Juna Europa

Preteito romanske zemlje Pirenejskog i Apeninskog

poluotoka:
panjolska
Portugal
Italija
Andora
San Marino
Vatikan
Malta
*iako su kulturno slinije zemljama Jugoistone Europe,
kao zemlje s izravnim izlazom na Sredozemlje, u Junu se
Europe pribrajaju i Albanija i Grka

Mladonabrana gorja alpske orogeneze june i srednje
Europe
Alpidi su nastali kao posljedica najmlae, alpske
orogeneze koja poinje krajem mezozoika. Orogeneza
je posljedica podvlaenja afrike ploe i jadranske
mikroploe pod euroazijsku plou. Raspadanjem
Pangee i razmicanjem kontinenata tijekom jure na
podruju dananjih mladonabranih gorja nastalo je
more. Tijekom krede,uslijed razmicanja Lauroazije i
Gondvane poveao se praocean Tetis, na ijem dnu su
se nataloili debeli karbonatni sedimenti. Krajem
mezozoika, afrika ploa se poela pomicati prema
sjeveru to je rezultiralo smanjenjem Tetisa.
Podvlaenjem afrike ploe i jadranske mikroploe pod
euroazijsku zapoela je alpska orogeneza koja traje do
danas.
Tijekom eocena (mezoalpidske faze) dolo je do
nabiranja i izdizanja naslaga mezozojske starosti.
Prijelaz iz eocena u miocen (neoalpidske faze)
orogeneza dosee maksimum.
Krajem miocena, podvlaenje afrike ploe mijenja
smijer iz J S u JI SZ, to rezultira intenzivnijim
izdizanjem zapadnih Alpi.
Nabiranje prestaje krajem tercijara, ali je prisutno jako
izdizanje koje u alpskom podruju iznosi oko 2 mm
godinje. Tijekom zadnja 2 mil godina karakteristino
je oblikovanje egzogenim procesima (erozija i
egzarazija su vrlo izraeni procesi), te nastaju
specifini alpski krajobrazi koje obiljeavaju velike
energije reljefa.

Alpe su planinski lanac
dug 1200 km.
Predstavljaju prirodnu
granicu izmeu srednje i
june Europe.
Povrina je oko 200.000
km
Dijele se na istone i
zapadne Alpe
Istone Alpe dijele se na: sjeverne, sredinje i june,
a osnov podjele je geoloki sastav i graa

Aletsch Glacier (dug 23 km)
Pirineji:
Proteu se u duini od oko 430 km od Baskijskog zaljeva do rta
Kap d Kre. Za razliku od Alpi jednostavnije grae, ali tektonski
izdignute i prekrivene navlakama. Sredinji dio izgraen je od
devonskih i kambrijskih kristalastih kriljavaca i granita, dok
postupno prema sjeveru i jugu, na niim dijelovima postupno
prelaze u mlae karbonatne naslage.
Razlikuju se istoni od zapadnih. Brojna termalna vrela. Jezera
su znatno rijea nego u Alpama. Najvei vodopad je Gavarnije
(462 m), na ulazu Gave de Pau.
panjolska (84%povrine Iberskog pol.)

Parlamentarna monarhija
17 autonomnih jedinica autonomni statuti
Baskije, Katalonije, Andaluzije i Galicije
Suvremena geopolitika obiljeja: pripadnost
atlantskoj I sredozemnoj Europi I participacija na
Gibraltarskim vratima.
Geostrateki vani otoci: Kanari, Alboran, Baleari.
Usluge ostvaruju najvei prihod u gospodarstvu
(60%), turizam, bankarstvo, burze
Vodei proizvoa maslinovog ulja, tri vina
Najvei proizvoa ive I pluta u svijetu


