ANATOMIJA I FUNKCIJA SRCA I KRVNIH SUDOVA

Kardiovaskulami sistem je sistem organa koji prenosi

tvari iz čeIhe i u čcliju. pumaže pri ravnoteži tjelesne
temperature i PH vrijednosti. Sistem orgatut za krvotok
takoder osigumva opskrbu svake stanice u tijelu
kisikom, hranjivim tvarima, hormonima i drugim
regulatornim tvarima, te omogučujc uklanjanje
metabolita i otpadnih tvari iz stanica. Glavni dijelovi
kardivaskulamog sistema su srec. krv i krvni sudovi.
Grada i uloga srea u čovjeka
Srce je šuphi mišič, veličine stisnute šake, koji pumpa
krv kroz krvne žile. Svake minute se pumpa gotovo 5
litara krvi. Smjcštcno je u prsnom košu. Oblika je
obrnute kupe, sa bazom prema goec, a vrhom prema
dole i ulijevo do visine petog rebra. Srce čovjeka insa
masu 200 - 425 granut. Srce je gradeno od srčanoga
mišienog tkiva. Dobro je prokrvljeno Sto mu osigumva
dovoljno hrane i kisika. Srce jc mišični organ obavijen
srčanom opnom (pericardium). Stijenka srea gradena jc
od vanjskog sloja ili epikarda(mezotel). te srednjeg sloja
ili miokarda (srčani mišiei i kontrakeije sres). unutamjeg
sloja ili endokarda (endotel). Srčano mišično tkivo
sastoji se od poprećnoprugastih mišičnih vlakna, te
prijelazne pIoče i ima sposobnost prijema i prenosa
podražaja (sprovodna srčana muskulatura) i snažnim
mišićnim kontrakcijam (radna srčana muskulatura).

Srec je uzdužno podijeljeno pregradom (septum) u

dvijc odvojene pumpe: desno srce (pumpa krv kroz
pluča) i lijevo sree (pumpa krv kroz perifeme organe). U
desnoj polovini srea se nalaze desna pretkomora
(anium dcxtrum) i desna komora (ventriculum dexter).
a ižmedu njih sc nalazi tnatisni zalistak (trikuspidalni
zalistak valvula tricuspidatis). Lijeva polovina srca sc
sastoji iz lijevc ili pretkomore (atrium sinistrum ) i lijcvc
komore (ventricutus sinister). a između njih se nalazi.
kao ventil dvolisni zalistak (bikuspidalni zatistak -
valvula bicuspidalis).
Elastične opne- srčani zslisci - regulraju prelnz krvi iz
pretkomore u komoru i imaju ulogu vetila tj. propuštaju
krv jednom smjeru. iz pretkomore u komoru. Tlak krvi
koja prolazi iz pretkomore u komoru zatvori srccane
zaliske, pa vračanjc krvi nije moguće.
Postoje Cetiri zatiska u srcu. a to su:
• Dva atrioventrikularna (AV) zaliska koji se nalaze
innedu komore i prctkomore
 • Bikuspidalni zalistak (nitralnl zallstak) - koji
onemogučava vrartje krvi iz lijcvc komore u ljevu
predkomoru,
*Trikuspidalni zalistak • koji onemogučava vračanje
krvi iz desne kumore u desnu pretkomora.
• Dva semilunarna (polumjesečasta) zallska koji sc
nalaze izmedu komore i arterija koje izlaze iz srea
• Aortni zalislak - koji zadrava krv u aorti nakon
istiskivanja iz lijeve komorc
1

Za normalnu funkciju srčanih zalistaka nužna je i

normalna struktura i funkcija ostahh dijelova srca.
Bolcsti srčanih zalistaka dovode do poremečaja ventilne
funkcije Bilo da kroz njih zbog suženja otežano prolazi
krv, bilo da propuštaju krv unatrag. Obzirom da srce
zbog toga radi pod većim optcrečenjem i da se
oštećenjc nlistaka pogoršava s vremenom dolazi do
srčanog popuštanja i proširivanja srca.
Krvne žile u srcu su: gornja šuplja vena donja šuplja
vena; plučna arterija, plućna vene: aorta; koronarme
arterije i vene.
