NASELJA

1. OBILJEŽJA NASTANJENOST I NASELJA:

Nastanjenost – prisutnost ljudi u nekom rostoru i vremenu

Pripyat – grad izgrađen za radnike Černobila
Naselja – čovjekovo obitavalište od 1 ili više nastambi

Podjela naselja :
 ruralna ili seoska naselja (sela)
 urbana ili gradska naselja (gradovi)
 mješovita naslje (npr. dalmatinske općine poput Sutivana)

Kriteriji za vrstu naselja :

 broj st.
 gosp. djelatnosti
 funkcije

Obitavalište – mjesto stanovanje (nastamba, kuća, dom)

Seoska obitavališta – 2 ili više nastambi (za ljude, stoku, alat, zalihe...)
Gradska obitavališta – mjesto rada i stanovanja odvojeno

Nastambe:
 iglu – udubina u ledu
 sojenica – na stupovima
 zemunica – troglodit (u praporu)
 šator – jurta (koža, platno i drvo)

Naselja prema postojanosti:

 privremeno
 povremeno
 trajno ili permanentno

Naselja prema pokretnosti:

 pokretno ili nomadsko (šatori)
 nepokretno ili sesilno

Veličina – jedno od najvažnijih obilježja (brojnost st.)

Seoska su naselja uglavnom manja od gradskih, ali postoje sela veća od pojedinih gradova.
2. SEOSKA NASELJA:

Primarne djelatnosti – poljodjelstvo (stočarstvo, poljoprivreda), ribarstvo (izlov, marikultura),

šumarstvo (sječa, obnova), lov (uzgoj, lov)

Seoska naselja – polje, pašnjak, šuma, ribolovno područje (ribarska sela)

Prostor je slabo (rijetko) izgrađen.
Gradnja je niska.
Oblici seoskih naselja :
1. raštrkana naselja (osamljena gospodarstva) – domovi su nepravilno razbacani i
različito međusobno udaljeni, zemljišne parcele se nalaze oko nastambi (okupljeni
posjed)
2. okupljena (zbijena) naselja – domovi zbijeni oko 1 puta ili križišta puteva, zemljišne
parcele su odvojene od nastambi (raštrkani posjed)
3. izdužena (cestovna) naselja – domovi grupirani uz prometnicu

1. 2.

3.

1. Osamljena gospodarstva :
 estancija (Kolumbija)
 farma (SAD)
 hacienda (Argentina)
 ranč (SAD)
Patronimička naselja (zaseoci) – naziv prema prezimenu obitelji koja u njima živi (Šarići,
Šakići, Bolčići...)

Transhumanca (pastoralni nomadizam) – stari oblik selidbe dijela stanovništva i stoke

karakterističan za čitav sredozemni pojas (zimska, ljetna ispaša, stvaraju se povremena ili
sezonska naselja)

Nomadizam – selidba skupine ljudi radi bolje ispaše (nastambe su sklopive i rasklopive,
naselja privremena)

Seoska naselja u Hrvatskoj

 malo stanovnika (300 po naselju)
 mala sela karakteristična za gorsku Hrvatsku, Istru, Kvarner i većinu otoka (Borovik
na Visu)
 veća sela za Slavoniju, Srijem, Baranju
 veća sela: Čepin (Osijek, 8745 st.), Višnjevac (Osijek, 7204 st.), Gunja (Županja, 5176
st.)

Seoski krajolik (ruralni pejzaž) – izgled seoskog prostora, posljedica prirodne osnove (reljef,
klima...) i djelovanja čovjeka

Zemljišne čestice (parcele):

 pravilan ili nepravilan oblik, velike ili male, različita namjena
 pulverizacija – usitnjavanje polja (nasljeđivanjem)

Otvorena i zatvorena naselja:

 krajolik otvorenog polja (open field) - ravne, duge zemljišne čestice bez ograda
između njih, tipično za ravničarske krajeve
 krajolik zatvorenog polja (enclosure) – ograđene zemljišne čestice (kamen, drvored,
šiblje), tipično za brežuljkaste krajeve

