1.

Fizika i svijet oko nas

Ljudska znatielja postoji od kada postoji i ovjek. Zahvaljujui njoj danas poznajemo mnoge zakonitosti i pravilnosti u prirodi koje svakodnevno koristimo (elektrini ureaji, automobili i druga prijevozna sredstva, mobiteli, raunala, vremenska prognoza i sl....). rouavanje svijeta oko nas zapoinjemo upaznavanjem tijela i tvari, odnosno njihovih svojstava. Tijelima nazivamo sve to nas okruuje i zauzima prostor. Sve ono od ega su tijela graena nazivamo tvarima.

Agregacijska stanja tvari

!ajjednostavniji primjer agrega"ijskih tvari koji smo svi puno puta vidjeli su agrega"ijska stanja vode. #o su tekuina, led i vodena para. rema tome razlikujemo tri agrega"ijska stanja$ vrsto (kod vode to je led), tekue i plinovito (vodena para). %vijet oko nas izgraen je od tvari koja se nalaze u jednom od triju agrega"ijskih stanja. Oblik tijela i agregacijska stanja rvo &to opaamo kod razliitih tijela su njihovi obli"i. vrsta tijela! ako im ne mijenjamo uvjete! imaju stalan oblik. Tekuine poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze. "linovi nemaju stalan oblik! oni se ire u prostoru u kojem se nalaze. Za daljnje opisivanje svijeta oko nas potrebne su na 'izikalne veliine, kao &to su duljina, vrijeme i sl. #izikalna veliina je svako svojstvo tijela koje moemo mjeriti i izraziti iznosom $brojanom vrijednou% i mjernom jedinicom.

&eunarodni sustav jedinica

(avno prije ljudi su koristili razne mjerne jedini"e. !pr. ) vrijeme engleskog kralja *enrika + duljina se izraavala u jardima. , jard bila je udaljenost od njegova nosa do vrha njegovih prstiju ispruene lijeve ruke. -ako bi standardizirali mjerne jedini"e da se u svakom dijelu svijeta 'izikalne veliine izraavaju jednako (to omoguuje bolju i jednostavniju komunika"iju i razumijevanje), ,./,. u 0ran"uskoj je sastavljena komisija koja je odluila i de'inirala sedam osnovnih mjernih jedini"a. -roz uenje 'izike, sa svakom novom 'iziklnom veliinom s kojom se susretnete, nauit ete i mjernu jedini"u u kojoj se izraava.

1.1. Mjerenje duljine

1jeriti duljinu znai odrediti udaljenost krajnjih toaka nekog tijela. !o u 'izi"i duljina moe imati vi&estruko znaenje. ogledajmo to na nekoliko primjerima$ ,. duljina konopa 2. visina zgrade 3. udaljenost dva grada 4. dubina mora.... 5sim mjerne jedini"e, svaka 'izikalna veliina ima svoju oznaku. Oznaka duljine je l. 6esto se duljina oznaava i drugim slovima$ s, d, h.... Osnovna mjerna jedinica kojom izraavamo duljinu je metar' oznaka m. ) upotrebi su i manje i vee udaljenosti ( udaljenost izmeu gradova izraavamo u kilometrima, duljinu stola u "entimetrima i sl...). ) tabli"i se nalaze tzv. (e"imalni pre'iksi kojima tvorimo nazive veih i manjih mjernih jedini"a. 5ni vrijede za sve mjerne jedini"e, ne samo za jedini"e duljine, iako su u tabli"i navedeni konkretno za duljinu, odnosno jedini"u metar. kilo7tisuu puta vee de"i7 deset puta manje "enti7sto puta manje mili7tisuu puta manje mikro7milijun puta manje ,888 m ,9,8 m ,9,88 m ,9,888 m ,9 , 888 888 m km dm "m mm :m kilometar de"imetar "entimetar milimetar mikrometar

