SVEUILITE U MOSTARU

Fakultet Prirodoslovno matematikih i odgojnih znanosti

Studij Zemljopisa

Slaven Tomi

Kuba
Seminarski rad

Mentor: prof.dr.sc. eljka iljkovi

Mostar, sijeanj, 2014.

SADRAJ

UVOD....................................................................................................................................................3
1.Geografski poloaj..............................................................................................................................4
2. Povijest...............................................................................................................................................5
3. Politika...............................................................................................................................................6
3.1 Fidel Alejandro Castro Ruz (1926.)..............................................................................................6
3.2 Ernesto Che Guevara (1928.-1967.).............................................................................................8
4. Geografija i geologija Kube...............................................................................................................9
4.1 Pokrajine.....................................................................................................................................11
5. Gospodarstvo....................................................................................................................................12
5.1 Poljoprivreda..............................................................................................................................13
5.2 Rudarstvo i energetika................................................................................................................14
5.3 Industrija.....................................................................................................................................14
5.4 Turizam......................................................................................................................................15
6. Prirodna obiljeja.............................................................................................................................16
6.1 Tlo i vegetacija...........................................................................................................................16
6.2 Podneblje....................................................................................................................................17
7. Stanovnitvo.....................................................................................................................................17
8. Zanimljivosti....................................................................................................................................19
Zakljuak..............................................................................................................................................20
Literatura..............................................................................................................................................21
Web izvori:...........................................................................................................................................22
Popis kratica.........................................................................................................................................23

UVOD
2

Republika Kuba je otona drava koja se nalazi u karipskom arhipelagu. Povrina ove
zemlje je 110,860 km i predstavlja najvei i najzapadniji otok Velikih Antila. Po ureenju je
parlamentarna republika predvoena Komunistikom partijom. Ovo je jedina komunistika
drava na Zapadnoj hemisferi. Na Kubi ivi oko 11,5 miliona stanovnika, a glavni grad je
Havana. Podijeljena na 14 provincija, 169 opina i jednu specijalnu opinu, tj. otok Isla de
Huventud. Slubeni jezik je panjolski. Slubena valuta ove zemlje je kubanski peso (CUP), a
od 2004. godine u upotrebi je i konvertibilni peso (CUP), koji je jednak amerikom dolaru i
ima istu zakonsku snagu na nacionalnoj teritorji..
Predsjednik Kube je Raul Kastro, koji je u veljai 2008. godine naslijedio svog brata
Fidela. Na kubanskoj zastavi je pet linija koje predstavljaju pet regija na koje je Kuba bila
podijeljena u kolonijalno doba, crveni trokut predstavlja krv kubanskih heroja, dok zvijezda
oznaava suvremenost zemlje. Smatra se da je Kuba dobila ime od reci cubanacn , koja na
jeziku plemena Tano znai centralno mjesto.

1.Geografski poloaj

Republika Kuba je drava i arhipelag u sjevernim Karibima, koji se nalazi izmeu

Karipskog mora, Meksikog zaljeva i Atlantskog oceana. Sjeverno od Kube nalaze se
Sjedinjene Amerike Drave i Bahami, na zapadu je Meksiko, na jugu Kajmanski otoci i
Jamajka, a na jugoistoku Haiti. Drava Kuba se sastoji od cijelog otoka Kuba i manjih
oblinjih otoka, izuzimajui zaljev Guantanamo, vojnu luku koja je iznajmljena Sjedinjenim
Amerikim Dravama. esnaesti je po veliini otok u svijetu. Najveim je dijelom
ravniarsko, sa brdima i planinama u jugoistonom dijelu i najviim vrhom Piko Real de
Turkino, na 2005 m nadmorske visine. Obala Kube puna je manjih i veih zaljeva. Duina
obale iznosi 3.740 km. Na sjeveroistoku zemlje nalazi se najdua rijeka Rio Koto, duga 240
km, a plovna samo polovinom svoje duine. Kuba je podijeljena na 15 pokrajina i 169 opina
uz jednu specijalnu opinu Isla de Huventud. Vei gradovi Kube su Santiago de Kuba,
Holguin i Camaguey. Neki od manjih poznatijih gradova su Barakoa (prvo panjolsko naselje
na Kubi), Trinidad, Cienfuegos i Bajamo. (Natek, Natek, 2000.)

