Sadržaj

SRCE – COR............................................................................................................................................. 2
MALI(FUNKCIJSKI) KRVNI OPTJECAJ........................................................................................................ 7
VELIKI (OPSKRBNI) KRVNI OPTJECAJ....................................................................................................... 7
AORTA.................................................................................................................................................... 8
VENSKI SUSTAV.................................................................................................................................... 11
PROBAVNI SUSTAV............................................................................................................................... 14
USNA ŠUPLJINA I ŽDRIJELO................................................................................................................... 14
ZUBI dentes.......................................................................................................................................... 14
Ždrijelo Pharynx.................................................................................................................................... 15
Probavna cijev...................................................................................................................................... 16
Jednjak Oesophagus............................................................................................................................. 16
Želudac Gaster (ventriculus),................................................................................................................ 16
Tanko crijevo........................................................................................................................................ 16
Debelo crijevo...................................................................................................................................... 16
Jetra Hepar........................................................................................................................................... 17
ŽUČ Bilis................................................................................................................................................ 17
Gušterača Pancreas.............................................................................................................................. 17
 1. KOLOKVIJ KRV + PROBAVNI ORGANI
Srce, mali i veliki optok krvi
Aorta i njeni ogranci, fetalni optok krvi
Usta, jezik, zubi, ždrijelo i jednjak
Želudac, gušterača, jetra, žuč, žučnjak
Tanko i debelo crijevo

SRCE – COR
Održava krvni optjecaj u krvožilnom sustavu. On je šupalj mišićni organ i smješten je u sredini prsnog
koša te ima oblik trostrane piramide s otupljenim vrhom. Težina mu je 300 g.
Na gornjoj strani je osnovica, BASIS, gdje u srce ulaze ili izlaze krvne žile koje dovode ili odvode krv, a
tu se nalaze i pretklijetke. Gornji dio srca je odijeljen od donjeg vjenačnom (koronarnom) brazdom,
SULCUS CORONARIUS, koja okružuje srce. Donji dio srca obuhvaća srčane klijetke i čini najveći dio
srca.
Srce je smješteno u prsnoj šupljini tako da je osnovica srca postavljena prema gore i malo unatrag, a
srčani vrh APEX CORDIS usmjeren je dolje i ulijevo. Srčani vrh seže do 5.međurebrenog prostora.
Srce je uzdužno podijeljeno na dva dijela srčanom pregradom SEPTUM CORDIS, koja odjeljuje lijevu
od desne srčane polovice. U srcu se nalaze 4 šupljine.
Desna pretklijetka jest ATRIUM DEXTRUM, i desna klijetka VENTRICULUS DEXTER.
Lijeva pretklijetka jest ATRIUM SINISTRUM, i lijeva klijetka VENTRUCULUS SINISTER.
U Desnoj pretklijetki otvaraju se 2 velike vene ( GORNJA I DONJA ŠUPLJA VENA ) koje iz tijela DOVODE
krv zasićenu ugljikovim dioksidom.
Krv iz desne pretklijetke kroz ušće ( ATRIOVENTRIKULARNO ) prelazi u desnu klijetku koja stezanjem
potiskuje krv u plućno ( ARTERIJSKO ) deblo koje ODVODI krv u pluća.

U lijevoj pretklijetki otvaraju se 3-5 plućnih vena koje iz pluća dovode krv zasićenu kisikom.
Krv iz lijeve pretklijetke kroz ušće prelazi u lijevu klijetku, pa iz nje krv bude potisnuta u najveću žilu
kucavicu AORTU, koja odvodi krv po cijelom tijelu.

SRČANE PRETKLIJETKE PRIMAJU KRV IZ VENA A KLIJETKE KRV IZBACUJU.

Srčane su klijetke glavni dio srca i njihova se mišićna stijenka napinje i steže pa time smanjuje šupljinu
klijetki i iz njih potiskuje krv koja je iz klijetke došla iz pretklijetke.
SRČANI USTROJ – SRČANA STIJENKA IMA 3 SLOJA : unutarnji, srednji mišićni i vanjski (prisrčje)
SRČANA VEZIVNA OSNOVA – SKELET –
1. Obuhvaća 4 vezivna prstena ANULUS FIBROSUS – okružuje atrioventrikularne i arterijske
otvore
2. Obuhvaća 2 vezivna trokuta, TRIGONUM FIBROSUM
Na te vezivne tvorbe se vežu srčano mišičje i zaklopi.

1. UNUTARNJI SLOJ – ENDOCARDIUM

Tanki i nježni glatki sloj endotela koji iznutra oblaže sve ispupčine i udubine u srčanim šupljinama i
prelazi u unutarnji sloj krvožilnih stijenki.

