t jednoliko se akcelerira iz stanja mirovanja i za 12 s postigne brzinu 18 m s-1.
Pretpostavite da je sila otpora zraka konstantna i iznosi 400 N. Izračunajte:

a) srednju snagu motora tijekom ubrzavanja;

b) trenutačnu snagu motora u 12. sekundi.

Dizalo mase 650 kg iz mirovanja se podiže 3 s jednoliko ubrzano i postigne brzinu 1,75 m s-1.

a) Kolika je srednja snaga motora dizala u vremenskom periodu od 3 sekunde?

b) Kolika je snaga motora kada se dizalo uspinje stalnom brzinom od 1,75 m s-1?

Kada osoba mase 60 kg trči gubi približno 0,6 J energije po jednom koraku, po kilogramu mase. Ako
je duljina koraka 1,5 m, a snaga koju razvija tijekom trčanja 70 W kolika je brzina osobe?

Tijelo je bačeno vertikalno u vis početnom brzinom 12 m s-1. Do koje visine se uspne ako se 40%
njegove energije pretvori u toplinu zbog otpora zraka?

42
 Motor za dvije minute podiže teret mase 100 tona stalnom brzinom na visinu 5 m. Kolika je snaga
motora ako je korisnost 80%?

Pri brzom hodu čovjek u jednoj minuti učini 180 koraka. Ako za svaki korak utroši rad od 30 J,
koliku snagu razvija pri hodu?

Dizalica snage 8,832 kW diže teret mase 4,5 tone na visinu 8 m. Za koje će vrijeme dizalica podići
teret?

Pri normalnoj brzini 5 km h-1 osoba mase 75 kg razvija snagu od 60 W. Povećanjem brzine ta snaga
naglo raste i pri brzini 7,2 km h-1 naraste do 200 W. Odredi srednju silu koja pokreće čovjeka u oba
slučaja.

Koliku težinu može vući auto snage motora 22,05 kW po horizontalnoj cesti, pri brzini 54 km h-1,
ako je koeficijent trenja guma i ceste 0,15?

Dvije sekunde nakon početka gibanja, tramvaj mase 18 tona postigne brzinu 10,8 km h -1. Odredi
srednju vrijednost snage u kW koju je tramvaj morao razviti za vrijeme gibanja.

Iz automatske puške u jednoj minuti izleti 700 metaka. Ako je masa jednog metka 15 g, a njegova
brzina u trenutku napuštanja cijevi 760 m s-1, kolika je snaga puške?

Očuvanje energije
U trenutku kada tijelo izbacimo s tla vertikalno u vis, ono ima energiju 196 J. Do koje visine se uspne
tijelo ako mu je masa 0,8 kg? Zanemarite silu otpora.

Dječak se spušta na sanjkama (crtež). Na najvišoj poziciji njegova brzina saonica iznosi 4 m s-1. Kolika
je brzina sanjki u točkama A i B ako je sila trenja zanemariva.
4 m s-1

B
6,4 m

2,2 m

Kamen mase 100 g bačen je uvis iz položaja 15 m iznad Zemljine površine brzinom 10 m s -1.

a) Kolika je ukupna mehanička energija kamena u početnom trenutku?

b) Kolika će biti ukupna mehanička energija kamena kad će se nalaziti 10 m iznad Zemljine površine?

c) Kolika će biti brzina kamena kad se nalazi 10 m iznad Zemljine površine?

S tornja visine 100 m ispušteno je tijelo mase 100 g. Pri udaru o tlo brzina tijela je 20 m s-1. Kolika
je srednja sila otpora zraka?

Metak mase 10 g ispali se sa tla početnom brzinom 200 m s-1. Pri padu na tlo brzina metka iznosi
50 m s-1. Kolika je energija metka utrošena na savladavanje sile otpora zraka?

43
 S vrha strme ceste duge 100 m, visinske razlike 20 m, spuštaju se sanjke mase 5 kg. Odredi trenje
koje se javlja pri spuštanju niz brijeg, ako su sanjke pri dnu brijega imale brzinu 16 m s -1, a krenule
su iz mirovanja.

Sanjke se počinju spuštati iz stanja mirovanja niz brijeg visine 30 m i duljine 50 m kako je prikazano
na crtežu. Faktor trenja klizanja na cijelom putu iznosi 0,05. Na kojoj horizontalnoj udaljenosti (x) od
podnožja kosine će se sanjke zaustaviti pod pretpostavkom da su se po horizontalnom putu počele
gibati brzinom koju su postigle na dnu kosine?

x ℓ

Tijelo se počne spuštati niz kosinu nagibnog

kuta 30 s visine 3 m. Zatim dolazi na
horizontalnu podlogu i zaustavi se 5 m od
3 m
podnožja kosine (crtež). Koliki je faktor trenja 5m
30
klizanja između tijela i podloge ako je jednak
na cijelom putu?

Tijelo bacimo u vis početnom brzinom 10 m s-1.

a) Do koje se visine tijelo uspne zanemarimo li silu otpora?

b) Gdje će se nalaziti tijelo kada mu je brzina jednaka polovini brzine kojom je bačeno?

c) Gdje će se nalaziti tijelo kada mu je potencijalna energija jednaka polovini prvobitne kinetičke
energije?

Tijelo je bačeno vertikalno u vis početnom brzinom 12 m s-1. Do koje visine se uspne ako se 40%
njegove energije pretvori u toplinu zbog otpora zraka?

Tijelo mase 30 g bacimo s mosta visokog 25 m vertikalno dolje brzinom 8 m s -1. Tijelo stigne na
površinu vode brzinom 18 m s-1. Odredi rad koji je tijelo utrošilo svladavajući otpor zraka.

Tijelo mase 8 kg slobodno pada s visine 2 m. Kolika je njegova kinetička energija u trenutku kad stigne
na tlo?

Tijelo mase 20 kg padne s visine 15 m te pri kraju pada ima brzinu 16 m s -1. Koliki je rad tijelo
utrošilo gibajući se zrakom?

Bomba od 300 kg pada s visine 900 m. Kolike su njezina gravitacijska potencijalna i kinetička energija
u trenutku:

a) kad se nalazi 150 m iznad površine Zemlje;

b) kad padne na površinu Zemlje?

Skakač s tornja visokog 10 m iznad razine vode skoči u vodu i uroni do dubine od 5 m. Kolika je
srednja sila otpora vode, ako se otpor u zraku zanemari? Masa skakača je 70 kg.

Tijelo je palo s visine 240 m i zabilo se u pijesak 0,2 m duboko. Odredi srednju silu otpora pijeska ako
je tijelo mase 1 kg počelo padati brzinom 14 m s-1.:

44
Auto mase 1000 kg udari brzinom 36 km h-1 u
odbojnik–oprugu i sabije ga za 1 m. Zanemarimo li
trenje i masu odbojnika, kolika je konstanta
opiranja odbojnika–opruge?