Slika br:1 Geografski poloaj Kube; Izvor: http://wikipedia.org

2. Povijest
4

Godine 1959. Kuba je postala prva marksistika drava u Latinskoj Americi. Svrgavanjem
omraenog diktatora Fulgencija Batiste, voa revolucije Fidel Castro doao je u izravan sukob
s vanjskom politikom i interesima Sjedinjenih Drava. Ovaj prkosni in kod mnogih mu je u
Srednjoj i Junoj Americi donio golemu popularnost, jer se uilo da amerika politika nije
dovoljno osjetljiva prema narodnim nevoljama. Fidel Castro i njegova desna ruka Che
Guevara tim su inom pridobili i znatan broj pristaa meu buntovnom omladinom u mnogim
drugim dijelovima zapadnoga svijeta. (Opai, 2005.)
Castro je poduzeo sve to je mogao da Kubu spasi od njezine opasne gospodarske
ovisnosti o eeru. To mu, meutim nije uspjelo, pa kada su potkraj osamdesetih na svjetskom
tritu naglo pale cijene eera, klimavo gospodarstvo zemlje, unato obilnoj potpori iz
Sovjetskog Saveza, jedva je preivjelo. Kasnije je Castro postao i prvi sekretar Komunistike
partije, kao i vrhovni zapovjednik oruanih snaga. Tako je praktiki preuzeo svu izvrnu i
zakonodavnu vlast u dravi. Prvih mjeseci nove republike SAD se prijateljski pokuao
pribliiti Kubi. No uskoro je izbila na vidjelo kubanska ogorenost prema Amerikancima, pa
su se dvije zemlje postupno udaljile. Castro nije gubio vrijeme da likvidira vie od 600 svojih
zemljaka koji su bili optueni za navodne ratne zloine. Podrao je i invazije
na Haiti i Dominikansku Republiku. (Kubik, 2013.)
Godine 1962. kubanska raketna kriza dovela je do ameriko-sovjetskog sueljavanja
koje je zaprijetilo izbijanjem treeg svjetskog rata. Sovjetski je Savez na otoku instalirao
brojne raketne baze. Sjedinjene su Drave reagirale bez oklijevanja uvodei pomorsku
blokadu Kube. Rusi su u zadnjem trenutku odustali od probijanja blokade, da bi na kraju
pristali na uklanjane baza. Godine 1989. odnosi sa SAD-om su se neto popravili pa su
Amerike tvrtke poele uvelike ulagati u havanske poslove, a tisue bogatih turista eljele su
osjetiti ud kubanske elegancije i dekadencije. Jedna od prvih zamisli Castrova reima bila je
radikalno smanjenje puanstva u gradskim sreditima, a osobito u samoj Havani. Ishod je
veem dijelu prijestolnice dao ruevan izgled. Privatne su se palae pretvorile u pretrpane
stanove, a u prodavaonicama oronulih proelja moglo se kupiti malo to osim onog
najneophodnijeg. (Opai, 2005.)