2. SREDNJI MIŠIĆNI – SRČANI MIŠIĆ – MIOCARDIUM

Poprečne pruge mišića su nepravilne i grube. (razlika od prugastih tjelesnih mišića)
Mišićne stanice koje oblikuju srčani mišić međusobno povezane uklopljenim kolutima ( DISCI
INTERCALATES ) pa je zato srčani mišić sklop (sincicij)
U svakoj minuti kroz srce prođe 5-6 L krvi – pri tome se stezanje srčanog mišića SISTOLA izmjenjuje s
opuštanjem i punjenjem srčanih šupljina DIASTOLA
Snopovi mišićnih vlakana u stijenkama PREDKLIJETKI postavljeni su u različitim smjerovima i ukrižuju
se.
Snopovi mišićnih vlakana u stijenkama KLIJETKI smješteni su tako da snopovi okružuju svaku klijetku
zasebno a posebni snopovi obuhvaćaju istodobno obje klijetke.
Pojedini snopovi mišićnih vlakana izbočuju se u unutrašnjosti klijetki i oblikuju gredice, TRABECULAE
CARNEAE, pa je zato unutarnja površina klijetki neravna.
Iz stijenka srčanih klijetki odjeljuju se svežnji mišićnih vlakana i oblikuju posebne bradavičaste mišiće
PAPILLARES.

3. OSRČJE – PERICARDIUM
Vezivna vreća u kojoj se nalazi srce.
Gornji dio osrčja veže se na srcu uz početke krvnih žila, a ostali dio srca s početcima krvnih žila jest
slobodan u šupljini osrčja.
Unutarnju površinu osrčja oblaže glatka i vlažna opna koja prelazi i na srčanu površinu te je omata
listom nazvanim PRISRČJE, EPICARDIUM. (vanjski sloj srčane stijenke)
Između tih opna jest uska šupljina osrčja, CAVITAS PERICARDIALIS – ispunjena je tankim slojem
tekućine koja ovlažuje te opne i održava njihovu skliskost i tako omogućuje srčani rad bez trenja.
Prekomjerna nakupina tekućine u šupljini osrčja (krvarenje, izljev) može naglo stlačiti srce i početne
dijelove krvnih žila te prouzročiti zastoj srčanog rada, tzv. TAMPONADU SRCA.

PROVODNI SRČANI SUSTAV, SYSTEMA CONDUCENS.

Čini posebno mišićje ( neuromuskulatorno tkivo ) koje samostalno stvara podražaje i time automatski
potiče ravnomjeran rad srca, odnosno stezanje njegova mišićja.
- Obuhvaća posebne tvorbe u obliku čvorova i snopova.
U njemu nastaje elastična aktivnost koja se bilježi u EKGu i širi se kao električni podražaj u radno
srčano mišićje i pobuđuje njegovu djelatnost.
Započinje u desnoj pretklijetki nakupinom neuromuskulatornog tkiva nazvanog SINU-ATRIJSKI ČVOR.
KEITH-FLACKOV SINU-ATRIJSKI ČVOR, NODUS SINU-ATRIALIS, smješten je ispod ušća gornje šuplje
vene i iz njega polazi podražaj za stezanje mišićnih pretklijetki. Podražaj se tada širi kroz mišićje obaju
pretklijetki i njihove se stijenke napinju i stežu pa krv koja je velikim venama dospjela u pretklijetke
biva potisnuta u klijetke kroz otvor između pretklijetki i klijetki.
Podražaj također dolazi i do nakupine neuromuskulatornog tkiva koji se nalazi u pregradi između 2
pretklijetke te se on naziva ASCHOFF-TAWARIN PREDVORČANOKLIJETČANI ČVOR, NODUS
ATRIOVENTRICULARIS. – od njega se u pregradi između klijetki spušta tzv HISOV
predvorčanoklijetčani provodni snop, FASCICULUS ATRIOVENTRICULARIS, a on se dijeli na lijevi i desni
krak CRUS DEXTRUM ET SINISTRUM i oni izlaze iz pregrade i granaju se u mišiće klijetki. Taj provodni
HISOV snop s ograncima provodi podražaje koji uzrokuju stezanje kljetčana mišićja te se obje klijetke
stežu i potiskuju krv u aortu i u plućno (arterijsko) deblo.

SRČANI ZAKLOPI – VALVAE

Nalaze se na ulazu u srčane klijetke i izlazu njih
Oni osiguravaju protjecanje krvi od dovodnih krvnih žila kroz predvorja u klijetke i prolazak krvi u
odvodne krvne žile.