Na oprugu konstante opiranja 10 N m-1 koja slobodno visi, objesimo uteg mase 0,1 kg. Kolika će biti
najveća brzina utega?

45
Jednoliko gibanje po kružnici
Gramofonska ploča vrti se s 45 okreta u minuti. Kolika je frekvencije rotacije iskazana u Hz i ophodno
vrijeme ploče iskazano u sekundama?

Minutna kazaljka ure prijeđe cijeli krug za 1 h, satna kazaljka za 12 h, a sekundna za 1 minutu.
Kolikom se frekvencijom iskazanoj u Hz okreću pojedine kazaljke?

Kolikom se brzinom iskazanom u km h-1 giba tijelo na Zemljinom ekvatoru zbog rotacije Zemlje oko
vlastite osi? Polumjer Zemlje je oko 6400 km. Kolika je centripetalna akceleracija na ekvatoru?

Točka na obodu kotača koji rotira s 5 okreta u sekundi udaljena je 0,2 m od njegova središta rotacije.

a) Kolika je obodna brzina točke?

b) Kolika je centripetalna akceleracija točke?

Predmet mase 0,3 kg rotira u horizontalnoj ravnini. Ako je duljina užeta 0,75 m, a najveća napetost
koju uže može podnjeti iznosi 250 N, kolikom najvećom brzinom možemo vrtjeti predmet da uže ne
pukne?

Crtež prikazuje predmet mase 1 kg koji se okreće se po stolu s rupom

po kružnici polumjera 1 m. Predmet je povezan užetom s utegom mase r
10 kg koji miruje s obzirom na stol.

a) Kolika je napetost niti i koja sila ima ulogu centripetalne sile?

b) Kolikom brzinom kruži predmet?

c) Kolika je kutna brzina?

d) Kolika je frekvencija kruženja?

Audio CD rotira promjenjivom frekvencijom jer brzina čitanja zapisa mora biti uvijek jednaka i iznositi
1,25 m s-1. Disk se brže vrti dok čita prve pjesme (unutarnji dijelovi diska), a polaganije kad se
laserska glava za čitanje nalazi na obodu diska. Kolikim frekvencijama treba rotirati disk kada se glava
za čitanje nalazi na udaljenostima a) 3cm i b) 6cm od njegova središta?

Kozmonauti se privikavaju na velike akceleracije u posebno izrađenim centrifugama polumjera 10 m.

Kolika je frekvencija okretanja takve centrifuge ako je akceleracija koja djeluje na astronauta koji se
nalazi na njenom kraju jednaka 10 g?

Kolikom najmanjom brzinom mora osoba vrtjeti kanticu s vodom u vertikalnoj ravnini, ako je duljina
užeta 0,75 m, a da se voda ne prolije?

Satna kazaljka ima duljinu 2/3 duljine minutne kazaljke (crtež). Koliki
je omjer brzina kojima se gibaju vrhovi minutne i satne kazaljke?
ℓ

2/3 ℓ

46
Koliko bi trebao trajati Zemaljski dan (koji inače traje 24 sata) da tijela na ekvatoru ne pritišću na
podlogu? (R zemlje  6400 km)

Kolika mora biti brzina aviona u lupingu polumjera 500 m, da ni

sjedalo, ni pojas kojim je pilot pričvršćen za sjedalo na njega ne R
vrše nikakav pritisak?

Kamen mase 0,5 kg privezan o nit okreće se u vertikalnoj ravnini stalnom

brzinom po kružnici polumjera 2 m. Napetost niti kada se kamen nalazi u h =?
točki lansiranja iznosi 200 N. Do koje će se visine popeti kamen, s obzirom na
mjesto lansiranja, ako nit pukne u trenutku kada je vektor njegove brzine
usmjeren vertikalno prema gore? Zanemarite otpor zraka.

Bacač kladiva okreće kladivo po kružnici polumjera 2 m (crtež).

a) Koliko je centripetalno ubrzanje kladiva i centripetalna sila, ako je

period vrtnje 0,5 s, a masa kladiva 7 kg?

b) Kolika je brzina kladiva pri otpuštanju?

c) Koliki je domet kladiva ako je visina na kojoj je ispušteno 2 m?

Zanemarite otpor zraka.

d) Kolika bi trebala biti brzina kladiva da se postigne domet od 40 m ako

zanemarite otpor zraka? Kolike su tada centripetalna sila i akceleracija?

Automobil vozi po kružnom zavoju polumjera zakrivljenosti 200 m. Cesta je horizontalna, dakle bez
nagiba. Masa automobila je 1000 kg, a brzina 20 m s-1.

a) Koja sila igra ulogu centripetalne sile?

b) Kolika je sila trenja između guma i ceste?

c) Koliki je statički faktor trenja?

d) Što bi se dogodilo da je cesta zaleđena i nema trenja?

Automobil mase 1000 kg giba se po horizontalnoj cesti i ulazi u zavoj polumjera zakrivljenosti 50 m
brzinom 54 km h-1.

a) Kolika je centripetalna sila koja djeluje na automobil?

b) Hoće li automobil moći savladati zavoj ako je statički faktor trenja između guma i ceste 0,2?

c) Koliki bi trebao biti minimalni statički faktor trenja da automobil taman savlada zavoj bez
proklizavanja?

Kolikom najvećom brzinom se može gibati auto po zavoju horizontalno položene ceste polumjera
zakrivljenosti 150 m bez zanošenja (nema poprečnih sila na brzinu automobila) ako je statički faktor
trenja 0,2?

Ako automobil vozeći po horizontalno postavljenom putu može imati maksimalnu brzinu 30 m s-1 na
zavoju polumjera zakrivljenosti 200 m odredite koliki je najmanji statički faktor trenja potreban da
auto savlada zavoj bez zanošenja?

47
 Novčić se nalazi na rubu gramofonske ploče polumjera 13 cm (slika).
Ploča može mijenjati brzinu. Novčić taman sleti s ploče kada ploča
postigne brzinu od 42 okreta u minuti. Koliki je statički faktor trenja
između ploče i novčića?

Automobil mase 1 t giba se po cesti stalnom brzinom 20 m s-1.

a) Kolikom silom pritišće automobil cestu kada

se nalazi na vrhu brijega (slika)? Polumjer
zakrivljenosti brijega je 100 m.
R
b) Kolika je pritisna sila u toj točki kada
automobil stoji na vrhu brijega?

Automobil mase 1 t giba se po cesti stalnom brzinom 20 m s-1.

a) Kolikom silom pritišće automobil cestu kada

se nalazi na dnu jame (slika)? Polumjer R

zakrivljenosti jame je 100 m.

b) Kolika je pritisna sila u toj točki kada

automobil stoji na dnu jame?