3. Politika
5

Kuba je socijalistika drava. Fidel Castro je bio na vlasti od 1959. god., prvo
kao premijer, a od 1976. kao predsjednik. sve do 24. veljae 2008. kada ga je na mjestu efa
drave, ef vlade, sekretara Komunistike partije Kube, te vrhovnog zapovjednika Kubanskih
oruanih snaga zamjenio brat Raul. (Opai, 2005.)
Kubanski parlament, Asamblea Nacional del Poder Popular (Nacionalno okupljanje
ljudske moi), ima 609 lanova. Oni se biraju na rok od 5 godina. Komunistika partija je
jedina politika stranka na Kubi koja je legalna. Ona dri vodee funkcije u upravi zemlje,
ukljuujui i sudstvo. Ostala politika pitanja ukljuuju ilegalnu emigraciju kubanaca u SAD,
ekonomski embargo koji je SAD nametnuo Kubi i zatvaranje politikih disidenata koji su u
opoziciji prema vlasti. (Opai, 2005.)

3.1 Fidel Alejandro Castro Ruz (1926.)

Vlada Kubom jos od 1959. godine kada je sasvojim pokretom 26.lipanj zbacio sa
vlasti Batistu i pretvorio Kubu u prvu komunistiku dravu na zapadnoj hemisferi. Na Fidela
Kastra pokuano je 637 atentata, ali sve je preivio. Vodio je antiameriku politiku i zbog
toga je imao veoma dobre politike veze sa Sovjetskim Savezom sve do njegovog raspada.
Uveo je reforme u poljoprivredi, zdravstvu i obrazovanju. kolu je zavrio 1945. godine
poslije ega upisuje pravni fakultet u Havani. Tada se poinje baviti politikom i prikljuuje se
Kubanskoj partiji. 1948. godine eni se Martom Diaz Balart. Sa njom dobiva sina Fidelita koji
se danas takoer bavi politikom. 1950. godine Kastro zavrava studiju i poinje raditi u maloj
firmi i brani uglavnom siromane ljude. 1951. godine postaje voa Ortodoksne partije, ali
se ta partija ubrzo gasi. (Kubik, 2013.)

15. travnja 1961. godine, dan nakon to je revoluciju nazvao Socijalistickom, Kubu
napada SAD. To je bio neuspeli pokuaj zbacivanja Kastra sa vlasti. Napad se odigrao kod
Girona, u Zaljevu Svinja. CIA je pretpostavljala da e se narod okrenuti protiv Kastra, to se
6

nije dogodilo. Tadanji predsednik SAD-a, John Kennedy, u zadnjem trenutku obustavlja
granatiranje Kube. Ovo otkazivanje takoer je zaustavilo i amerike marince. Nakon to je
Kastrova vlada nacionalizirala rafinerije nafte, eerane i pogone za proizvodnju elektrine
energije 1960. godine, SAD su prestale kupovati kubanski eer. 07. veljae 1962. godine
SAD je proglasila embargo protiv Kube, koji ukljuuje i zabranu odlaska amerikih turista u
ovu zemlju. (Kubik, 2013.)

Slika br.2: Fidel Alejandro Castro Cruz

Izvor: http://wikipedia.org

3.2 Ernesto Che Guevara (1928.-1967.)

Roen je 14. lipnja 1928. godine u Argentini. Bio je teoretiar, taktiar gerilskog
ratovanja i veoma bitna figura u revoluciji Fidela Kastra na Kubi, kao lan pokreta 26.
lipanj. Roen je u obitelji srednje klase u gradu Rosario u Argentini. Ubrzo se porodica
preseljava u Buenos Aires. Niko nije slutio da e djeak koji od malih nogu obolijevao astme
7

