Organski sustavi životinja

Optjecajni sustav
Ponovimo
1. Slika prikazuju nekoliko primjera u kojima velika površina znači prednost. Poveži
navedene primjere s njihovom ulogom i za svaki primjer objasni u čemu je
prednost velike površine.

crijevne resice plućni mjehurići moždana kora

kapilarna mreža
--

2. Slika prikazuje različite organizme – moruzgvu (a), virnjaka (b) i slona (c).
a) b) c)

I. Koji od prikazanih organizama ima najmanju površinu u odnosu na volumen?

II. Poveži tu činjenicu sa građom tijela ovih organizama i objasni zašto moruzgva i
virnjak nemaju optjecajni sustav, a slon ima.
-

• Kod malih životinja koje imaju veću površinu u odnosu na volumen prijenos tvari i
plinova može se efikasno odvijati difuzijom preko cijele površine tijela.

• Velike životinje, kao što je npr. slon, imaju manju površinu u odnosu na volumen
pa kod njih difuzija tvari i plinova preko površine tijela nikako ne može zadovoljiti
potrebe organizma. Difuzija nije učinkovita pri prijenosu tvari na veće udaljenosti.

• Optjecajni sustav nemaju spužve, žarnjaci, plošnjaci i oblići.

• Optjecajni sustav javlja se prvi put kod mekušaca.
 .

• Tijelo spužve je sustav kanalića kroz koji
struji more i donosi hranu i kisik.
-
• Plošnjaci – velika površina plosnatog tijela
preko koje difundira kisik i razgranato
crijevo za prijenos hrane.
-

• Žarnjaci imaju tjelesnu stijenku građenu • Oblići – dječja glista

od samo 2 sloja stanica.

probavna šupljina
Optjecajni sustav
• prijenos plinova i ostalih tvari u stanice i iz njih
stanica
O2 hranjive tvari
CO2 ostale otpadne tvari

• održavanje tjelesne temperature

• održavanje pH-vrijednosti tjelesnih tekućina
Dijelovi optjecajnog sustava: srce i krvne žile
2 tipa optjecajnog sustava: otvoreni i zatvoreni
OTVORENI OPTJECAJNI SUSTAV ZATVORENI OPTJECAJNI SUSTAV
Tjelesna tekućina izlijeva se iz krvnih Krv se ne izlijeva u šupljine nego
žila u tjelesne šupljine. protječe kroz zatvoreni sustav žila.
 Otvoren optjecajni sustav
Tjelesnu tekućinu koja protječe otvorenim
optjecajnim sustavom zovemo hemolimfa –
plavkaste je boje jer sadrži dišni pigment
hemocijan koji sadrži bakar.
Nedostatci: izlijevanjem hemolimfe smanjuje se
tlak, a time i brzina njezinog protjecanja što
uzrokuje polagan prijenos tvari.
Ovakav sustav optjecanja omogućuje dobru
opskrbu tkiva u manjih i slabije pokretnih
organizama.
Imaju ga člankonošci (kukci, rakovi, pauci) i
mekušci (puževi i školjkaši, glavonošci imaju
zatvoreni krvotok).
Kukci, koji su prilično aktivne životinje, nedostatke
otvorenog optjecajnog sustava nadoknađuju
dobro razvijenim sustavom uzdušnica koji
doprema velike količine kisika direktno do stanica.
Zatvoren optjecajni sustav
Tekućinu koja protječe zatvorenim
optjecajnim sustavom zovemo krv –
crvene je boje jer sadrži hemoglobin koji
sadrži željezo.
Žile koje odvode krv iz srca zovu se
arterije, a one koje je dovode u srce su
vene. Najtanje krvne žile su kapilare,
preko njih se odvija razmjena tvari između
krvi i tkiva.
Zbog zatvorenosti sustava krv teče brže i
usmjerenije pa je prijenos hranjivih tvari i
plinova efikasniji, zato su životinje koje ga
imaju aktivnije.
Prisutan je kod glavonožaca, kolutićavaca i
kralježnjaka.
Mekušci
- prvi organizmi s optjecajnim sustavom
zatvoreni optjecajni sustav

otvoreni optjecajni sustav

 Optjecajni sustav kralježnjaka
• Srce i krvotok od riba do sisavaca postaju sve složeniji. Slika prikazuje građu srca u
različitih skupina kralježnjaka (PK = pretklijetka, K = klijetka).

K je djelomično
1PK, 1K 2PK, 1K 2PK, 1K
pregrađena 2PK, 2K 2PK, 2K
 RIBE – srce pumpa vensku krv – venska
krv je deoksigenirana krv ili krv
siromašna kisikom (vensko srce)
VODOZEMCI I GMAZOVI – srce je
trodijelno (2PK i 1K),unutar K miješa se
venska krv (siromašna kisikom) i
arterijska ili oksigenirana krv (bogata
kisikom), to smanjuje efikasnost
opskrbe tkiva kisikom
PTICE I SISAVCI – srce je četverodijelno
(2PK i 2 K) pa nema miješanja krvi, krv
koja ide u tkiva je arterijska krv, krv
bogata kisikom – velika količina kisika u
tkivima omogućuje veći intenzitet
staničnog disanja i oslobađanje veće
količine energije, a time veću tjelesnu
-
aktivnost i pojavu toplokrvnosti
Optjecajni sustav riba

 dvodijelno, vensko srce

 oksigenacija u škrgama –
arterijska krv
 kapilare - izmjena tvari između
krvi i stanica

kapilare kapilare
Srce vodozemaca i gmazova (2p – 1k)

djelomična
pregrada

gmaz

Krokodili – potpuna pregrada – prednost kod

promjene metabolizma koja se javlja kad miruje, kad
je aktivan i kad roni i zadržava dah
Krvotok vodozemaca i gmazova
Srce i krvotok ptica i sisavaca

OKSIGENIRANA I DEOKSIGENIRANA KRV SE NE MIJEŠAJU.