"rimjer ( retvorimo slijedee duljine u metre$ ; km, 4,.; km, 288 "m, ;8 "m, 3 "m, 2 mm. )jeenje* retvaranje jedini"a vr&imo tako da iznos izraen u jednoj jedini"i pomnoimo sa brojem koji nam govori koliko je ta jedini"a vea ili manja od one u koju pretvaramo. >idimo da je kilometar tisuu puta vea jedini"a od metra, pa smo zato mnoili sa tisuu (jedan kilometar ima ,888 m). ?entimetar je sto puta manja jedini"a od metra (jedan metar ima ,88 "m) pa smo mnoili sa ,9,88 @ "entimetar je stoti dio metra. 1ilimetra je tisuu puta manja jedini"a pa mnoimo sa ,9,888 7 jedan metar ima ,888 milimetra, odnosno jedan milimetar je tisuiti dio metra.

;km < ; = ,888 m < ; 888 m 4,.; km < 4,.; = ,888 m < 4 ,;8 m 288 "m < 288 = ,9,88 m < 2 m ;8 "m < ;8 = ,9,88 m < 8.; m 3 "m < 3 = ,9,88 m < 8.83 m 2 mm < 2 = ,9,888 m < 8.882 m

(.+. "lotina $povrina% plo,e

%lijedea 'izikalna veliina kojom moemo opisati promatrano tijelo je njegova plo&tina (povr&ina). lo&tinu moemo odrediti izravnim mjerenjem ili mjerenjem duljina i raunanjem. Oznaka za plotinu je A. )zmimo primjer kvadrata. -vadrat je geometrijski lik koji se sastoji od etiri strani"e jednake duljine. ovr&ina se rauna po 'ormuli iz tabli"e$ A < a= a !eka npr. -vardat ima strani"u , m, njegova povr&ina je$ A < , m = , m < , m2 #ime smo izveli osnovnu mjernu jedini"u za povr&inu. Osnovna mjerna jedinica za povrinu je metar kvadratni' oznaka m +. 1anje i vee jedini"e od osnovne tvorimo pomou de"imalnih pre'iksa koje smo nauili u prethodnom odjeljku, ali sad odnosi meu njima nisu isti.

"rimjer + retvorimo , m2 u "m2 )jeenje* , m 2 < , m =, m < ,88 "m = ,88 "m , m2 < ,8 888 "m 2 1etar kvadratni znai metar puta metar, a svaki metar ima ,88 "m. >idimo da jedan metar kvadratni ima dest tisua centimetara kvardratni,.

(.-. Obujam $volumen% tijela

#ijela se razlikuju od likova jer imaju obujam, tj. zauzimaju prostor. -ao i plo&tinu i obujam tijela moemo odrediti izravnim mjerenjem i raunanjem. Obujam oznaavamo sa .. 5snovnu mjernu jedini"u za obujam izvedimo raunanjem obujma ko"ke ija strani"a ima duljinu , m$ > < a =a = a < , m = ,m= ,m < , m= m= m < , m3 Osnovna mjerna jedinica za obujam je metar kubni' oznaka m-. 1anje i vee jedini"e od metra kubnog tvorimo takoer pomou de"imalnih pre'iksa, ali takoer sa drugim omjerima. 5bujam se esto izraava i u litrama, de"ilitrama i mililitrama. >rijedi slijedee$ ,L , mL "rimjer >olumen od ; L izrazimo u u m3 B )jeenje* ; L < ; dm3 <; =(, dm = , dm = , dm) < ) gornjoj tabi"i smo vidjeli da je ,L < dm3. (e"imatar kubni znai de"imetar puta de"imetar puta de"imetar. < ; =(8., m = 8., m = 8.,m) %vaki de"imetar ima 8., metara 3 3 ; L < ; dm < 8.88; m , dm3 , "m3 8.88, m3 8.88888, m3