biti jedan od najveih heroja suvremenog ovjeanstva. Zavrio je studiju medicine 1953.
godine sa najviim ocejnama. Posle toga poinje putovati irom Latinske Amerike, nastanivi
se u Gvatemali. Zbacivanje predsjednika Gvatemale, Hakoba Arbensa, dovelo ga je do
ubjeenja da e se SAD uvijek protiviti ljeviarskim vladama i da e samo snanom
revolucijom biti okonano siromatvo u Latinskoj Americi. (Opai, 2005.)
Che tada prvi put stupa u akciju Indiosa, seljaka Gvatemale, koji su osnovali svoje lige
za borbu protiv amerikih kompanija koje su ih izrabljivale. Nakon toga naputa Gvatemalu i
odlazi u Meksiko gde upoznaje Fidela Kastra i pridruuje se njegovoj revoluciji. Poslije
Kubanske revolucije radio je kao jedan od Kastrovih najvjernijih pomonika. Bio je veoma
karizmatian kao i jedan od najuspjenijih govornika revolucije. Kastro ga je postavio za
ministra industrije, ali on nije bio obian ministar, odlazio je na imanja i radio zajedno sa
seljacima. Napusta Kubu 1966. godine da bi se pridruio revolucionarnim pokretima u drugim
zemljama. Prvo odlazi u Kongo, a zatim i u Boliviju. Bolivijska vojska uz pomoc CIA
zarobila ga je i streljala 09. listopada 1967.godine u blizini sela Igeras. Njegovo tijelo
pronaeno je u Boliviji 1997.godine i identificirano analizom DNK. Nakon toga je preneeno
na Kubu i sahranjeno u gradu Santa Klara. Che je junak i simbol cijele jedne generacije
koja je nestrpljiva i buntovna, a isto tako i sinonim za velikog borca za slobodu. (Opai,
2005.)

Slika br.3: Ernesto Che Gueavara

Izvor: http://wikipedia.org

4. Geografija i geologija Kube

Kuba je najvei otok u Karipskom moru. Na sjeveru granii sa Floridskim prolazom i
Atlanskim oceanom, na sjeverozapadu s Meksikim zaljevom, na jugu s Karipskim morem i
na istoku Windwardskim prolazom. Prema povrini, Kuba je po veliini 16. otok na svijetu.
Klima je tropska, iako puu i jaki vjetrovi. Postoji suni dio godine i kini dio
godine. Havana (Habana) je glavni i najvei grad, ostali vei gradovi su Santiago de
Cuba i Camaguey. Kuba ima vie od 1500 otoka, a glavni, istoimeni otok u ukupnoj povrini
sudjeluje s gotovo 95%. Otok Kuba najvei je i najzapadniji otok u Velikim Antilima, nalazi
se na ulazu u Meksiki zaljev, izmeu poluotoka Floride i Yucatana. Dug je oko 1250 km, a
irok 35-190 km. (Natek, Natek, 2000.)

Slika br.4: Geografski poloaj Kube

Izvor: http://wikipedia.org

Prostrani, blago valoviti krki ravnjaci na visini od 100 do 200 m nadmorske

visine izmjenjuju se s plodnim dolinama. Takva podruja zauzimaju oko povrine otoka.
Neto via podruja nalaze se u trima zonama. Na krajnjem zapadu je Cordillera de
Guaniguanico, a sastoji se od dvaju nizova. Zapadniji, Sierra de los Organos graen je od
vapnenca u kojima su oblikovane slikovite strme, kupaste uzvisine (uglavnom 300-350m).
Prema istoku nastavlja se neto vii (692m) niz Sierra del Rosario, graen od
razliitih stijena ukljuujui i kristalinske kriljevce i gnajseve. (Pajovi. 2006.)

Drugo podruje uzvisina, Sierra de Trinidad, nalazi se u sredinjem dijelu zemlje, a

dosee visinu od 1156 m (Pico de San Juan). Najvia su podruja na krajnjem jugoistoku, gdje
se uz junu obalu strmo uzdie Sierra Maestra dosiui 1994 m Pico de Turquino, najvii
vrh zemlje. Sjeverno od Sierra Maestre je do 1230 m visoka Sierra de Cristal, a na krajnjem
istoku breuljkasto poumljeno podruje Sagua-Baracoa. Ta su gorja graena od
kristalinskih kriljevaca, gnajsa i granita, a tektonskim su pokretima nabrana i snano
razlomljena. Obala je najveim djelom niska, ponegdje i movarna, dobro razvedena s
mnogobrojnim zaljevima, pjeanim plaama, koraljnim grebenima, a ponegdje i strmim
liticama, posebice na junoj strani otoka. U poznatom zaljevu Guantanamo na jugoistoku
zemlje nalazi se amerika vojna baza. Kubi pripadaju mnogobrojni otoci, npr. otoja Sabana i
Camaguey uza sjevernu, te Canerreos i Jardines de la Reina uz junu obalu. Otoja ine mali
otoci, ukupno ih je vie od 1500, a jedini vei otok je Isla de la Juventud, povrine 2201 km u
otoju Canerreos. (Natek, 2000.)