Ruralni procesi:
 deagrarizacija – napuštanje poljoprivrede kaoglavne djelatnosti najčešće zbog utjecaja
turizma
  deruralizacija – napuštanje sela kao mjesta stanovanja, ako je proces snažan odlazi svo
mlado stanovništvo (ruralni egzodus)

2.1 NASELJA REPUBLIKE HRVATSKE:

Naselja – 1 ili više nastambi u kojima ljudi stanuju i rade

U Hrvatskoj postoje 3 vrste:
 urbana naselja (grad) – 143 naselja, 2 mil. st. Ili 54,2%
 ruralna naselja (selo) i prijelazna naselja – 6613 mjesta, 2 mil.st (1,96) ili 45,8%

Grad – kompaktno izgrađeno naselje s većinom aktivnog st. u uslužnim djelatnostima za svoje
potrebe i potrebe drugih iz šireg prostora

Kriteriji imenovanja grad:

 veličina naselja
 gustoća naseljenosti
 administrativni status
 socio-ekonomska struktura i mobilnost st.
 urbana infrastruktura i morfološka obilježja

Najveća naselja hrv:

 Zagreb (688 163)
 Split (167 121)
 Rijeka (128 384)
 Osijek (84 104)
 Zadar (71 471)

Status grada u RH imaju mjesta s:

 Status upravnog grada potvrđen u saboru (128)
 Više od 10 000 st.
 5000 – 9999 st. s 25% i više aktivnog st. zaposlenih u naselju stanovanja u
sekundarnim i tercijarnim djelatnostima
 2000 – 4999 s 25% i više zaposlenih u naselju stanovanja u II i III djelatnostima i
udjelom nepoljoprivrednih kućanstava od 50% i više

Ruralna i prijelazna naselja:

 Ne zadovoljavaju uvjete za grad
 Prijelazna – modernizacijom gube tradicionalna obilježja i fizički se približavaju ili
spajaju s nekim urbanim središtem (Čepin ili Dugopolje s Osijekom i Splitom)
 Ruralna – gube st. zbog loše infrastruture i nedostupnosti usluga za kvalitetan život
 Ruralna – manja ljudska naseobina u kojoj se st. bavi 1 djelatnostima, gustoća
naseljenosti i broj st. manji od grada
 Deagrarizacija, deruraliacija, industrijalizacija (povećanje udjela ind. u gosp.),
tercijarizacija (porast važnosti 3 djelatnosti), senilizacija (starenje stanvništva),
depopulacija

Tipovi ruralnih i prijelaznih naselja:

 Dinamična, strukturno jača naselja – okolica gradova, privlače radnike, Šenkovac,
Virje, Čepin
  Dostupnija, o cirkulaciji ovisna naselja – okolica Zagreba (sv. Helena), hrv zagorja
(Bistra), st. putuje u gradove zbog posla i škole
 Tržišno orjentirana poljoprivredna naselja – istok države (Viljevo, Zdenci), sredina
(Kloštar Podravski, Ivanska), poljoprivreda vrlo važan izvor prihoda
 Ekonomski diverzificirana, pretežno turistička naselja – obala, otoci (Baška,
Primošten), moderna litoralizacija i razvoj turizma
 Naselja poljoprivredne ekstenzifikacije i slabe demografske dinamike – Drežnica,
Medvidovići
 Naselja ruralne periferije – Zrin, Strmica, 1/3 P, 6% st. zajedno s ovim gore, najlošiji
demog. i gosp. pokazatelji
 Ostala izvangradska naselja – manje od 100 st., slaba infrastruktura

Razlikovanje tipova izvangradskih naselja omogućuje bolje planiranje razvoja jer svaki tip
treba poseban pristup i mjere.