U desnoj predkomori venska krv dolazi iz glave, vrata.
gomjih ekstremireta i jednog dijcla grudnog košo (vena
cava superiorb) a donja šuplja vena (vena cava
Inferlor) vcnsku krv iz trupa i donjih ekstremiteta. iz
desne komore izlaziplućna arterija. preko koje se krv, u
pumpava u pluča. radi raznnene gasova. U lijmu
pretkomoru arterijsku krv. obogaćenu kisikom. dovode
čctiri plućne vene. po dvijc iz svakog plučnog krilo. lz
lijeve komorc krv se istiskuje u najvcču arteriju
organizma, aortu i preko nje raznosi preko cijelog tijela.
Buduci da lijevo srce pumpa anerijsku krv u cijeln tijelo
(a desno srce vensku krv samo u pluča). u lijevom su
srcu tlakovi triput veči te su njegove stijenke deblje i
jace

Cirkulatorni sistem srca

Srce jc jedinstverd mišicni organ. podijeljen na dvije
polovinc koje rade simultareo. Funkcionalno svaka
poluvina sma ima svoj zadatak, desna polovina da krv,
upumpa u pluča radi prijema kisika, lijcva poiovina krv
obogačcnu kisikom (oksigeniranu krv). preko aorte
njenitš grana doprona svim stanicama tijcle. Na osnovu
ovako podijeljene funkcije izmedu desnc i tijeve
polovine srca razlikujemo mali i veliki krvotok.
2
Mali krvotok (plučni knotok) započinje u desnoj
pretkomori i komori, koje pumpaju krv. prispjelu iz
venskog krvotoka, dalje u plućnu arteriju (arteria
pulmonalis) i preko njenih ogranaka u oba plućna krila.
U plućima se plućna anerija grana na veliki bruj sve
sitnijih arterija. A kasni ogranci su arteriole koje su
mikroskopski sitne. Na svojim krajevima se aneriole
granjaju velki broj najsitnijih krvnih sudova, kapilara.
Kapilare kao gusta mreža obuhvataju plucne alveole sto
omogocuje ramijenu gasova difuzijom, između zraka u
alveolama i krvi u kapilarima. Difuzija gasova, kisika i
ugljičnog dioksida, prema tome se obavija kroz stijenku
alveola i kapilara. Kisik prelazi iz alveola u krv, veže se
za hemoglobin eritrocita, te nastajc oksigcnirana.
svijetlije crvena arlerijska krv. Ugljitni dioksid prehtzi iz
kapilara u alveole i preko disajnih puteva izbacuje se u
atmosfent aktom izdisaja. Krv obogačena kisikom vrata
sc ponovo u srce, to jest lijevu pretkomoru. Kapilare u
plučima se slivaju u sve veče krvne sudovc i na kraju
čctiri plučne vene (venac pulmonales) donose ancrijsku
krv u lijevu pretkomoru. Ovdjc se završava mali krvotok,
tiji je zadatak da primi kisik u plueima i odstrani ugljični
dioksid iz pluea u atmosferu.
Veliki krvotok (sistemski krvotok)
sc nastavlja od lijcvc komore. koja ancrijsku krv
dospijelu iz pluca, prcko najveteg krvnog suda, aorta.
distribuira cijclom organizmu i svim njegovirn
stanicama. Aorta izlau iz ljeve komore, u blagom luku
prema dole prelaz.i u grudnu i trbušnu aortu. Cijelom
svojom dužinom. aorta dajc veliki broj ogranaka, koji
granajuti sc dalje snabdijevaju sve orgune i stanicc
ancrijskom knlju. Najvažni ogranci su za glavu dvije
kucavicc (arteria carotis communis koja Se dijeli na
arteria carotis intema i arteria carotis externa), za rukc
(artena subclavia), za isluanu samog srčanog mišiča
(aneriac coronariac - dextra i sinistra) i clahc grane za
svaki organ grudne i trbušne šupljine. U donjcm dijelu
abdomena. aorta se dijcli na dvijc zuvršne granc, arteria
iliaca communis dextra i sinistra od kojih odlaze grane
za vaskularizaciju zdjeličnih organa i donjih
ekstremiteta (aneria femoralis).