(./. &asa tijela

-ada u va&oj &kolskoj torbi nemate puno knjiga puno je lak&e podiete na lea nego kada je pretrpana knjigama. #o svojstvo tijela da se opiru promjeni stanja gibanja (i mirovanje je jedno stanje gibanja) u kojem se nalazi nazivamo tromost. (akle, va&a puna torba je tromija od one koja je poluprazna. -oje je to svojstvo kojim se mjeri tromost nekog tijelaB &asa je mjera tromosti tijela. 1asu tijela odreujemo mjerenjem. )reaj za mjerenja mase tijela je vaga. Osnovna mjerna jedinica za masu je kilogram! oznaka kg. ostoje, naravno, i manje i vee jedini"e za masu$ gram (g)@ tisuiti dio kilograma miligram (mg) 7 milijunti dio kilograma i tisuiti dio grama tona (t) @ tisuu puta vee od kg "rimjer / 0mamo - tijela razliiti, masa! m( 1 + kg! m+ 1 + 233 g! m- 1 3!33/ t. "oredajte i, od najmanje prema najveoj. )jeenje* m, < 2 kg m2 <2 ;88 g < 2.; kg m, je izraeno u kilogramima, a to je osnovna jedini"a za masu. +zrazimo ostale mase u kilogramima da ih moemo usporediti. , kg ima ,888 g, pa 2 ;88 grama dijelimo sa ,888 i dobivamo 2.; kg , tona ima ,888 kg, pa mnoenjem o.oo4 t s ,888 dobivamo 4 kg. ,9,888 kg ,9, 888 888 kg ,888 kg

m3 < 8.884 t < 4 kg m, C m2 C m3

(.2. 4ustoa tvari

!a donjim slikama vidimo dva tijela priblino jednake veliine tj. izrazimo se u 'izikalnim terminima, jednakih volumena. !o znamo da ih neemo jednako lako podii @ loptu za plau podignut emo s lakoom , dok e bua (tikva, bundeva) iste veliine vrlo vjerojatno ostati na podu tj. neemo je uspjeti dii .

Omjer $kolinik% mase tijela i volumena nazivamo gustoa. Dustoa je 'izikalna veliina koja karakterizira neku tvar, odnosno svaka tvar ima odreenu gustou po kojoj se razlikuje od drugih tvari. 5znaka za gustou je grko slovo 5 $ro%! a osnovna mjerna jedini"a kilogram po metru kubnom $ kg6m-%. (e'ini"iju gustoe moemo zapisati i 'ormulom$
= m V

Dustoa tijela moe, ali i ne mora biti jednaka u svakom dijelu tijela. !pr. ista milijena okolada u svakom svom dijelu ima jednaku gustou, dok to nije sluaj s okoladnom tortom koja se sastoji od biskvita, kreme i glazure. 6okolada je primjer ,omogenog tijela (tijelo koje u svakom svom dijelu ima jednaku gustou) , a torta je primjer ne,omogenog tijela (tijelo koje nema jednaku gustou u svakom svom dijelu).

) tabli"i se nalaze gustoe nekih tvari.

Tvar Zrak Eenzin Alkohol %uho drvo Led )lje .oda 1orska voda %taklo Aluminij 1ramor Geljezo Eakar %rebro 5lovo Giva Zlato 4ustoa $kg6m-% ,.2. /88 F88 F88 .88 .28 (333 ,8287,838 2;88 2/88 2F88 /F88 F.88 ,8;88 ,,388 ,3H88 ,.388 4ustoa $g6cm-% 8 8./ 8.F 8.F 8.. 8..2 ( ,.2 @ ,.3 2.; 2./ 2.F /.F F.. ,8.; ,,.3 ,3.H ,..3

>oda ima vrlo zanimljiv iznos gustoe. 5n je upravo takav da jedna litra vode odgovara jednom kilogramu vode. "rimjer 2 (vije ko"ke, jedna drvena, a druga eljezna imaju jednake mase i ona iznosi ,8 g. -oja ima vei volumen (obujam)B )jeenje* Zadano je $ m, < m2 < ,8 g Idrvo < 8.F g9"m3 Ieljezo < /.F g 9"m3 1asa ko"ki zadana je u gramima, pa iz tabli"e uzimamo iznose gustoa u gramima po "entimetru kubnom kako bi nam se jedini"e slagale.