Morfološka podjela:
 Osamljena gosp.
 Raštrkana (disperzna) naselja
 Zbijena naselja (okupljena, gomilasta, izdužena, pravokutna
2.2 URBANIZACIJA I URBANA NASELJA:

Postanak prvih gradova:

 Neolitik (9000-5000 pr.Kr.)
 Prestanak nomadskog života
 Početak poljoprivrede
 Prva utvrđena naselja – Jerihon, Jarma
 Ur, Uruk, Kiš, Lagaš (>> 3500 pr. Kr.)
 Vjerske, obrambene i upravne funkcije
 Zidine, pravilne ulice
 Monumentalne vjerske i upravne građevine
 Poljoprivreda
 Trgovina

Urbanizacija:
 Urbana geografija – disciplina geografije koja proučava i objašnjava pojavu, raširenost
i strulturu gradova te njihovu važnost i utjecaj u prostoru
 Primarna urbanizacija – udio gradskog st. povećava se nastankom novih gradova i
razvoja postojećih
 Sekundarna urbanizacija – udio gradskog st. raste urbanizacijom ruralne okolice

Metropolitanizacija – najviši stupanj urbanizacije, naselja oko metropole postaju gradovi

Etape urbanizacije:
 Predindustrijska – nizak udio gradskog st. (1/6), primarne djelatnosti (zidine, ovise o
agrarnoj okolici)
 Industrijska – sekundarne djelatnosti (industrija, urbana eksplozija), propast sela
(divlja naselja – siromašni doseljenici, bolje sutra)
 Metropolitanska – polovica 20.st., tercijarne djelatnosti, visok standard,
automobilizacija, gradski prijevoz (dobra povezanost, metropolitanizacija), seljenje iz
grada u okolna sela (metropolitanska područja)

Stupanj i dinamika urbanizacije u svijetu i HRV:

 Hrvatska – 60%
 Svijet – 55%
Povjesni razvoj gradova u Hrvatskoj:
 Antika
o Grčka kolonizacija – Issa (Vis), Pharos (Stari Grad, Hvar), Korkyra (Korčula),
Tragurion (Trogir), Epetion (Stobreč)
o Rimska kolonizacija – Salona (Solin), Jadera (Zadar), Pola (Pula), Mursa
(Osijek)
 Srednji vijek – porušeni rimski gradovi (neki obalni očuvani, izmijenjena struktura),
novi gradovi oko burgova i suburbija, nepravilne ulice, malo st., razvoj obrta
(Križevci, Jastrebarsko, Pazin)
 Osmanska osvajanja (16-18 st.)
o fortifikacije zvjezdastog oblika (renesansne, barokne)
o nakon oslobođenja gradovi su obnovljeni u baroknom stilu (pravokutna mreža
ulica, prostrani trgovi, parkovi, vojarne, široke ulice
 Suvremeno razdoblje
o Industrija, turizam
o Regionalne razlike u stupnju urbanizacije
o Jača urbaniziranost priobalne Hrvatske u odnosu na kontinentalnu
3.1. GRADSKA NASELJA:

Sekundarne, tercijarne, kvartarne, kvintalne (informatika) djelatnosti.

Gusto građenje.
Visoko građenje (neboderi).
Razvijena infrastruktura (vodovod, kanalizacija, plinovod, struja, ceste...)

Status grada:
 Numerički kriterij – broj st., veličina (min 2000-5000 st., u Japanu 30 000)
 Morfološki kriterij – izgled, kompaktnost (gustoća zgrada ili drugih urbanih sadržaja)
 Ekonomski kriteriji – djelatnosti st. (odnos poljoprivrednog i nepoljoprivrednog st. ili
gospodarska struktura st.)
 Funkcionalni kriteriji – uloga u prostoru, funkcije, centralitet (mora imat radna mjesta,
robu, usluge za st. i st. okolice)
 Pravo-administrativni kriteriji – listina, tj. povelja o gradskom statusu (povijesni
dokumenti, odluka vlade ili parlamenta)
3.2. POSTANAK I RAZVOJ GRADOVA:

3 velika razdoblja urbanizacije – pretpovijesno, antičko, srednjovjekovno

Pojava prvih gradova:

 Pojava pri prvim sjedilačkim (sesilnim) naseljima i zanimanjima (ratarstvo, obrt,
trgovina) prije 10 000 godina
 Jerihon – dolina rijeke Jordan, najstariji poznati grad (arapsko naselje – El Ariha),
sagrađen prije 10 000 godina
 Brojnija naselja – 3600.-3000. godine pr.Kr. u tadašnjim razvijenim civilizacijama
 Plodni polumjesec – civilizacije sjeverne Afrike (Egipat) i Bliskog istoka
(Mezopotamija)

Mezopotamija:
 Ur (sagrađen prije 5 500 godina)
 Babilon
Dolina Nila:
 Teba
 Memfis

Dolina Inda:
 Mohenjo Daro
 Harappa
Antičko doba:
 Grci i Rimljani – gradski život, prava gradova država (grč. polis, lat. urbs i opidum

 Afro-azijsko-europsko Sredozemlje postalo prostor najbrojnijih gradova antike

Gradovi izvan Europe u starom vijeku:
 Srednja Amerika – Maya (zeleno), Azteca (ljubičasto)
 Južna Amerika – Inke
Azteci – Tenochtitlan

Maye – Tikal

Inke – Cuzco, Machu Picchu

Srednji vijek:
 Srednjovjekovni gradovi na ruševinama rimskih
 Feudalizam, kršćanstvo
 Gradnja zamkova (urbs, nurg, kaštel) podno kojih niču podgrađa (suburbium)
 Zidine
 Carcassone, Francuska
 Mont St. Michael, Francuska
 Assisi, Italija
 Dubrovnik

Razvoj od 1500. – 1800.:

 Europa
o Brz razvoj gradova zbog razvoja kapitalizma i cenrtalističkih država koje
ubrzano razvijaju administrativna središta
o Atlantski ocean – žarište pomorskog prometa
 Izvan Europe
o Bivši gradovi Azteka, Maya i Inka postaju jezgre španjolskih gradova
o U Angloamerici Englezi, Francuzi i Nizozemci osnivaju gradove

Renesansni i barokni gradove Europe – planska građa, na jugoistoku Europe vojni gradovi s
zvjezdastim fortifikacijama (Karlovac)

Industrijska faza urbanizacije:

 Nakon 1. ind. revolucije kreće brzi razvoj gradova – urbana eksplozija
 Razvoj kolonijalnog grada
 Trgovačke luke na obalama kolonija – jaka urbana uporišta, emporiji

Urbanizacija u 20.st.:
 Brzi rast gradova
 Brži rast gradskog stanovništva
 Nerazvijene zemlje – nerazmjer izgrađenosti (gradski prostor) i rasta broja st.
 Razvijene zemlje – razvoj prometa (brza automobilizacija), brisanje granica gradova i
sela
4. GRADOVI HRVATSKE:

Najviše gradova ima u splitsko-dalmatinskoj županiji (16), a zatim u primorsko-goranskoj

(14), istarskoj (9), zagrebačkoj (9)...
128 gradova
Stupanj urbanizacije i dalje raste.
Udio gradskog stanovništva je porastao s 12 % 1857. (1. popis st. u Hrvatskoj) na 55% 2011.

Nepravilan urbani sustav – Zagreb dominira veličinom i funkcijama

Nodalno-funkcionalna regija:
 Prostor pod utjecajem nekog grada
 Gravitacijsko područje

Hrvatska ima 4 makroregije:

 Zagrebačka
 Splitska
 Riječka
 Osječka
 Više manjih regija – Varaždinska, Zadarska, Dubrovačka, Pulska...
Split – kvartovi
Urbanizacija – proces nastanka i razvoja gradova odnosno preobrazbe seoskih u gradska
naselja (usko vezano uz industrijalizaciju, deruralizaciju i deagrarizaciju)

Stupanj urbanizacije – udio gradskog st. nekog prostora, ovisi o stupnju gospodarskog razvoja

Rimski grad:
4.1. NODALNO-FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA HRVATSKE:

Urbani sustav Hrvatske:

 Gradovi povezani u međuovisnosti i funcionalnoj povezanosti
 Asimetričan – povijesne okolnosti i prirodna osnova
 Prema veličini gradova – slabo razvijen