Automobil se giba brzinom 20 m s-1 po cesti

prikazanoj na slici. Polumjer zakrivljenosti
brijega iznosi 100 m. Koliko je najveće
moguće horizontalno ubrzanje automobila na
R
vrhu brijega ako je faktor trenja između
auta i ceste 0,3?

Crtež prikazuje dječaka na sanjkama koji se spušta niz brijeg. Polumjeri zakrivljenosti i visinske razlike
dani su na crtežu. U točki A brzina dječaka iznosi 1 m s-1. Masa dječaka i sanjki zajedno je 100 kg.

a) Kolika je pritisna sila

vA = 1 m s-1
kojom dječak i sanjke
djeluju na podlogu u rB = 100 m
točkama A i B? A
hA = 80 m B h = ?
b) Do koje će se najveće
rA = 50 m
visine podići sanjke s hB = 20 m
dječakom na kraju puta?

Gibanje plaeta (elipsa)

Ako je duljina velike poluosi Venerine putanje 108,2 milijuna kilometara, a numerički ekscentricitet
putanje iznosi 0,0068, izračunaj linearni ekscentricitet i duljinu male poluosi putanje te udaljenosti
Venere u perihelu i u afelu.

Srednja udaljenost Marsa od Sunca iznosi 227,9 milijuna kilometara, a numerički ekscentricitet
putanje iznosi 0,093. Izračunaj linearni ekscentricitet i duljinu male poluosi putanje te udaljenosti
Marsa u perihelu i u afelu.

48
Ako je duljina velike poluosi Jupiterove putanje 778,3 milijuna kilometara, a numerički ekscentricitet
putanje iznosi 0,048, izračunaj linearni ekscentricitet i duljinu male poluosi putanje te udaljenosti
Jupitera u perihelu i u afelu.

Srednja udaljenost Urana od Sunca iznosi 2866,1 milijuna kilometara, a numerički ekscentricitet
putanje iznosi 0,047. Izračunaj linearni ekscentricitet i duljinu male poluosi putanje te udaljenosti
Urana u perihelu i u afelu.

Duljina velike poluosi Merkurove putanje iznosi 57,9 milijuna kilometara, a numerički ekscentricitet
putanje iznosi 0,206. Ako Merkur jednom obiđe putanju oko Sunca za 87,97 dana, odredi njegovu
srednju brzinu u km s-1, kao i udaljenost u afelu i perihelu.

Duljina velike poluosi Mimasove putanje oko Saturna iznosi 0,1855 milijuna kilometara, a numerički
ekscentricitet putanje iznosi 0,02. Ako Mimas jednom obiđe putanju oko Saturna za 0,942 dana,
odredi njegovu srednju brzinu u km s-1, kao i udaljenost u afelu i perihelu.

Duljina velike poluosi Neptunove putanje iznosi 4488,3 milijuna kilometara, a numerički ekscentricitet
putanje iznosi 0,009. Ako Neptun jednom obiđe putanju oko Sunca za 60190 dana, odredi njegovu
srednju brzinu u km s-1, kao i udaljenost u afelu i perihelu.

Duljina velike poluosi Jupiterove putanje iznosi 778,3 milijuna kilometara, a numerički ekscentricitet
putanje iznosi 0,048. Ako Jupiter jednom obiđe putanju oko Sunca za 4333 dana, odredi njegovu
srednju brzinu u km s-1, kao i udaljenost u afelu i perihelu.

Udaljenost Venere u perihelu iznosi 107,46 milijuna kilometara, a u afelu 108,94 milijuna kilometara.
Odredi duljinu velike poluosi, linearni i numerički ekscentricitet Venerine putanje.

Udaljenost Jupitera u perihelu iznosi 740,94 milijuna kilometara, a u afelu 815,66 milijuna
kilometara. Odredi duljinu velike poluosi, linearni i numerički ekscentricitet Jupiterove putanje.

Udaljenost Marsa u perihelu iznosi 206,91 milijuna kilometara, a u afelu 249,09 milijuna kilometara.
Odredi duljinu velike poluosi, linearni i numerički ekscentricitet Marsove putanje.

Udaljenost Saturna u perihelu iznosi 1345,3 milijuna kilometara, a u afelu 1501,9 milijuna
kilometara. Odredi duljinu velike poluosi, linearni i numerički ekscentricitet Saturnove putanje.

Ophodno vrijeme Merkura oko Sunca iznosi 87,97 zemaljskih dana, a ophodno vrijeme Marsa oko
Sunca iznosi 687 zemaljskih dana. Koliko je puta veća srednja udaljenost Marsa od Sunca, u odnosu
na Merkurovu?

Ophodno vrijeme Phobosa oko Marsa iznosi 0,319 zemaljskih dana, a ophodno vrijeme Deimosa oko
Marsa iznosi 1,262 zemaljskih dana. Koliko je puta veća srednja udaljenost i kojeg satelita, u odnosu
na srednju udaljenost drugog satelita?

Ophodno vrijeme Io oko Jupitera iznosi 1,769 zemaljskih dana, a ophodno vrijeme Europe oko
Jupitera iznosi 3,551 zemaljskih dana. Koliko je puta veća srednja udaljenost i kojeg satelita, u odnosu
na srednju udaljenost drugog satelita?

Ophodno vrijeme Mimasa oko Saturna iznosi 0,942 zemaljskih dana, a ophodno vrijeme Eneladusa
oko Saturna iznosi 1,370 zemaljskih dana. Koliko je puta veća srednja udaljenost i kojeg satelita, u
odnosu na srednju udaljenost drugog satelita

49
Opći zakon gravitacije
Koliki mora biti razmak između dva tijela jednakih masa 5 kg ako se ona privlače gravitacijskom silom
od 2  10-12 N?

Na Mjesecu je akceleracija sile teže šest puta manja nego na Zemlji. Kolika je težina tijela na Mjesecu
ako je na Zemlji njegova težina 100 N?

Zemlja se giba oko Sunca brzinom 30 km s-1 približno po kružnici polumjera 1,5 · 1011 m. Kolika je
masa Sunca iz tih podataka?

Dva tijela jednakih masa udaljena su za ‘r’ i privlače se silom ‘F1’. Ako se povećaju mase obaju tijela
dva puta, a udaljenost se poveća dva puta, kolikom će se silom privlačiti tijela?

Dva tijela jednakih masa udaljena su za ‘r’ i privlače se silom ‘F1’. Ako se udaljenost između tijela
poveća dva puta kolikom će se silom privlačiti tijela?

Planet X ima tri puta veći polumjer od planeta Y, dok su im gustoće jednake. Koliki je omjer ubrzanja
slobodnog pada na površinama planeta X i Y?

Planet X ima tri puta veći polumjer od planeta Y, dok su im mase jednake. Koliki je omjer ubrzanja
slobodnog pada na površinama planeta X i Y?