Portugal
Unitarna parlamentarna republika
1980-tih liberalizacija unutarnjeg trita
Privatizacijom dravnog sektora poveao priliv
stranih ulaganja
Poljoprivreda, ribarstvo, turizam I prehrambena
industrija ostvaruju 55% prihoda
Geostrateki vaan zbog jugozapadnog poloaja
euroatlantske orijentacije
Otoci Azori I Madeira akvatorij s kljunim
pomorskim pravcima

Italija
Parlamentarna republika
20 regija I 95 provincija
0o0 60 mil. st. najvie u junoj Europi
1986. val privatizacije u gospodarstvu (poljoprivreda,
industrija, turizam, zdravstvo)
Mafijako poslovanje ?
Glavne gospodarske grane su turizam, moda, inenjerstvo, proizvodnja
kemikalija, automobila i prehrambenih namirnica.
Visoka gastronomska kultura potaknuta razvojem
poljoprivrede, ribarstva I prehrambene industrije
Vodea u prizvodnji vina u svijetu (uz Francusku)
Obuarska industrija
Industrijski trokut
Milano sredite
gospodarstva
Torino sredite
automobilske industrije
Genova najprometnija
luka

Najvie trguje sa
Njemakom ,
Francuskom, Velikom
Britanijom, vajcarskom,
Austrijom i SAD.


Andora
kneevina u
istonim Pirinejima
7 okruga
povrina je 468
km
2

Razvijem zimski
turizam (povoljni
porezi I carine)


San Marino (60 km)
Liliputska Republika San Marino (na Monte Tiranu 743
m.n.v.)
Gorska opina (turistiki atraktivna)
Stanovnitvo uglavnom dolazi iz Rimija
Oko 23 000 st.
1463. proglaena republikom (utemeljio ju je klesar Marin s
otoka Raba)
samostalnost joj uva Italija 1862. ugovor o prijateljstvu,
dobrom susjedstvu I carinskoj uniji
Gospodarstvo turizam, vina I suveniri
Vojna sila 100 vojnika I asnika

Vatikan
Papinska drava utemeljena u 8.
st.
Izborna monarhija
Stvaranjem jedinstvene talijanske
drave 1870 gubi neovisnost
1929. Papa I talijanska vlada
potpisali su sporazum kojim se
obnavlja papinska drava
Italija je priznala svjetovnu vlast
pape nad Petrovom crkvom ,
papinskim dvorcem, vatikanskim
palaama I muzejima I nekim
crkvama I zgradama u Rimu.
Vatikan ima samostalnu vanjsku
politiku, sudstvo I upravu.
Vatikanom upravlja guverner koji
je podreen papi.


Republika Malta
Oko 0,5 mil. st. nastanjena na 3
vea otoia
Upravno je Malta podijeljena na 68
lokalnih vijea
ograniena opskrba slatkom
vodom, nema domaih energetskih
izvora.
Gospodarstvo se temelji na
turizmu, brodskom prijevozu I
obrtnitvu
Vaan geostrateki poloaj na pola
puta izmeu Gibraltarskog I
Sueskog kanala (pomorsko
pristanita)
velike investicije u obrazovanje
(besplatno je)
Grka
Podijeljena na 13 okruga,
Sveta gora (crkvena drava
na otoku Atos) pod grkim
suverenitetom
Najistija etnika drava
(95% Grka)
Razvijen ribolov, industrija
(obojena metalurgija,
prehrambena, tekstilna,
kemijska) I djelom
poljoprivreda (masline,
groe, agrumi)
Koze I ovce obiljeje
stoarstva
Privreda pod utjecajem
stranog kapitala
Sirtaki
Albanija
Predsjednik I Narodna skuptina ine
zakonodavno tijelo drave.
12 okruga
Privredno samoizoliranje dovelo je do toga da je
jedna od najsiromanijih drava, polovina st. bavi
se poljoprivredom, a petina radi u inostranstvu
Ekonomski problemi visoka stopa
nezaposlenosti, korupcija I kriminal.
Suvremena vlada nastoji suzbiti kriminal I otvoriti
zemlju za turizam (privlane jonske I jadranske
plae)