Nodalno-funkcionalne regije:
 Nodus (lat. čvorište)
 Gradovi – čvorišta povezana funkcijama
 Stupanj centraliteta – pokazuje važnost čvorišta
 Funkcije koje određuju centralitet
o Uprava
o Obrazovanje
o Zdravstvo
o Opskrba
o Financijsko poslovanje
o Pošta i telekomunikacija

Središnja naselja:
 Naselja dijelimo prema stupnju centraliteta
 Mreža središnjih naselja najrjeđa je u Gorskoj Hrvatskoj i jugu Središnje Hrvatske, a
najgušća u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu Središnje Hrvatske te na istoku Istočne
Hrvatske

Stupanj
Obvezne funkcije
centraliteta
Lokalno središte ‒ područna ili osnovna škola
(Velika, Sveti Ilija, ‒ liječnik opće prakse/obiteljske medicine
Zagvozd) ‒ poštanski ured
‒ prodavaonica
Područno središte ‒ sve obvezne funkcije lokalnog središta
(Vrbovsko, Grubišno Polje, ‒ osnovna škola
Obrovac) ‒ ljekarna
‒ stomatolog
‒ samoposluga ili veći broj (10) minimarketa,
Moguće funkcije: ‒ poslovnica banke ili FINA-e
Subregionalno središte ‒ sve obvezne i moguće funkcije područnog središta
(Krapina, Kutina, Knin) ‒ srednja škola
‒ dom zdravlja ili veći broj ordinacija
‒ prekršajni sud
‒ supermarket ili veći broj samoposluga,
Moguće funkcije: općinski sud

Regionalno središte ‒ sve obvezne i moguće funkcije subregionalnog središta

‒ opća bolnica
‒ općinski i županijski sud
‒ visoko učilište (ili podružnica)
‒ hipermarket ili veći broj supermarketa, specijalizirane
prodavaonice, 100 i više prodavaonica
Moguće funkcije: trgovački sud
Makroregionalno središte ‒ sve obvezne funkcije regionalnog središta
‒ sveučilište
‒ klinički bolnički centri ili kliničke bolnice
‒ trgovački sud
‒ većina tipova prodavaonica, veći broj prodavaonica velike
prodajne površine (hipermarketa, robnih kuća i sl.)
Glavni grad ‒ sve obvezne i moguće funkcije makroregionalnog središta
‒ sve upravne funkcije najvišeg stupnja u Republici Hrvatskoj
(Vrhovni sud, Ustavni sud)

Pravilo reda veličine i zakon primarnog grada:

 Pravilo reda veličine – koristi se da se utvrdi hijerarhija među gradovima
o Broj st. bi trebao biti jednako raspoređen
o Većina modernih država ima dominaciju 1 najvećeg grada
 Indeks urbane primarnosti – prikazuje kolika je dominantnost najvećeg grada u odnosu
na druge
o Računa se tako što se broj stanovnika najvećeg grada podijeli brojem
stanovnika drugog grada po veličini

Makroregionalna središta:
 Zagreb
o Nacionalno središte
o Makroregionalno središte središnje Hrvatske
o Regionalno središte prostora Grad Zagreb, Zagrebačka i Krapinsko-goranska
županija
o Najvažnije upravne, političke, kulturne, obrazovne, zdravstvene i znanstvene
funkcije (neke od međunarodne važnosti)
 o Decentraalizacija stanovništva i funkcija prema satelitskim naseljima u okolici
koja brzinom razvoja prestiže Zagreb
 Split
o Drugi grad po veličini
o Gradska regija okuplja prostor od Kaštelanskog zaljeva do Omiša (270 000 st.)
o Zadar se funkcionalno osamostaljuje (demografski, gospodarski razvoj zbog
izgradnje prometnica)
 Rijeka
o Zlatno doba – 1950-1970., intenzivna litoralizacija, razvoj pomorskih luka
o Nešto više od 200 000 st. (veliki broj otišao nakon osamostaljenja države)
 Osijek
o Najmanje makroregionalno središte
o Ispod 100 000 st., ali visoki stupanj centraliteta i funkcije ga čine makro.
središtem
o Visoki udio poljoprivrede okolice usporava socioekonomsku preobrazbu
prostora