Satelit mase 20 kg napravljen je u obliku kugle izrađene od aluminija polumjera 15 m. Na udaljenosti

3 m od površine satelita prolazi meteor mase 7 kg. Kolika je gravitacijska sila kojom se privlače satelit
i meteor?

Na kojoj udaljenosti, iskazanoj pomoću polumjera Zemlje, od površine Zemlje će akceleracija

gravitacijske sile imati vrijednost g/4, gdje je ‘g’ akceleracija na Zemljinoj površini?

Izračunaj iznos prve kozmičke brzine, ako za polumjer Zemlje uzmemo 6370 km, a za akceleraciju
slobodnog pada 9,81 m s-2.

Koliku brzinu ima satelit koji se nalazi na visini h = 3 R iznad površine Zemlje? Polumjer Zemlje
iznosi R  6400 km. (g  10 m s-2)

Koliko iznosi polumjer putanje po kojoj bi satelit kružio oko Zemlje dva puta manjom brzinom nego
što je prva kozmička brzina? (R Zemlje  6400 km; g  10 m/s2)

50
-------------------------------------------------------------------------------------
1. Mjerne jedinice i matematički alat
1.1. a) 8,93 · 10 8 ; b) 3,476 · 10 12 ; c) 2,8234 · 10 10 ; d) 2,34 · 10 -6 ; e) 7,9 · 10 -7 ; f) 3,467 · 10 -8 // 1.2. a) 6 · 10 13 ; b) 1,5 · 10 12 ;
c) 2,4 · 10 2 ; d) 2 · 10 5 ; e) 1,4 · 10 13 ; f) 40 // 1.3. a) 3 · 10 12 ; b) 2,7 · 10 13 ; c) 6,4 · 10 15 ; d) 2 · 10 3 ; e) 5,488 · 10 32 ;
f) 7,5 · 10 -11 // 1.4. 5 000 000 kn = 5 · 10 6 kn // 1.5. 5 · 10 -6 m // 1.6. 29 200 //

1.7. a) 0,126 m ; b) 17,99 m ; c) 4500 m ; d) 0,78967 m ; e) 458 mm ; f) 3,8 · 10 -6 m ; g) 5,999 · 10 4 pm ; h) 2 · 10 6 nm ;

i) 6,7 · 10 -10 dm ; j) 9,8 · 10 3 km // 1.8. 5 · 10 2 m = 5 · 10 3 cm = 5 · 10 4 cm // 1.9. a) 60 ; b) 6,9 ; c) 326 ; d) 2 ; e) 68 ; f) 0,41 //
1.10. a) 60 cm ; b) 130 cm ; c) 5,39 · 10 4 cm ; d) 1,5 cm ; e) 643 cm ; f) 563 cm ; g) 206 cm ; h) 127 dm ; i) 67,3 cm //
1.11. a) 4,5 mm ; b) 3,2 · 10 2 mm ; c) 573 mm ; d) 40 mm ; e) 31,2 mm ; f) 165 mm ; g) 820 mm ; h) 3704 mm ; i) 67 mm ;
j) 6087 mm // 1.12. a) 5 cm ; b) 2 cm ; c) 7 cm ; d) 75 cm ; e) 90 cm ; f) 15 cm; g) 47 cm ; h) 3,2 cm // 1.13. a) 1,7 m ; b) 0,8 m ;
c) 0,934 m ; d) 1,589 m ; e) 2,51 m ; f) 0,89 m ; g) 4,83 m ; h) 12,6 m ; i) 5,08 m ; j) 1,6 · 10 -3 m // 1.14. a) 6,4 · 10 -10 cm ;
b) 3 · 10 -5 cm ; c) 68 cm ; d) 1,2 · 10 4 cm ; e) 3,2 · 10 -2 cm ; f) 1,35 · 10 14 cm ; g) 2,46 · 10 9 cm ; h) 8,36 · 10 5 cm ; i) 60,2 cm;
j) 6,45 · 10 16 cm // 1.15. a) 6,4 · 10 -3 km ; b) 0,2 dm ; c) 0,48 m ; d) 1,2 · 10 -2 m ; e) 3,2 · 10 -2 km ; f) 1,35 km ; g) 0,208 m ;
h) 0,35 m ; i) 4,07 dm ; j) 5,6 · 10 3 mm ; 1.16. a) 48 dm ; b) 0,65 m ; c) 355 cm ; d) 243 cm ; e) 5,999 · 10 4 pm ; f) 39,9 m //
1.17. 5,546 · 10 -10 m = 5,546 · 10 -8 cm // 1.18. 4,33 cm = 4,33 · 10 -2 m = 43,3 mm = 0,433 dm // 1.19. 5,77 cm = 5,77 · 10 -2 m =
57,7 mm = 0,577 dm // 1.20. b = 4 cm ; O = 12 cm ; P = 6 cm 2 // 1.21. 5 cm = 5 · 10 -2 m = 50 mm = 0,5 dm // 1.22. 7,07 cm =
7,07 · 10 -2 m = 70,7 mm = 0,707 dm // 1.23. b = 3 cm ; O = 14 cm ; P = 12 cm 2 // 1.24. a = 3 cm ; O = 9 cm ; P = 9 cm 2 //
1.25. h = 5,2 cm ; O = 18 cm ; P = 15,6 cm 2 // 1.26. 17,7 cm = 0,177 m = 177 mm = 1,77 dm // 1.27. r = 3 cm ; O = 18,8 cm ;
P = 28,3 cm 2 //

1.28. 86 400 s // 1.29. a) 300 min ; b) 43 200 s ; c) 1020 s ; d) 192 h ; e) 10 080 min ; f) 86 400 s ; g) 672 h ; h) 150 min ;
i) 20 d 20 h ; j) 48 d 19 h 40 min ; k) 12 000 s ; l) 3 d 11 h 20 min // 1.30. 545 640 s // 1.31. 657 450 h = 39 447 000 min //
1.32. 40 d 14 h // 1.33. 15,15 s // 1.34. 100 800 // 1.35. (1/3) h // 1.36. 16 h 48 min // 1.37. 22 min 7 s // 1.38. u 20:30 h //
1.39. 117 min // 1.40. a) 1,08 · 10 9 km h -1 ; b) 1,8 · 10 12 cm min -1 // 1.41. 10 m s -1 ; 15 m s -1 ; 20 m s -1 // 1.42. a) 4,05 · 10 14 Hz ;
4,8 · 10 14 Hz ; b) 5,1 · 10 14 Hz ; 5,3 · 10 14 Hz ; c) 5,3 · 10 14 Hz ; 6 · 10 14 Hz ; d) 6,2 · 10 14 Hz ; 6,8 · 10 14 Hz //