Arterije. kao grane aurte. dalje se dijele na sve manje
krvnc sudove i na kraju u najmanje arteriole, koje
prelaze u još gušču mrznu krvnih kapilara. Kapilarni
splet je tako brojan da dopirc do svih organa, tkiva i
stanica organizma, dopremajuči kisik i drugc matenje
neophodne za njihovo funkcioniranjc. Kapilarni sisiem
je ujedno kraj arterijskon dijela velikon krvoloka na koji
sc nastavlja venski dio. U venskom sisternu brojnc
kapilare sc uljevaju u sitne vene (venule), koje se
udruzuju u vece vene sve do najvcčih vena. somje
šuplje (vena cava superion i donje šuphe vonc (vcna
cava inferior). Obje venc sc uljevaju u desnu
prctkomoru srca. čime se završava vcliki i započinje mali
knotok. Na ovaj natin krv kontinunano kruži
(cireulatio)kroz veliki i mali krvotok, zahvaljujuai radu
srčane pumpe.
3
STRUKTURA SRČANOG MIŠIČA Mišična sturktura srca se
sastoji od tri vrste vlakana: vlakna pretkomora vlakna
kornora i vlakna koja su specnalizovana Za stvaranje i
sprovodenje impusla - srovodni sistem srca. Vlakna
pretkomoro i komora se kontrahuju na isti način kao i
skeIemi mišiči. dok se vtakna sprovodnog sistema skoro
i ne kontahuju jer sadrže malu količinu kontraktilnih
fibrila. Provodno mšičje spontano stvara ritmične
elektrićni impulsa, koji Se šire u radno mišičje i potiču
ga na rilmične kontrakcijc. Srčani mišič je poprečno
prugast, vlakna su mu krača i lanja u odnosu na vlakna
skelctnog mišića i sadrži miofibrite sa aktinskim i
miozinskim nitima.
Mišične čelije-cardiomiocyte su tanki, dugačke i
razgranate čelijc. veličine stotinak mikrometara. Sadrže
jedno do dva centralno postavljena jedra. dok im je
sarkoplazmatični retikulum manje razvijcn nego kod
mišičnih čeiija. Ćelija sadrži glatki endoplaznatični
retikukun koji nije klasično organizovan kao kod
skcleinih mišiča. Kardomiocite su spojene pomoču
tankih spojniea inerkalurnih diskova. Posioje dvije vrstc
kardiomiocita-kontraktilni miochi I provodni miocita.
Kontraktilni kardiomioeiti grade mišiče komora i
pretkomora a provodni miociti su dio provodnog
sistema
Fiziotoška svojstva srčanog mišiča Tri osnovna
fizioloska svojstva srčanog mišiča su:
I. Nadralljlvost - sposobnost da na nadražaj odgovori
rzdraženjem. Srčani mi3ič rcaguje na elekuične,
meluničke, terničke i hemijske nadražaje. Djelovanjem
bilo kojeg od ovih nadražaja kao rcakciju dobijamo
kontrakciju srčanog mi3iča. Srce reaguje po
principu ,.sve ili ništa". tj. postoji tninimalnajačina draži
koja izaziva reakciju prag dr21. a draž čija je jačina
ispod praga neče izazvan reakciju.
2. Kontraktilnost je osobina da se kao reakcija na
nadražaj srčani mišič kontrahuje. Prilikom kontrakcije
dolazi do povecanja napona ili do skračivanja dužine
vtalcana. Pcriod kontrakeije mišičnitt vlakana srca
srazmjeran je trajanju akcionog potencijala. Pri bržem
ritmu srčanog rada smanjuje sc trajarne akcionog
potencijala i trajanja konirakene.
3. ProvodIjivost je sposohnost da se razdraženje
sprovede po miokardu pretkomora i komora.
Sprovodenje nadražaja kroz miokard ostvaruje se
bioelektričnim putem. Akcioni pmencijal koji se javlja u
nadraženoj srčanoj mišičnoj čcliji je draž za okolne
čcGjc. Brzina sprovodcnja nadrataja u raznim dijelovima
srea nijc ista. 1.1 prmodnom sistemu brzina
sprovodenja je veča - 2.2 rttls, dok se po moikardu
razdratenje prostire hrzinom m/s. Zadrtavartle
sprovodenja impulsa u pretkomorno-komomom čvom
(nodus atriovcntricularis) uslovljava nekto kasniji
poeetak nadražaia komora u odnosu na pretkomore.