Središnja naselja:
 Zagrebačka makroregija
o Regionalna središta – Karlovac, Sisak, Velika Gorica, Bjelovar, Koprivnica,
Varaždin, Čakovec
 Splitska makroregija
o Regionalna središta – Zadar, Šibenik, Dubrovnik
 Riječka makroregija
o Regionalna središta – Pula
 Osječka makroregija
o Regionalna središta – Vukovar-Vinkovci, Slavonski Brod, Požega, Virovitica
5. MORFOLOŠKA I FUNKCIONALNA STRUKTURA HRVATSKIH GRADOVA

Gustoća naseljenosti i visina zgrada opada od središta prema periferiji (osim kod planski
građenih viših zgrada okruženih obiteljskim kućama u stambenim četvrtima udaljenim od
središta).

Morfološka struktura:
 Plan grada – sustav ulica, razmještaj različitih tipova gradskog zemljišta i zgrada
 Heterogeni grad – različiti izgledi i tlocrti, npr. srednjovjekovna jezgra s planskom
gradnjom u novijem dobu
 Homogeni grad – 1 tip gradnje

Funkcionalna struktura:
 Funkcija – koncentracija 1 djelatnosti ili više njih
 Zone unutar gradova – 20.st.
 4 zone
o Stambene
o Industrijske
o Poslovne
o Rekreacijske

Stambene zone:
 Više od polovice površine većine gradova
 U svim djelovima grada
 Miješanje s drugim zonama
 Najstarije stambene zone u starim gradskim jezgrama
 Negativan utjecaj nove stanogradnje 21.st. – manje zelenih površina, opterećenje
prometne infrastrukture
 Bogati stanovnici – središta gradova, elitne četvrti na obroncima obližnjih uzvisina
 Mamutica – najveća stambena zgrada u Hrvatskoj, Travno (Zagreb), 5 000 stanovnika,
19 katova, poslovni prostori u prizemlju, jedna od najsigurnijih od potresa

Industrijska zona:
 Deindustrijalizacija Hrvatske – prenamjena industrijskih u poslovne i stambene zone
 Nove industrijske zone niču na periferiji velikih gradova/ u manjim naseljima –
prometna dostupnost, potrebna infrastruktura
 450 aktivnih poduzetničkih zona u Hrvatskoj – Kukuljanovo (Rijeka), Podi (Šibenik)
 Kukuljanovo – uz skladišta i proizvodne pogone ima puno hipermarketa

Poslovna zona:
 Trgovina, ugostiteljski objekti, financijske ustanove – uslužne djelatnosti
 CBD – Central Business District, centar grada ili periferija
 Trgovački centri se većinom smještaju u periferije
 Skupo zemljište
 Reprezentativne zgrade i neboderi
 Najveći u Hrvaskoj – Zagreb
 Najviši – Strojarska (Zagreb, 96 m), Dalmatia Tower (Split, 130 m)
 Burj Khalifa – 2019., Dubai, 830 m
Rekreacijska zona:
 Odmor, opuštanje
 Blizu stambenih zona
 Parkovi, šetnice, igrališta, veća sportsko-rekreacijska područja, zaštićena prirodna
područja
5. PROSTORNA (MORFOLOŠKA) STRUKTURA GRADA

Prostor grada:
 Izgled, raspored, veličina sastavnica, djelatnosti
 Izgled ovisi o tlocrtu – mreža ulica, trgova i zgrada
 Sustavi gradskih ulica – pravilni (New York), nepravilni (Cairo)
 Pravilan tlocrt – ortogonalni (Portland), radijalni (Pariz), koncentrični (Odville, SAD)

Drevni gradovi:
 Pravocrtne i pravokutne ulice – Mezopotamija, dolina Inda i sjeverne Kine, gradovi
Azteka i Maya

Antički gradovi:
 Via decumanus, Via cardo – križaju se na forumu (rimski trg)
 Grčki i rimski grad