10

Slika br.5: Krka podruja Kube

Izvor: http://wikipedia.org

4.1 Pokrajine

Kuba je podijeljena u 14 pokrajina, 169 opina, i jedna specijalna opina (Isla de la

Juventud):

1. Pinar del Rio (pokrajina)

2. Artemisa (pokrajina)

3. La Habana (pokrajina)

4. Mayabeque (pokrajina)

5. Matanzas (pokrajina)

6. Cienfuegos (pokrajina)
11

7. Villa Clara (pokrajina)

8. Sancti Spritus (pokrajina)

9. Ciego de vila (pokrajina)

10. Camagey (pokrajina)

11. Las Tunas (pokrajina)

12. Granma (pokrajina)

13. Holgun (pokrajina)

14. Santiago de Cuba (pokrajina)

15. Guantnamo (pokrajina)

16. Isla de la Juventud

Sliba br.6: Kubanske pokrajine

Izvor: http://wikipedia.org

5. Gospodarstvo

12

Kuba ima socijalistiko gospodarstvo koje se zasniva na dravnom vlasnitvu nad

gotovo svim sredstvima za proizvodnju (osim 9% obradiva zemljita) i centraliziranom
planskom gospodarstvu. Raspad nekadanjeg socijalistikog bloka i SSSR-a te amerika
blokada dovele su Kubu u teku gospodarsku krizu, tako da se BDP od 1989. do 1994.god.
smanjio za 35%, no ve se poinju pokazivati pozitivni uinci velikih gospodarskih reformi.
Slino kao Kina, i Kuba pokuava ostati vjerna temeljnim naelima socijalizma, a nakon
1993. Postupno uvodi neke zakonitosti trinog gospodarstva, npr., naputanje neposrednog
dravnog nadzora nad proizvodnjom, razvoj sitnog privatnog poduzetnitva, djelomino
osloboenje trita poljoprivrednih proizvoda, strane investicije i osnivanje mjeovitih
poduzea. Usprkos svemu, jo je 76% radne snage zaposleno u dravnom sektoru, 15% u
privatnom, a 8% je samostalnih poduzetnika. (Kobeak, 2011.)

Slika br.7: BDP po stanovniku zemalja Velikih Antila (Kuba je oznaena plavom bojom).
Izvor: http://wikipedia.org

5.1 Poljoprivreda

13

Na Kubi je 3,4 mil. ha i trajnih nasada (30,7% ukupne povrine), te 3 mil. travnjaka i
panjaka (27,1%). Odmah nakon revolucije (1959. god.) podravljena je veina obradivog
zemljita i na njemu su uspostavljeni veliki zadruni posjedi. Nakon 1993.god oni su
podijeljeni na osnovne zadrune proizvodne jedinice (oko 290.000 zaposlenih), koje jednako
kao i sitni poljoprivrednici, viak proizvoda iznad koliina koje obavezno moraju predati
dravi, prodaju na tritu. (Kubik, 2013.)
Njaznaajnija je kultura eerna trska (4,13 mil. tona eera, 10. na svijetu). Uzgajaju
je na 28% obradivih povrina, a ona donosi vie od polovice izvoza (1990., 80%).
Proizvodnja je organizirana u velikim agroindustrijskim kombinatima koji imaju vlastit
eerane, a nalaze se prije svega u srednjim i istonijim dijelovima otoka. Nakon raspada
SSSR-a koji je bio najvaniji kupac, proizvodnja se smanjila gotovo za polovicu. Za izvoz je
znaajan i uzgoj duhana (43.000 t), narani, grejpa, ananasa i drugog tropskog voa, dok se za
vlastitu prehranu uzgaja prije svega ria, krumpir, manioka, branaste banane, kukuruz i
povre. Dobro razvijeno stoarstvo, osobito mlijeno govedarstvo i peradarstvo, 90.-ih su se
godina smanjile za vie od dvije treine. Zbog zastarjelosti brodovlja i nestaice goriva, vrlo
je opao ulov ribe; za izvoz su najvaniji jastozi, kozice i rakovi (7% vrijednosti izvoza).
(Kobeak, 2011.)