Srčanl ciklus
Srčani ciklus ili srčana revolucija predstavlja period
izmedu dvije srčanc kontrakcije, tj obuhvata sve
promjene volumena i pritisaka u tom periodu. Srčani
ciklus se sastoji iz dvije faze: faze kontrakcije srca, koja
se naziva sistola i faze dekontrakcije (rclaksacije) srca.
koja se zovc dijastola. Za vrijeme sistole krv se iz srca
pumpa, a za vrijeme dijastole krv pritiče u sree. Svaka
sistola je pracena dijastolom a poslije dijastole nastaje
sistola itd. Trajanje jednc sistolc i jedne dijastole činj
srčani ciklus. Normalno, u miru, frekvencija rada srea
iznosi oko 75 otkucaja u minutL tako da jcdan srčani
ciklus traje oko 0,8 sekundi. Srčani ciklus počinje
sistolom pretkomora. koja traje 0.1 s. Po završetku
sistole pretkomora, nastaje dijastola prctkomora, koja
traje 0•7 s. Sistola komora nastaje odmah poslije
sistole prokomora i tmje 0,3 s. Poslije sistole komora
nastaje dijastola komom. koja traje 0.5 s. Simultano se
prvo kontrahuju obje pretkomore, za dijelič sckunde
prije kontrakcija obje komore. U dijastoli se komore
pune krvlju iz venskog sistema, a u sistoli se krv
prebacuje iz komora u anerijski sistem krvotoka. U toku
sičanog ciklusa krv je usmjerena tako da cirkuliše iz
pretkomora u komorc. a iz komora u aortu, odnosno
plučnu arienju. Krv se iz srca usmjerava pomodu valvula
(nlizaka) srca, koji imaju ulogu ventila. Svaka komora
srca ima valvule na ulaznom i na izlaznom otvoru.
Valvule srea su takve strukture da dopuštaju kretanje
knrv samo u jednom pravcu. Na početku sistolc komom
pretkomomo-komome valvule se zatvaraju, a
neposredno iza toga semiluname valvulc sc otvaraju.
Usljed toga krv ne moze da se vrati u pretkomore. već
izlazi iz komora u velike arterije. Na početku dijastole
komore semiluname valvule sc zatvaraju i sprječavaju
vnačanje krvi u komore. Neposredno poslijc toga
pretkomomo-komome valvule se otvaraju. pa se krv iz
pretkomora uliva u kornore.
Sistola se sastoji od 2 procesa:
• kontetrilska (izovolumena) kontrakcija - zatvorene su
i AV i semiluname valvule. Krv ne može da ide iz
komore jer je pritisak veči u aorti i art. pulmonalis od
pritiska u komori. Da bi se otvorile semilunarne valvule
neophodno je da pritisak u komori nadvlada prilisak u
ovim krvnim žilama. To je omogučcno irometrijskom
kontrakcijom - dužina mišiča se ne mijenja, a tonus
(napetost) raste, čime raste i pritisak u komori. Kada
nadvlada pritisak u krvnim zalanta, otvaraju se
semilunamc valvule i potinje druga faza. • izotonička
kontrakclja AV valvule zatvorene. a semiluname
otvorene. Dolazi do istiskivanja iz komora. To se odvija
u dvije faze:
I. faza bezog izbacivaoja (brze ejekcije)
2. faza sporog izbacivanja krvi.
Kako krv ističe iz komote. u njemu pritisak se smanjuje.
i kada padne ispod pritiska u krvnim žilama. krv krene
prema nazad i zatvori semilunarne valvule. Time
završava sistola.
jastola komora takode ima 2 faze:
• izometriska (irnvolumna) relaksadja - zanorenc su i
AV i semilunarne valvule. Krv se nalazi u pretkomori i
ne može da odmah ide u komoru. zbog toga što je
pritisak u komoru veči nego pritisak u atriju i
nedozvoljava da se onore AV valvule. Da bi se one
otvorne neophodno jc da se pritisak u komori smanji.
To sc degava izometrijskom relaksacijom - dužina
mišiča ostaje ista, a tonus se smanjuje. Time pritisak u
komori pada (na 0 kPa), što omogueava onanutje AV
valvula. i počinje druga faza.
• lzotoničha relaksacaa - AV valvule su otvorene. a
semdunarne zatvorene. Dolazi do punienja ventrikula
knlju u 3 faze :
I. faza brzog punjenjc,
2. faza sporog punjcnja (dijastaza)- u ove dvije faze se
ubaci oko 75 krvi iz atrija u ventrikul.
3. faza kontrakcijc atrija - njome sc ubaci preostalih
25% krvi.