Europski srednjovjekovni gradovi:

 Podnožja velikaških zamaka (opidum, kaštel, burg) spontano – nepravilan tlocrt
 San Gimignano, Italija

Islamski srednjovjekovni gradovi:

  Nepravilna mreža ulica
 Glavna ulica vodi prema središnjem trgu (čaršija)
 Sarajevo

Mediteranski srednjovjekovni gradovi:

 Nepravilna mreža uskih i krivudavih ulica
 Split

Zvjezdasti gradovi 15. i 16. st.:

 U Europi rado obrane od Turaka oko tvrđavske jezgre zvjezdastog oblika
 Karlovac

Kolonijalni gradovi 17. st.:

 Kolonizatori
  Veliki središnji trg
 Pravilna mreža ulica
 Mexico City

Gradovi 20.st.:
 Neboderska faza (Dubai, UAE)
 Danas više prizemna faza u rubnim djelovima grada (Dallas, SAD)
6. KULTURNO-GENTSKI TIPOVI GRADOVA:

Utjecaj kultura na gradove:

 Kulturno-genetski tipovi – različite kulture
 Globalizacija – urbana obliježja prelaze iz jednog kulturnog kruga u drugi
 Gradovi rzličitih religija zadržavaju posebnosti funkcija, morfoloških obilježja i
socijalne topografije
 Vrste gradova:
o Europski grad
o Angloamerički grad
o Latinoamerički grad
o Orijentalni grad
o Azijski grad
o Afrički grad
o Australski grad

Europski gradovi:
 Stara jezgra – renesanse, srednji vijek, renesansno-barokna
o Glavni trg, katedrala (crkva), gradska vijećnica, zamak (burg)
 Trgovačko-obrtničko naselje uz jezgru
 Uske i nepravilne ulice
 Noviji trendovi:
o Stara jezgra postaje CBD, stanovništvo iseljava, suburbanizacija (preseljavanje
iz grada u suburbij)
o Zona suburbija postaje prostor uslužnih djelatnosti i industrijske proizvodnje
 Salzburg, Zagreb, Đakovo

Angloamerički gradovi:
 Pravilan geometrijski tlocrt
 Pravocrtna, ortogonalna mreža
 Uzor – stil gradnje u Latinskoj Americi
 Kvadratni blokovi koje sijeku ulice i avenije
 Središnja zona – CBD (neboderi)
 Stambene zone – rubni i prigradski djelovi grada
 Skyline
 Chicago, LA, San Francisco, Philadelphia, San Antonio, San Diego, Houston, Dallas...

Latinoamerički gradovi:
 Planska pravilna ortogonalna mreža
 Dijeli se na pravokutne djelove – cuadra,
manzana
 Blizina središnjem trgu određuje vrijednost
zemljišta
 Socijalna topografija:
o Kolonijalno razdoblje – bogati u
središtu, siromašni na rubove
o Postkolonijalno razdoblje – elitne
stambene zgrade na rubovima, favele
 Brazilija, Rosario
Orijentalni gradovi:
 Islamski
 Razvoj u srednjem vijeku
 Nepravilan tlocrt (slijepe ulice – ćorsokaci)
 Đamija ili mošeja u središtu
 Tvrđava ili kazaba
 Suk ili bazar (trgovačko središte)
 Dvojna struktura – tradicionalni, nepravilni, islamski dio i pravilni europski dio
 Tripoli, Libija

Razvoj CBD-a najizraženiji u Aziji (države uz Tihi Ocean) – Shanghai, Kina (Jedan od
najvažnijih globalnih gradova)

Afrički gradovi:
 Trg u središtu
 Nepravilna mreža ulica
 Zidovi od blata oko kuća
 Stambene četvrti nepravilnih oblika, u središtu je sjedište plemeskog poglavice ili
klana
 Dvojna struktura – tradicionalne četvrti i četvrti nastale u europskim kolonijalnim
osvajanjima
 Nairobi, Kenija

Australski gradovi:
 Razvoj u 19.st.
 Planski građen slično angloameričkom gradu
 Perth, Australija