5.2 Rudarstvo i energetika

Kuba ima bogata nalazita nikla u gorju Sierra del Cristal na istonom dijelu otoka i
jedan je od najveih svjetskih proizvoaa nikla (68.000t) i kobalta (talionice Nicaro i Moa).
U sredinjem dijelu otoka (Jatibonico i Jarahueca) dobiva se neto nafte. Instalirana snaga
svih elektrana iznosi 4325 MW; 99% el. Energije dobiva se u TE iz uvezenih i domaih
tekuih goriva, a preostalo u HE. (Kobeak, 2011.)

5.3 Industrija

14

Izmeu 1962.-1990. Na Kubi se razvila razmjerno snana i raznovrsna industrija.

Dostajala je za velik dio domaeg trita, no nakon 1991. vrlo se teko prilagouje novim
prilikama. Do 1993. god. bila je u vlasnitvu drave, a otada su doputena i zadruna, kao
strana i privatna poduzea. Silno ju je pogodio raspad SSSR-a jer je u zamjenu za eer
dobivala tekua goriva, sirovine i tehnologiju. Stoga su zbog pomanjaknja goriva morali
zatvoriti mnoge tvornice, a s druge strane, veina kubanskih proizvoda nije konkurentna za
prodaju na svjetskom tritu. U industriji je zaposleno 22% radne snage, (29,3% BDP-a).
Njavanija ind.sredita su: Havana, Matanzas, Santiago de Cuba i Cienfuegos. (Kubik, 2013.)

Prehrambena industrija ostvaruje gotovo polovicu dodane vrijednosti (eer, rum,

bezalkoholna pia, konzervirana riba, voe i povre). Za izvoz su jo vrlo vane duhanska
industrija (Havana, Santiago de Cuba) i farmaceutska. Pokriva 80% domaih potreba za
lijekovima, a brojne proizvode prodaje i u inozemstvu (cjepivo, interferon, inzulin i dr.). Od
preostalih najvanije su tekstilna, metalna, kemijska te industrija gra.materijala. (Kubik,
2013.)

5.4 Turizam
Neko je bio vrlo razvijen, osobito turisti iz SAD-a, a nakon revolucije potpuno je
propao. Ponovno se poeo razvijati 1977.god., a nakon 1990. osobito kao masovni turizam
(1,6 milijuna turista, najvie iz Europe). Najvea turistika sredita su: Havana, San Cristbal
de la Habana, Varadero, Santa Lucia, Cayo Largo i Santiago de Cuba. San Cristbal de la
Habana osnovan 1514. godine na junoj kubanskoj obali, jedan je od najstarijih gradova u
Americi. Njegove brojne etvrti turisti mogu istraivati danima, ali i noima. La Habana Vieja
povijesna je jezgra i srce grada. Nalazi se na istonom rubu grada, a nudi uvid u brojne vile,
crkve i zanimljive zgrade, kao i veliki broj muzeja, te druge atrakcije. Zahvalno je istraivati
ovaj dio grada pjeke. Ljeto donosi Gitaristiki festival, Festival Internacional de Teatro de la
Habana (internacionalni festival kazalita), Internacionalni festival baleta i Festival
suvremene glazbe. Prilike za uivanje su, dakle, brojne. panjolska kolonijalna arhitektura
15