m 9V V V =m 9 $ m V= ,8 g V drvo= =,2.; cm 3 3 8.F g / cm ,8 g 3 V eljezo= 3 = ,.3 cm /.F g / cm =

+z 'ormule za gustou izraavamo volumen (mnoenjem s > pa potom dijeljenjem s I)

)vr&tavanjem slijedi da e drvena ko"ka imati vei volumen jer drvo ima manju gustou od eljeza. "rimjer 7 0orenziari su na&li komadi nepoznatog materijala. -ako bi rje&ili sluaj ele odrediti o kojem se materijalu radi tj. od koje je tvari graen komadi. ) laboratoriju su ga izvagali (m < ;g) i odredili mu volumen (2 g9"m 3). -ako e zakljuiti o kojem se materijalu radiB )jeenje Zadano je$ m<;g > < 2 g9"m3 I<B

m V

!auili smo da gustoa karakterizira neku tvar, pa prema tome iz mase i volumena moemo odrediti gustou tijela te potom u tabli"i isitati o kojoj se tvari radi. -oristimo 'ormulu za gustou i uvr&tavanjem dobivamo da nepoznata tvar ima gustou od 2.; g9"m3. ) tabli"i vidimo da se radi o staklu.

I < 2.; g9"m3.

"rimjer 8 -ada smo govorili o masi tijela, rekli smo da se ona odreuje vaganjem. oznavanjem volumena nekog tijela i materijala (tvari) od kojeg je graeno, moemo odrediti masu tog tijela. -o"ka leda ima strani"u duljine ,.; "m. -olika je masa ko"ki"e ledaB Jje&enje$ Zadano je$ a < 2 "m I < 8.. g9"m3 m<B > < a= a =a > < 2 "m =2"m =2 "m > < F "m 3
= m V

Dustou leda uzimamo iz tabli"e. >olumen tijela nemamo zadan, ali znamo da je rije o ko"ki pa najprije raunamo volumen po 'ormuli za volumen ko"ke. -oristimo 'ormulu za gustou, koju mnoimo s > te dobivamo izraz za masu. )vr&tavamo podatke i dobivamo masu ko"ke leda.

m<I=> m < 8.. g9"m3 = F "m3 m < /.2 g

(.7. 4raa tvari

-ada mikroskopima sa velikim poveanjima zavirimo u unutra&njost tijela vidimo da su tvari graene od mnotva estica $zrnata ili korpuskularna graa tvari%. 6esti"e koje grade tvari neprestano se gibaju. Za tvari u tekuem i plinovitom agrega"ijskom stanju to je oito (moemo proi rukom kroz vodu, kada vozimo bi"ikl osjeamo kako zrak struji oko na&e glave @ mi pri tome razmiemo esti"e zraka). !o &to je sa krutim tvarima, znamo da ne moemo proi niti rukom, niti glavom kroz stol. ) krutinama se takoer esti"e koje ih izgrauju gibaju, no to jo je gibanje vrlo ogranieno pa ih zato ne moemo razmi"ati. razan prostor izmeu esti"a nazivamo meuprostor. estice koje grade svijet nazivamo molekulama. &olekule se sastoje od dva ili vie atoma. !a donjoj sli"i vidimo vi&e povezanih molekula. %vaka kugli"a predstavlja atom, a izmeu njih postoji prazan prostor.

Ako dalje zavirimo u unutra&njost atoma vidjet emo da se on sastoji od tri vrste esti"a$ protona! neutrona i elektrona (slika dolje). rotoni i neutroni ine jezgru atoma, a elektroni velikim brzinama krue oko jezgre.

5vo je bio vrlo pojednostavljen opis grae tvari. >i&e o tome uit ete u srednjoj &koli ili u daljnjem &kolovanju.