Volumen kni u ventrikulu neposredno pred početak
njegove sistole. je ‘enthkularni dijastolni volumen.
normalno je 120-140 mt. Količina krvi koja ostajc u
komori na kraju sistote jc ventrikulan0 slstolni volumen.
a nomalno je 40 do 70 ml. On se često zove i rezidualni
volumen.
Udami vOIUMen (UV) je količina krvi koja se izbaci iz
komore u krvotok tokom jcdnog srčanog ciklusa i
lznosu; 70-80 ml.
MInutni volumen srca (MV) je količina koju ispumpa
jedna komora u toku jednog minuta i zavisi od
frekvcncc rada srca i udamog volumena. MV - UV • f
Srčani ciklus je određena frekvencijom. sa porastom
frekvencjje ciklus sc skračuje na račun dijastole. Srčana
frckvcncija (SF) je broi srčonih cildum u jcdnuj minuti.
Normalna vtijcdnost je 75 otkucaja u minuti. a fiziološkc
varijacije su od 60 - 90 (100) min -I. ( tahikardija > 100
min -I, a bradikardija < 60 min -I.) SF se odreduje u
mirovanju. ujutru. odmah poslije budenja. Može se
odrediti: palpacijom, udara srčanog vha, auskultacijom
srca ili analizont FKU-a. Broj otkucaja sc mijcnja ovisno
o dobi. tjelovjabi. zdravIju
SF nije isto što i puls (p). Puls je perifemi odraz srčane
aktivnosti (odraz oscilacija anerijskih zidova. kojc su
posljedica pumpne aktivnosti srca).
PROVODNISISTENI SRCA - SRCANI RAD
Rad srca je autonoman, bez konnote naše voljc. Pod
automatizmom srca podrazumijeva se sposobnost srca
da se kontrahuje pod dejstvom impulsa koji se stvaraju
u njcmu. Za to postoji poseban provodni sistem. građen
od specifičnih stanica. koje stvaraju i sprovode impulse
kroz srčani mišič. Provodni sistem se sastoji od
stjedečih komponenii: sinoatrialni čvor,
atrioventrikularni ćvor. hisov snop. Purkinjijeve ćelije
ljeve i desnth grana snopova.
Početak provodnog sistema nalzi se u desnoj
pretkommi, u njemu se stvaraju imputsi, pa se naziva
predvodnik srčanog ritma (pacemaker) ili sinoatrijalni
čvor SA (nodus sinoatrialis). SA čvor je putem
muskulaturc povezan snopom sprovodnih stanica sa
atrioventrikularnim čvorons AV (nodus
atrioventricularisk koji se nalazi izmedu pretkomont i
komora. Atrioventrikulann čvor ima ulogu električnog
prolaza koji vodi signal do komorc. Od AV čvora impuls
se nastavtia šinti do sledečeg sprovodnog sistema - do
AV snopa, koji se grana u dvije grane - desnu i lijevu
gronu Hisovog snopo kojc idu u obje komore. Od Mega
ide do završnog dijela sprovodnog sistema. kojc čine
Purkinjijeve čelije (modifikovana nervna vlakna koja
rastu i granaju sc u blizini apcksa). Purkinjijeve čehjc su
u kontaktu sa mišičnim vlaknima komora i putcm njih sc
nadražaj prenosi na čitavu muskulatum komora.
Učestalost stvaranja spontanih impulsa največa je u
stanicama SA-čvora (pribliFno 70 u minuti), pa upravo
taj dio provodnoga mišičja normalno upravlja srčanom
frekvencijom. Pojedini dijelovi provodnoga mišičja
provodc impulse različitim brzinama, Sto je važno za
normalan rad srca. Ovakav raspored sprovodnog
sistema omogutuje da se pretkomore kontrahintju ra
dijclič sekunde prije komom. pa krv prelazi iz
pretkomora u komorc. I pored odredene autunomije,
7
Regulaeija srčanng rada
Vlastiia regulacija (autoregulaega) - označava
sposobnosi srca da samostalno prilagodava svuju
funkciju venskom priljevu, odnosno količini krvi koja
ulazi u srce (srce če u fiziološkim uslovirna ispumpati
onu količinu krvi koja udc u njega).
▪ Nervna regulacilja
• Nervna regulacga srca vezana je na akrivnost
kardiovaskularnog centra u produženoj moždini
(nakupina nervnih čelija koje primaju podražaje iz
mzličitih dijelova mozga i s periferge i preko
vegetativnog nervnog sistema prilagodavaju funkčiju
srca).