1.43. a) 3 · 10 4 cm2 ; b) 2,75 · 10 4 cm2 ; c) 700 cm2 // 1.44. a) 3 · 10 2 dm2 ; b) 4,7 · 10 8 dm2 ; c) 3,02 dm2 ; d) 425 dm2 ;
e) 200,01 dm 2 ; f) 601,2 dm2 // 1.45. a) 3 · 10 4 mm2 ; b) 950 mm2 ; c) 1 000 200 mm2 ; d) 710 mm2 ; e) 11 100 mm2 ;
f) 80 210 mm2 // 1.46. a) < ; b) < ; c) < ; d) = ; e) > ; f) = // 1.47. a) 2,41 m2 ; b) 2,5 · 10 -2 m2 ; c) 0,57 ar ; d) 0,25 ha ;
e) 0,135 m 2 ; f) 2,05 m2 ; g) 8,49 ar ; h) 23,5 ha ; i) 3 · 10 -4 m2 ; j) 1,8 · 10 -2 dm2 ; k) 1,4 · 10 -2 ar ; l) 9,05 ar // 1.48. 12,6 cm2 =
0,126 dm2 = 1,26 · 10 -3 m2 // 1.49. a) 10,5 cm2 ; b) 10,5 cm2; c) 5,25 cm2 // 1.50. 25 cm2 (kvadrat duljine stranice 5 cm) //

1.51. a) 22,232 033 m3 = 22 232,033 dm3 = 22 232 033 cm3 = 22 232 033 000 mm3 ; b) 5,7 · 10 -3 m3 = 5,7 dm3 = 5700 cm3 =
5,7 · 10 6 mm3 ; c) 0,221 033 188 m3 = 221,033 188 dm3 = 221 033,188 cm3 = 221 033 188 mm3 // 1.52. a) 1,6 · 10 -2 m3 ;
b) 3,24 · 10 3 dm3 ; c) 3,7 · 10 3 dm3 ; d) 0,18 dm3 ; e) 1,9 cm3 ; f) 5 · 10 -3 dm3 ; g) 5,42 · 10 5 ℓ ; h) 2,05 · 10 5 mℓ ; i) 7,9 · 10 5 cm3 ;
j) 0,516 dm3 ; k) 4,5 · 10 4 mm3 ; l) 0,08 m3 ; m) 4,5 · 10 4 ℓ ; n) 2,79 · 10 3 cm3 ; o) 4,25 · 10 3 ℓ ; p) 2,79 · 10 3 mℓ ; r) 0,056 ℓ ;
s) 2,38 · 10 -3 m3 // 1.53. a) = ; b) > ; c) = ; d) < ; e) = ; f) > // 1.54. a) 729 ℓ = 7,29 · 10 5 cm3 ; b) 81 // 1.55. 4,5 cm3 //
1.56. 9 cm3 = 9 · 10 -6 m3 = 9 · 10 3 mm3 // 1.57. 100 // 1.58. 8 // 1.59. 1000 ℓ // 1.60. 8 cm3 = 8 · 10 -6 m3 // 1.61. 437,5 m3 //
1.62. 6 // 1.63. 450 000 kn // 1.64. 132 // 1.65. 30 cm //

1.66. a) dag ; b) kg ; c) g ; d) kg ; e) t ; f) mg // 1.67. a) 7,2 · 10 4 ; b) 12 ; c) 34 ; d) 2 ; e) 9,5 ; f) 750 // 1.68. a) > ; b) = ; c) < ;

d) < ; e) = ; f) > // 1.69. maslac, čokolada, sir, orasi, med, limun // 1.70. a) 0,6 kg < 60,4 dag < 640 g < 0,006 t ;
b) 2060 dag < 0,06 t < ¼ t < 260 kg // 1.71. a) tata 95 kg, mama 70 kg, Ana 42 kg, Jan 60 kg, Ema 17 kg ; b) Jan, 60 kg ;
d) 25 000 g ; e) ne može // 1.72. a) 974 g ; b) 9 g ; c) 445 g ; d) 870 g ; e) 652 g ; f) 905 g // 1.73. može // 1.74. a) 4224 kg ;
b) 1,05 kg ; c) 0,78 kg ; d) 0,054 kg ; e) 1050 kg ; f) 3 kg // 1.75. a) 15 ; b) 10 ; c) 4000 ; d) 3,6 t ; e) 204 g ; f) 3 t //
1.76. a) 1,33 kg ; b) 875 kg ; c) 1,12 kg ; d) 22 kg // 1.77. 56 kg // 1.78. 85,6 dag // 1.79. 1050 // 1.80. 60 kg // 1.81. 78 kg //

51
1.82. a) 2410 kg m-3 ; b) 2,507 g cm-3 ; c) 57 000 kg m-3 ; d) 0,375 g cm-3 ; e) 0,849 g cm-3 ; f) 264 kg m-3 ; g) 3000 kg m-3 ;
h) 0,0018 g cm-3 // 1.83. kugla je šuplja // 1.84. 0,76 g cm-3 // 1.85. 1,7 mm // 1.86. 1000 kg // 1.87. 30 ℓ ; 27 kg //
1.88. 15 000 hℓ ; 1500 t // 1.89. 15 kg // 1.90. 336 kg // 1.91. 71,7 cm3 // 1.92. 17,98 g // 1.93. 350 g // 1.94. 1,52 ℓ //

-------------------------------------------------------------------------------------
2. Pravocrtna gibanja
2.1. a) 4 m ; b) – 4 m ; c) – 4 m ; d) 14 m ; e) – 14 m ; f) pozitivan smjer – slučajevi a) i d) // 2.2. Δr = 1,41 r ; Δs = 1,5 r π //
2.3. točan je odgovor c) // 2.4. 2 m s-1 = 7,2 km h-1 // 2.5. 10 h // 2.6. točan je odgovor b) // 2.7. 4,47 m // 2.8. – 2 m s-1 //
2.9. a) – 5 m ; b) 15 m ; c) po putu 1,5 m s-1, a po pomaku – 0,5 m s-1 // 2.10. a) 50 km h-1 ; b) 48 km h-1 // 2.11. 25 km h-1 //
2.12. 48 km h-1 // 2.13. 4 km h-1 // 2.14. 4 km h-1 // 2.15. 36,7 km h-1 // 2.16. 54 km h-1 i 36 km h-1 // 2.17. 51,8 km h-1 i 34,6 km
h-1 // 2.18. 18 km h-1 // 2.19. 40 km h-1 // 2.20. 40 km h-1 //