vidljiva je u cijelom gradu. itavo je podruje, nazvano La Habana, 1982. godine proglaeno
podrujem Svjetske batine, kao jedno od najstarijih naselja u Americi. U Havani se nalaze
brojne crkve i muzeji, kao i druge lokacije vrijedne panje. Zgrade su ukraene impresivnim
fasadama i masivnim drvenim vratima, a pored njih se prolazi etajui kroz uske i intimne
gradske prolaze. (Opai, 2005.)

Slika br..8: Prihod od turizma u mil. USD

Slika br.9: Broj turista u tisuama

Izvor: http://wikipedia.org

16

6. Prirodna obiljeja
6.1 Tlo i vegetacija

Na ravnjacima prevladavaju plodna crvena krka tla (terra rosa), a u rijenim dolinama
i na obalnim ravnicama mjestimino pjeana tla. U gorju istonog dijela Kube prirodno raste
tropska kina uma, no veinom je iskrena, a drugdje savana. Prostrane povrine u niim
predjelima pokrivaju borove ume. Na obalama rastu mangrove. ume prekrivaju 25%
povrine. (Natek, 2000.)

6.2 Podneblje

Tropska klima sa malim godinjim kolebanjima temperature u istonom dijelu otoka

donose SI passati obilne padaline cijele godine (vie od 2000 mm) u srednjem i zapadnom
dijelu otoka 1000-1200 mm padalina. Osobito zapadne dijelove otoka esto zahvaaju tropski
cikloni. Srednja godinja temperatura je 25C, sa ekstremnim ljetnim vruinama. U kolovozu
i listopadu mogui su i uragani. (Natek, Natek, 2000.)

Slika br.10: Uragan Snady iznad Kube 2012. Godine

Izvor: http://wikipedia.org

17

7. Stanovnitvo

Usporeno poveanje broja stanovnika u 80.-im i 90.- godinama prologa stljea se jo

vie usporilo zbog gospodarske krize. Po rasnoj pripadnosti stanovnici su:
Mulati (51%) ; Bijelci (37%); Crnci (11%)
NATALITET
12,7%
MORTALITET
7,3%
PRIRODNI PRIRAST
5,4%
PROSJEAN GOD. PORAST STAN.
0,3%
OEKIVANO TRAJANJE IVOTA
M 73,8 god; 78,3% god.
UDIO STAN. MLAEG OD 15 GOD.
21,4%
UDIO STAN. STAIJEG OD 60 GOD.
13,6%
UDIO GRADSKOG STANOVNITVA
75,2%
UDIO NEPISMENOG STANOVNITVA
3,6%
Tablica 1: Opi podatci o stanovnitvu Kube, 2000.god.

Izmeu 1900. i 1930. Veinom iz panjolske doselilo se oko 700 000 bijelaca, a nakon
revolucije iselilo se otprilike 700 000 Kubanaca. Sada ive preteno u SAD-u, najvie na
Floridi (oko milijun). Zadnji val bjegunaca s Kube bio je ljeti 1994. kada je na amcima i
splavima preko Floridskog prolaza u SAD prebjeglo vie od 30.000 Kubanaca. Najnaseljeniji
dio Kube je podruje oko Havane i istoni dio otoka. Vei gradovi su:
Havana (2,25 mil. stan.)
Santiago de Cuba (500.000 stan.)
Camguey (330.000 stan.)
Holguin (285.000 stan.)
Guantanamo (250.000 stan.)
Santa Clara (235.000 stan.)
Bayamo (180.000 stan.)
Po vjerskoj pripadnosti su katolici (40%) i protestanti (2%), no veinom su ateisti i vjerski
neopredjeljeni (56%) jer je Kuba od 1962. slubeno ateistika drava. Meu crnakim
stanovnitvom raireni su razni afrokaribski kultovi. (Pajovi. 2006.)