Hlormonalna regulacija srca • označava prilagodavanje
srčanog rada materijama koje se nalaze u telesnim
tekućinama iIi se njima prenose. Hlormoni srži
nadbubrežne žlijezde - adrenalin i noradrealin. po svom
djelovanju. slični su djelovanju simpatikusa na srcc. a i
luče se na poticaj simpatičkog nerynog sistema, s time
da imaju i nešto duže djelovanje nego nervni sistem.
KRVNI SUDOVI
Krvni sudovi se dijele na arterije, vene i kapilarc. To su
elastične cijcvi, promjera od nekoliko ecntimetara
(velikc enterije i venc), kojc sc granaju u sve manje knne
sudove, sve do najsitnijih kapilara promjcra od nckoliko
hiljaditih dijclova milinetra_ Najvcća i najznačajnija
arterija jc aorta, koja iz lijeve komore prihvata i prenosi
krv bogatu kisikom i hranjivint matergama za sve
stanice organizma. Plučna anerija iz desne komore
donosi vensku krv u pluča, radi izmjene gasova. Arterge
imaju elastične zidovc i u njima glatku muskulaturu. sto
im daje sposobnost promjene kalibra i uneaja na
eirkuladju pa djeluju kao pomočnc pumpe. lzbacujuči
krv u arterije, sme u njima povečava knvni pritisok, što
za vrijeme sistolc iznosi prosječno oko 16 kPa
(ki1opaskala) (sistolni krvni pritisak) a za vreme
dijastole opada na prosječno 10 kPa (diastolni knmi
prifisak). Ove vrednosti krvnih pritiska se odnose na
senje mirosarda• promjene se dcšavaju pri svakoj
firičkoj aktnnoei pri Cemu znatajnije raste
sistolni od dinstolnos krvnog prtiska, prije svega radi
povečanja freksoncijc i srćage rada. Atrije se granaju na
sve manje ogrankc, sve do najsitnijih aneriola, a ove se
nastattijaju u ogroman broj kapilara, pa tu i prestajo
anerijski sigem knotoka. Vene sc nastavljaju na
kapilamu mrežu. na taj način da se veei broj kapilara
uljcva u venule. najsitnije dijclove vcnskog sistema.
Venule se udružuju u svc veče venc i skupljaju vensku
krv iz svih dijelova organizma u dvije najvcče vene.
gomju i donju šuplju venu. koje sc unevaju u desnu
pretkomoru srca. U venskom dijelu knotoka kivni
pritisak jc nuttno niži. oko 5-6 kPa. Što omogueujc
protok krvi iz arijskog djela u vcnski sistem. Radi lakšeg
kretanja krvi iz vena trupa. a naročito donjih
ekstremiteta, prtiv sile gravitacije. u venama postoje
venski ZAHSCi. koji pomažu prolok krvf prema sreu.
Sistem kapilarne mreže u vclikom i malom krvotoku
omogučuje ravnjenu ncophodnih matcrija izmedu krvi i
stanica u svim tkivima organizma. Broj kapilara u
pojedinim tkivima je tim veči što jc funkcija tih organa
značajnija i intcnzivnija. Oko snopa mišičnih stanica
promjera pola milintetra isprepicteno je oko 500
kapilara. Procjenjeno je da ukupna površina stijenki svih
kapilan u odraslog čovjeka iznosi oko 6.000 kvadramih
metant. Preko ove velike površine obavlja se brzo
ramnena gasova. kisika i ugljičnog dioksida i ostalih
cnergetskih i gradivnih materija. neophodnih za
metabolizam svake staniec. Pri dugotrajno povečanoj
fizičkoj aktivnosti (trening). uz uvečanje mišične masc
thipennatijak povečava se i broj kapilara u posebno
aktivnitn miSičima, kao odgovor na poveeane
metaboličke poutbc. Poscbna kapilarna nueža. u
sistemu velikog knotoka, nalazi se u probavnom
sistemu, naročito navijena u tankom i debelom crnevu.
Zadatak ove kapilame mreze je da resorbovanc Itranjive
materije iz crijeva prencse, putcm portalnog knotoka
do jetrc. Zid kapilara jc graden od jednog sloja manica
(endotel). što omogueuje prolaz gasova i tuanjivih
materna u stanice i obratno.