Ponavljanje
1. Kako jednostavne životinje bez optjecajnog sustava provode tvari?
2. Zašto je tijekom evolucije došlo do razvoja optjecajnog sustava kod složenijih
životinja?
3. U kojem se optjecajnom sustavu, otvorenom ili zatvorenom, brže odvija
izmjena tvari? Jednom rečenicom objasni svoj odgovor.
4. Objasni na primjeru mekušaca (puževa, školjkaša i glavonožaca) kako brzina
izmjene tvari u različitim tipovima optjecajnog sustava utječe na aktivnost
životinja.
5. Objasni razlike u građi srca različitih skupina kralježnjaka. Objasni vezu između
četverodijelnog srca ptica i sisavaca i toplokrvnosti ovih životinja.
Srce čovjeka – smješteno je u sredini prsnog koša, između 2
plućna krila i obavijeno zaštitnom ovojnicom koja se zove osrčje ili perikard.

Između srca i perikarda nalazi se tekućina

koja smanjuje trenje pri otkucajima srca.
Građa srca:
- 2 klijetke (ventrikuli) i 2 pretklijetke
-

lijeva pretklijetka
(atriji)
- Međusobno su povezane desna PK i
lijeva
desna K i kroz tu stranu srca protječe klijetka
desna
venska krv - siromašna kisikom, te pretklijetka
lijeva PK i lijeva K i kroz tu stranu
protječe arterijska krv – bogata desna septum
klijetka
kisikom.
- Septum – debela mišićna pregrada
koja dijeli desnu stranu srca od lijeve
- Između PK i K sa svake strane
nalaze se srčani zalisci koji
propuštaju krv samo u
jednom smjeru – iz PK u K.
- Zalisci se nalaze i na ulazu u
krvne žile i sprječavaju
povratak krvi iz žile u srce.

ZALISCI
Žile koje ulaze u srce zovu se VENE
-

GORNJA ŠUPLJA VENA

(dovodnice):
- gornja i donja šuplja vena -
ulijevaju se u desnu pretklijetku AORTA
PLUĆNA
PLUĆNA ARTERIJA
- plućne vene - ulijevaju se u lijevu ARTERIJA

pretklijetku PLUĆNE VENE PLUĆNE VENE

Žile koje izlaze iz srca zovu se ARTERIJE

(odvodnice):
- plućna arterija – izlazi iz desne
klijetke
- aorta – izlazi iz lijeve klijetke

DONJA ŠUPLJA VENA

Koronarni krvotok – čine ga žile koje donose srcu kisik i hranjive tvari potrebne
za rad (koronarne arterije) i žile koje iz srca odvode štetne produkte metabolizma
(koronarne vene).

KORONARNI KRVOTOK
Srce je građeno od snažnog mišićnog tkiva kojeg zovemo
miokard. Stezanjem miokarda potiskuje se krv u krvne žile.
Rad srca
Srce radi samostalno jer ima:
1. SA čvor ili sinus-atrijski čvor – nakupina
stanica koje stvaraju impulse potrebne za
-
rad srca, nalazi se u stijenci desne PK
2. AV čvor ili atrio-ventrikularni, nalazi se između
desne PK i desne K
Električni impulsi nastali u SA čvoru šire se
preko AV čvora i specijaliziranih brzih provodnih
vlakana po srčanom mišiću pa se srčani mišić
steže i izbacuje krv u krvne žile – to zovemo
provo-
sistola, a stanje opuštanja srčanog mišića dna
zovemo dijastola. vlakna Purkinjeova
vlakna

Hissov snop i Purkinjeova vlakna su

specijalizirana brza vlakna koja omogućuju da se
impuls proširi velikom brzinom po čitavom AV čvor Hissov snop
srčanom mišiću što uzrokuje njegovu
kontrakciju.
Prilagodba rada srca
• Srce radi samostalno zahvaljujući signalima koje stvara SA čvor.
• Srčana frekvencija ili broj otkucaja u minuti iznosi 60 do 80 u
mirovanju.
• Promjena u frekvenciji događa se pod utjecajem autonomnog
živčanog sustava:
- simpatikus ubrzava rad srca
- parasimpatikus usporava rad srca

• Koji dio autonomnog živčanog sustava djeluje na srce kad trčimo, a

koji kad spavamo? Zašto? Objasni.
Ponovimo

Uz brojeve od 1 do 13 upiši
nazive srčanih dijelova i
nazive krvnih žila koje su
brojevima označene.