2.21. veću brzinu ima automobil A // 2.22. točna je slika b) // 2.23. točna je slika a) // 2.24. a) 32 m s-1 ; b) brzina je bila
najmanja na 1. etapi ; c) vidi sliku 2.24. // 2.25. tijelo A // 2.26. a) kugla C, kvadar D ; b) vC = 1 m s-1 ; vD = 0,5 m s-1 ;
c) xC = 1 m s-1 t ; xD = 0,5 m s-1 t + 1 m ; d) 2 m ; 2 s ; e) xD = - 0,5 m s-1 t + 1 m ; vidi sliku 2.26. //
x/m C v/m s−
C x/m
5 50
5
D 40
30
20
10
t/s t/s
0 D 5 t/s 0 10 20 30 40 50
0 5
2.26. e) 2.27. e) 2.24. c) v, t – graf

2.27. a) kugla D, kvadar C ; b) vC = - 1,25 m s-1 ; vD = 0,8 m s-1 ; c) xC = - 1,25 m s-1 t + 5 m ; xD = 0,8 m s-1 t ; d) 2,56 m ; 1,95 s ;
e) xC = 1,25 m s-1 t + 5 m ; vidi sliku 2.27. // 2.28. a) vA = 2,5 km h-1 ; vB = 15 km h-1 ; vC = 7,5 km h-1 ; b) ne ; c) 12 km ; d) osoba
A ; e) 2,4 h // 2.29. slika 2.29. ; v = 1 m s-1 ; vA = 1 m s-1 ; vB = 0 ; vC = 2,5 m s-1 // 2.30. a) Δx = 0 ; Δs = 200 m ; vC = 7,5 km h-1 ;
b) do 4 s u pozitivnom, a od 4 s u negativnom smjeru ; c) do 4 s je + 25 m s-1, a od 4 s je – 17 m s-1 // 2.31. a) 40 m ; 80 m ; 80 m ;
80 m ; 50 m ; b) od 2 s do 6 s ; c) pozitivan pomak od 0 do 2 s ; negativan pomak od 6 s do 10 s ; d) po pomaku je 0, po putu je
20 m s-1 // 2.32. a) 4 m s-1 ; 8 m s-1 ; 8 m s-1 ; 8 m s-1 ; 5 m s-1 ; b) od 2 s do 6 s ; c) povećanje brzine od 0 do 2 s ; smanjenje brzine
od 6 s do 10 s ; d) nema promjene smjera // 2.33. a) 0,5 h ; b) kod pumpe ; x = 2 km ; t = 0,5 h ; c) 1 h ; d) 0,5 h ; e) 8 km h-1 ;
- 2 km h-1 ; 0 ; 4 km h-1 ; najveća brzina na putu od kuće do pumpe, a najmanja pri traženju izgubljenog predmeta ; pozitivna
brzina – od kuće do pumpe i od bora do škole , negativna brzina – od pumpe do bora ; f) 10 km ; g) po pomaku 2 km h-1 ; po putu
3,3 km h-1 ; h) slika 2.33. // 2.34. a) od 0 do 0,5 h ubrzava u pozitivnom smjeru ; od 0,5 h do 1 h usporava u pozitivnom smjeru ;
u 1 h mijenja smjer ; od 1 h do 1,5 h ubrzava u negativnom smjeru ; od 1,5 h do 2 h usporava u negativnom smjeru ; od 2 h do
2,5 h miruje ; od 2,5 h do 3 h ubrzava u pozitivnom smjeru ; b) 1 km ; c) 0,5 km ; d) 1 km ; 0 ; e) 3 km ; f) 0,3 km h-1 po pomaku ;
1 km h-1 po putu ; g) ispred kuće ; h) 4 km h-2 ; - 4 km h-2 ; 4 km h-2 ; - 4 km h-2 ; 0 ; 8 km h-2 ; slika 2.34. //

v/m s−

1
t/s
0 2 4 6 8 10
Slika 2.29. Slika 2.33. h) Slika 2.34. h)

2.35. 600 m s-1 // 2.36. 4,7 km h-1 // 2.37. 40 m s-1 // 2.38. 340 m // 2.39. 1450 m s-1 // 2.40. 1,2 m s-1 = 4,32 km h-1 //
2.41. 12 m s-1 // 2.42. 11 m s-1 = 21,4 čvora // 2.43. 6 dana i 4 sata // 2.44. 12 s // 2.45. 160 s // 2.46. 30 km s-1 // 2.47. a) slika
2.47. ; b) 77 km h-1 // 2.48. slika 2.48. // 2.49. a) 50 min ; b) 15 km ; c) slika 2.49. // 2.50. a) slika 2.50. ; b) 182 km od Zagreba //

52
 s / km Slika 2.47. a) s / km Slika 2.48.
135 600 100 km h-1

75 km h-1
400

50 km h-1
200

t/h
t/h 0 2 4 6
0 1 2 3 4
a/m s−2 Slika 2.56.
Slika 2.49. Slika 2.50.
x / km 2
20 Vinkovci x / km t/s
Beč 0
400 2 4 6 8 10

Ivan vlak 1 -2

10 vlak 2 -4
200
Ana
-6

Vukovar t/h Zagreb t/h

-8
0 1 2 3 4 0 1 2 3 4
- 10

2.51. a) 2 m s-2 ; b) 100 m // 2.53. 3,1 m s-2 // 2.54. a) Drugi automobil nalazi se 100 m ispred prvog automobila. ; b) Trkač će
čekati automobilista 1,55 s. // 2.55. a) 48 m ; b) 21 m // 2.56. a) Gibanje je u pozitivnom smjeru osi x: od 0 do 2 s ubrzavanje ; od
2 s do 5 s gibanje stalnom brzinom; od 5 s do 8 s ubrzavanje ; od 8 s do 9 s gibanje stalnom brzinom ; od 9 s do 10 s usporavanje
do zaustavljanja ; b) 63 m ; c) 3 m s-1 ; d) 6,3 m s-1 ; e) slika 2.56. // 2.57. 1 m s-2 // 2.58. a) E ; b) B i D ; c) G i H ; d) E i G //
2.59. a) 2 m s-2 ; b) 2 m s-2 // 2.60. a) 2 m s-2 ; b) 2 m s-2 // 2.61. 1 m s-2 // 2.62. 50 m // 2.63. 1,5 m s-2 ; 225 m // 2.64. - 1,5 m s-2 ;
225 m // 2.65. a) – 0,75 m s-2 ; b) 450 m // 2.66. 12,5 m // 2.67. 400 m // 2.68. 1000 m // 2.69. b) 0,5 m s-2 ; b) 125 m ;
c) 12,5 m s-1 // 2.70. a) 90 s ; b) 9,1 m s-1 ; 32,7 km h-1 // 2.71. a) 51 m ; b) 4,25 m s-1 // 2.72. 15,5 m s-1 ; 560 s //
2.73. a) 0,8 m s-2 ; b) 62,5 m // 2.74. a) 10 m s-1 ; b) 25 m ; c) 9 m ; d) 5 m s-1 ; e) 400 m // 2.75. 8 m s-1 ; 4 m // 2.76. b) 2 m s-1 ;
c) 1 m s-1 ; d) 4 m ; e) 1,6 m s-1 // 2.77. 2 s //