18

8. Zanimljivosti

19

Kuba je drava sa najveim brojem stogodinjaka, njih 2500, a vie od 10% ih ivi u
Havani.
Kuba odvaja godinje 11,2% dravnog budeta za zdravstvo i 16,3% za obrazovanje.
Zdravstvena zatita od primarne do specijalistike je potpuno besplatna za sve kubanske
graane. ivotni vijek od roenja je 76,8 godina.
Jedan doktor dolazi na svakih 167 stanovnika. Smrtnost djece je nia od 7 na svakih tisuu
ivoroenih. Skoro svi poroaji (99,7%) se odvijaju u medicinskim centrima uz medicinsku
pomo.
kolovanje je potpuno besplatno od osnovnog do fakultetskog nivoa, 97% stanovnitva je
pismeno.
ene ine 44,7% radne snage. 33,5% njih zauzimaju direktorska mjesta. ene su zastupljene
sa 36% u Parlamentu, 18% na ministarskim poloajima i sa 23% meu zamjenicima ministra.

Zakljuak

20

Zbog toga to je priroda prema ovom karipskom otoku bila izuzetno dareljiva, mnogi
kau da je Kuba istinski raj na zemlji. To je zemlja vedrih i nasmijanih ljudi, zemlja sunca i
glazbe, eera i duhana, zemlja bogate prolosti, ali i raznih previranja, u kojoj je sve
izmijeano, ali na jedan poseban nain. Zbog politikog sistema i polustoljetnog prkosa
oblinjim Sjedinjenim Amerikim Dravama, Kubu zovu i otokom slobode koje punih 50
godina istrajava na revolucionarnom putu. Kuba je zato izloena viestoljetnim sankcijama
Sjedinjenih Amerikih Drava, a ameriki embargo otetio je kubansko gospodarstvo za oko
200 milijardi dolara. Kubanci ne znaju za blagodati potroakog drutva, i dalje se voze
automobili stari vie od pola stoljea, luksuz je ak i mobilni telefon, ali ipak to je zemlja
gracioznog siromatva iako niko nema mnogo, za sve je obezbijeen stan, posao,
kolovanje. Nema politikih sloboda, ali ni socijalnog raslojavanja, niti kriminala. Trijumf i
tragedija revolucije prisutni su na svakom koraku.
Prema rijeima Raula Kastra jedna osoba ne ini povijest, ali Fidel Kastro je osoba
koja na nju odluujue utjee. I ako jednog dana padne reim brae Fidela i Raula Kastra,
verovatno e tranzicija kakva je protutnjala istokom Europe progutati mnogo od onoga to
Kuba danas zaista jeste i to je ini posebnom.

21

Literatura

Kobeak, S., 2011.: Gospodarstvo Kube, DW Akademie.

Natek, K., 2000.: Drave svijeta, Mozaik knjiga.
Opai, T., 2005.: Kuba izmeu komunizma i turizma, Geografija,hr.
Pajovi, S., 2006.: Latinoameriki regionalizam u XIX i XX stoljeu, Univerzitet Beograd.

22

Web izvori:

Kubik, M., 2013.: Kubanski put ekolokog mehanizma za samoodranje, Adwance.hr

http://www.victorytravel.rs/kuba-zanimljivosti/
Izvori slika:
http://wikipedia.org

23

Popis kratica

Mil.- Milijun
God.-Godina
Stan.- Stanovnika/Stanovnitvo
%- postotak
SI Sjeveroistok
SAD Sjedinjene amerike drave
CIA Central Intelligence Agency
m metara/metri
br. broj
SSSR Savez sovjetskih socijalistikih republika
C celzijev stupanj

24