-------------------------------------------------------------------------------------
3. Sila i gibanje
3.1. 225 N // 3.2. 10 m s-2 // 3.3. 5000 N // 3.4. 1500 kg // 3.5. a) 5 m s-2 ; b) 15 m s-1 ; c) 22,5 m // 3.6. a) 2 N ulijevo ; b) 2 N
ulijevo // 3.7. a) 510 m ; b) 1000 m // 3.8. a) 0,5 m s-2 ; b) 2 m s-1 // 3.9. 30 s // 3.10. 1000 N // 3.11. 2 N // 3.12. – 0,8 m s-1 //
3.13. u točki C 100 N ; u točki B 80 N // 3.14. a) – 4000 N ; b) 100 m // 3.15. 0,075 m s-2 // 3.16. 2,4 m s-2 // 3.17. 8 mN //
3.18. 437,5 kN // 3.19. 20 N // 3.20. a) – 3000 N ; b) 50 s ; c) 250 m // 3.21. 1 km ; 200 m s-1 // 3.22. 50 kg // 3.23. 281,25 kN //
3.24. – 1800 N //

3.25. 50 N ( za g = 9,81 m s-2 je 49,05 N) // 3.26. 6 N ( za g = 9,81 m s-2 je 5,9 N) // 3.27. 1,5 kN ( za g = 9,81 m s-2 je 1471,5 N) //
3.28. 4 N ( za g = 9,81 m s-2 je 4,04 N) // 3.29. a) 1 kN ( za g = 9,81 m s-2 je 981 N) ; b) 3 kN ( za g = 9,81 m s-2 je 2981 N) //
3.30. 11,6 kN ( za g = 9,81 m s-2 je 11 410 N) // 3.31. 600 kg m-3 = 0,6 g cm-3 // 3.32. 4 dm3 // 3.33. 9,2 N // 3.34. 0,034 N
3.35. 17 puta //

3.36. 5,45 s // 3.37. 11,25 m // 3.38. 0,8 s ; 8 m s-1 // 3.39. 40,5 cm // 3.40. 2 s // 3.41. prvi dio puta je 20 m, a drugi dio je 60 m ;
3.42. 15 m // 3.43,. d(AB) = 13,75 m ; d(BC) = 11,25 m // 3.44. 3,2 s // 3.45. 100 m s-1 // 3.46. 500 m // 3.47. 30 m s-1 ; 45 m //
3.48. 2,83 s // 3.49. 17,64 m // 3.50. a) 8 m ; b) 14 m s-1 ; c) 9,8 m // 3.51 a) 15 m ; b) 4 s // 3.52. 280 m // 3.53. 347,5 m s-1 //

53
3.54. 30 m s-.1 // 3.55. 194,5 m // 3.56. a) 4 s ; b) 10 m s-1 ; c) 41,23 m s-1 // 3.57. 44,72 m // 3.58. 35,6 m // 3.59. 15,8 m s-1 //
3.60. 32,2 m // 3.61. a) 3,16 s ; b) 94,8 m // 3.62. a) 2,45 s ; b) 24,5 m ; c) 26,5 m s-1 // 3.63. 19,98 m s-1 // 3.64. 4,8 m s-1 //
3.65. 11,18 m s-1 // 3.66. 47,7 m ; 30,9 m s-1 // 3.67. a) za promatrača na tlu je parabola, a za pilota je pravac ; b) 4 s ; c) 80 m ;
d) 44,72 m s-1 // 3.68. a) 6 m ; 1 m ; b) 5 m s-1 //

-------------------------------------------------------------------------------------
4. Primjene Newtonovih zakona
4.1. a) 2 N ; b) 8 N // 4.2. a) 6 kg ; b) 5 kg // 4.3. a) 10 m s-2 ; b) 10 N ; c) 40 N // 4.4. 10 N // 4.5. a) 10 m s-2 ; b) 40 N //
4.6. napetost niti je 50 N , a dinamometar pokazuje 100 N // 4.7. a) 6 m s-2 ; b) 16 N ; c) 32 N // 4.8. 3 kg ; 7 kg ; 84 N //
4.9. a) (5/3) m s-2 ; b) (175/3) N ; 25 N // Uputa (4.10. – 4.13.) ➔ Zbroj svih sila na knjigu mora biti jednak nuli ! // 4.10. 25 N //
4.11. 45 N // 4.12. 45 N // 4.13. 5 N // 4.14. a) 400 N m-1 ; b) 7,5 cm ; c) 10 cm // 4.15. 23,8 cm ; 800 N m-1 // 4.16. 30 cm ;
200 N m-1 // 4.17. a) 245,3 N m-1 ; b) 12 cm // 4.18. 5 cm //

4.19. 50 m // 4.20. 500 N // 4.21. a) 15 N ; b) 2 N // 4.22. 0,107 // 4.23. 2,2 m s-2 // 4.24. 32,16 m // 4.25. a) 60 N ; b) 0,2 //
4.26. 1200 N // 4.27. 0,2 ; 10 kN // 4.30. 2,4 kN // 4.31. 2 N // 4.32. a) 9 m s-2 ; b) 10 N // 4.33. 30 N ; rezultantna sila je 0 //
4.34. 3 m s-1 ; 1,8 m // 4.35. 1 s ; 4 m // 4.36. a) 35 N ; b) 39 N // 4.37. 0,75 // 4.38. a) 0,6 s ; b) 0,69 s // 4.39. a) 2 s ; b) 1,68 s ;
c) 1,51 s // 4.40. a) 2,2 s ; b) 1,77 s ; c) 1,57 s // 4.41. 1,65 // 4.42. 0,99 // 4.43. 10 N // 4.44. a) 5 m s-1 ; b) 150 N ; 0,35 //

4.45. a) 4 m s-1 ; b) – 2 m s-2 ; c) 4 m // 4.46. 3 kg m s-1 // 4.47. 0,21 s // 4.48. 600 N // 4.49. 0,01 N // 4.50. 130 N //
4.51. a) 13 200 N ; b) 1320 kg // 4.52. a) 0 ; b) 1,06 kg m s-1 ; c) 1,5 kg m s-1 // 4.53. – 7,5 kN // 4.54. a) – 6,3 N s ; b) - 3,15 kN //
4.55. 200 kg // 4.56. a) 25 m s-1 ; b) – 5 m s-1 // 4.57. a) 150 m s-1 ; b) 155 m s-1 ; c) – 145 m s-1 // 4.58. a) 40 m s-1 ; slika 4.58. a ;
b) 80 m ; slika 4.58. b ; c) slika 4.58. c // 4.59. 12 m s-1 // 4.60. 5 m s-1 // 4.61. 1,2 m s-1 // 4.62. ne gibaju se //
4.63. 250 m s-1 ; smjer rakete // v/m s–1 Slika 4.58. a) x/m Slika 4.58. b) Fx /N Slika 4.58, c)
4.64. 12,5 m s-1 na desno //
40 80 10
4.65. 4,17 m s-1 ; smjer auta //
4.66. a) 11 m s-1 ; b) 61 m s-1 ;
t/s t/s
c) 7,2 m s-1 ; smjer gibanja kolica // x/m
0 4 0 4 0 80
4.67. a) 720 m s-1 ; b) 50 m ; c) 5 s //
4.68. 1,2 m s-1 suprotno smjeru iskakanja čovjeka // 4.69. (2/3) v // 4.70. 10 m s-1 // 4.71 12 833 t // 4.72. 1,27 m s-1 // 4.73.
26,7 m s-1 suprotno smjeru gibanja rakete // 4.74. 26 m s-1 //

-------------------------------------------------------------------------------------
5. Energija
5.1. a) 2 m s-1 ; b) 200 N // 5.2. 700 J // 5.3. 206 J // 5.4. 300 J // 5.5. 150 J // 5.6. 130 J // 5.7. a) 1,2 J ; b) 5 m s-1 ; c) 6,3 J //
5.8. a) 15 J ; 60 J ; b) 45 J ; c) 6,3 m s-1 // 5.9. a) 40 J ; b) 4 m s-1 ; 2 m s-1 ; c) 4 m s-1 ; d) 1,6 m // 5.10. 13,6 N // 5.11. a) 180 kJ ;
b) 18,97 m s-1 // 5.12. s2 = 4 s1 // 5.13. 1,125 MJ // 5.14. a) 180 m ; b) 108 m // 5.15. 5,81 kg // 5.16 30 J ; - 30 J //
5.17. 49,5 J // 5.18. 218 kN // 5.19. 39 375 J //

5.20. 1498 W ; 2996 W // 5.21. 1,5 m s-1 // 5.22. a) 9180 J ; b) 11 475 J // 5.23. 6 · 108 W // 5.24. a) 20,25 kW ; b) 40,5 kW //
5.25. a) 23,85 kW ; b) 47,7 kW // 5.26. a) 6,02 kW ; b) 11,38 kW // 5.27. 2,92 m s-1 // 5.28. 4,32 m // 5.29. 52,1 kW //
5.30. 90 W // 5.31. 40 s // 5.32. 43,2 N ; 100 N // 5.33. 9800 N // 5.34. 40,5 kW // 5.35. 50,5 kW //

5.36. 24,5 m // 5.37. u točki A je 12 m s-1 ; u točki B je 10 m s-1 // 5.38. a) 19,7 J ; b) 19,7 J ; c) 14,1 m s-1 // 5.39. 0,8 N //
5.40. 187,5 J // 5.41. 3,6 N // 5.42. 560 m // 5.43. 0,29 // 5.44. 2,5 m // 5.45. 4,32 m // 5.46. 3,6 J // 5.47. 157 J // 5.48. 440 J //
5.49. uvrstiti g = 9,81 m s-2 a) Egp = 441 kJ ; Ek = 2205 kJ ; b) Egp = 0 ; Ek = 2646 kJ // 5.50. – 2100 N // 5.51. – 12 500 N //
5.52. 105 N m-1 // 5.53. 1 m s-1 //

54
-------------------------------------------------------------------------------------
6. Kružna gibanja
6.1. 0,75 Hz ; 1,33 s // 6.2. minutna (1/3600) Hz ; ; satna (1/43 200) Hz ; sekundna (1/60) Hz // 6.3. a) 1675,5 km h-1 ;
b) 0,03 m s-2 // 6.4. a) 6,3 m s-1 ; b) 197,4 m s-2 // 6.5. 25 m s-1 // 6.6. a) FN = M g ; b) 10 m s-2 ; c) 10 s-1 ; d) 1,6 Hz //
6.7. 6,63 Hz ; 3,32 Hz // 6.8. 0,5 Hz // 6.9. 2,74 m s-1 // 6.10. 18 // 6.11. 5027 s = 1,4 h // 6.12. 70,7 m s-1 // 6.13. 39 m //
6.14. a) 315,5 m s-2 ; 2,2 kN ; b) 25,1 m s-1 ; c) 15,8 m ; d) 63,2 m s-1 ; 2000 m s-2 ; 14 kN // 6.15. a) Fcp = Ftr ; b) 2000 N ; c) 0,2 ;
d) auto bi izletio iz zavoja // 6.16. a) 4500 N ; b) neće svladati zavoj ; c) 0,45 // 6.17. 17,3 m s-1 = 62,3 km h-1 // 6.18. 0,45 //
6.19. 0,25 // 6.20. a) 6000 N ; b) 10 000 N // 6.21. a) 14 000 N ; b) 10 000 N // 6.22. 1,8 m s-2 // 6.20. a) 6000 N ; b) 10 000 N //
6.23. a) 998 N ; b) 2201 N c) 80,05 m //

6.24. 7,358 · 105 km ; 1,082 · 108 km ; 1,0894 · 108 km ; 1,0746 · 108 km // 6.25. 21,195 · 106 km ; 226,31 · 106 km ;
249,4 · 106 km ; 206,71 · 106 km // 6.26. 37,36 · 106 km ; 777,4 · 106 km ; 815,64 · 106 km ; 740,94 · 106 km //
6.27. 134,7 · 106 km ; 2862,9 · 106 km ; 3000,2 · 106 km ; 2732 · 106 km // 6.28. 47,9 km s-1 ; 69,8 · 106 km ; 45,97 · 106 km //
6.29. 14,32 km s-1 ; 2,226 · 105 km ; 1,484 · 105 km // 6.30. 5,34 km s-1 ; 4528,7 · 106 km ; 4447,9 · 106 km // 6.31. 13,06 km s-1 ;
815,64 · 106 km ; 740,94 · 106 km // 6.32. 108,2 · 106 km ; 0,74 · 106 km ; 0,0068 // 6.33. 778,3 · 106 km ; 37,36 · 106 km ;
0,0048 // 6.34. 227,9 · 106 km ; 21,195 · 106 km ; 0,093 // 6.35. 1423,6 · 106 km ; 78,3 · 106 km ; 0,055 // 6.36. 3,94 //
6.37. 2,5 // 6.38. 1,59 // 6.39. 1,28 //

6.40. 29 m // 6.41. 16,7 N ; mase su jednake i iznose po 10 kg // 6.42. 2 · 1030 kg // 6.43. Privlačit će se silom jednakom sili F1 //
6.44. četiri puta manjom silom // 6.45. 3 // 6.46. 1/9 // 6.47. 2.88 · 10-11 N // 6.48. h = R // 6.49. 7,905 km s-1 //
6.50. 4 km s-1 // 6.51. 25 600 km //

55