ZAKLOPI NA ULAZIMA KLIJETKI – VALVAE ATRIOVENTRICULARES

Trokutasti i tanki jezičci – CUSPIS , vezivna tkiva obložena endokardom.
Na ušću u desnu klijetku, OSTIUM ATRIOVENTRICULARE DEXTRUM postoje 3 takva trokutna jezička
pa se to troroglji zaklop VALVA TRICUSPIDALIS.
Na ušću u lijevu klijetku, OSTIUM ATRIOVENTRICULARE SINISTRUM, zalistak ima 2 roglja – dvoroglji
zaklop, VALVA BISCUSPIDALIS (mitralis). Trokutni jezičci pričvrščeni su po jednom svojom stranicom
na rub ušća tako da ga u potpunosti obuhvaćaju, a po dva ruba svakog jezička su slobodna i
usmjerena su prema klijetki.
Na slobodnim rubovima zalistaka vežu se tanke tetivaste strune, CHORDAE TENDINEAE, koje te
rubove spajaju s bradavičastim mišićima što strše iz klijetčanih stijenki i vrhom su usmjereni prema
predklijetkama.
Mišićne stijenke pri stezanju predklijetki tlače krv i budući da su rubovi zalistaka usmjereni prema
klijetkama, krv ih razmiče. Šupljina klijetki je mlohava te kod navale krvi iz predklijetki se proširuje.

ZAKLOPI NA IZLAZIMA SRČANIH KLIJETKI

Smješteni su desno u ušću desne klijetke u plućno (arterijsko) deblo, VALVA TRUNCI PULMONALIS, i
lijevo na aortalnom ušću VALVA AORTAE. Zaklope oblikuju po 3 polumjesečasta zaliska.
Polumjesečasti zalisci VALVULAE SEMILUNARES, tanki su vezivni listići obloženi endokardom. Krv
potiskivana iz klijetki u krvne žile tlači izbočenu stranu zalistaka i razmiče zaliske pa tako sebi otvara
prolaz.
Srčani mišić tijekom naporna rada mora biti stalno opskrbljen kisikom i hranjivim tvarima pa srcu krv
dovode 2 vjenačne KORONARNE ARTERIJE koje potječu iz početnog dijela AORTE, te se na površini
srca razgranjuju u mrežu ogranaka koji se u srčanom mišiću razgranjuju u kapilare. Venska krv putem
vena se skuplja u vjenačnu(konorarnu) sljevnicu SINUS CONORARIUS, koja se izlijeva u desnu
predklijetku. Suženje i začepljenje koronarnih arterija ili njihovih ogranaka uzrokuje odumiranje
srčanog mišićja pa govorimo o infarktu miokarda.
Srcu pristupaju i živci autonomnog živčanog sustava , parasimpatički ogranci lutajućeg živca (n.Vagus)
i ogranci vratnog simpatičkog lanca (nn. Acelerantes) koji srčani rad prilagođavaju promjenjivim
tjelesnim potrebama.

Relativna srčana muklina jest područje gdje je srce prekriveno slojem plućnog tkiva i omeđena je
trećim rebrom, desnim rubom prsne kosti i steže do srčanog vrha.
Apsolutna srčana muklina jest područje između prednjih rubova desnog i lijevog pluća i izravno
prilježe na stijenku prsnoga koša pa je dostupan pretraživanju.

KRVOŽILNI SUSTAV
Krvožilni sustav je dio srčanožilnog sustava kojim krv teče iz srca u sve dijelove tijela a potom se vraća
u srce. Krvne žile su šuplje cijevi koje dijelimo na ŽILE KUCAVICE- ARTERIAE, i ŽILE
DOVODNICE(KRVNICE) – VENAE
Arterije ODVODE krv iz srca prema plućima ili prema ostalim dijelovima tijela. Arterije se pritom u
tijelu granaju na manje arterije, koje se opet razgranjuju na sve tanje ogranke do najsitnijih grančica,
koje se nazivaju PREKAPILARNE ARTERIOLE.
Arteriole se razgranjuju u mrežu običnim okom nevidljivih krvnih cjevčica, koje su razmještene među
krvnim stanicama. To su kapilare u čijim se stijenkama obavlja razmjena tvari i plinova između krvi i
tkiva. Brzina protjecanja krvi kroz kapilare je najmanja. One se prema potrebi mogu otvoriti i zatvoriti
Kapilare se opet združuju i tvore sićušne krvne žilice, VENULAE, što potom oblikuju male vene koje se
spajaju u veće vene.
Sve vene glave, ruku i gornjeg dijela trupa se ulijevaju u gornju šuplju venu V.CAVA SUPERIOR, a vene
iz nogu i donjeg dijela trupa se slijevaju u donju šuplju venu V.CAVA INFERIOR. Obje šuplje vene se
ulijevaju u desnu pretklijetku.
Velike vene u lubanjskoj šupljini smještene su u žljebovima uz kosti, između listova tvrde mozgovnice
pa nastaju tzv. VENSKE SLJEVNICE - SINUS VENOSI
Vene koje skupljaju krv iz probavnih organa ( želudac, tanko i debelo crijevo, gušterača ), te iz
slezene, skupljaju se u zasebnu vratničnu venu V.PORTAE koja ulazi u jetru i u njoj se razgranjuje, a
vene koje izlaze iz jetre V.HEPATICAE ulijevaju se u donju šuplju venu.
Stijenke krvnih žila imaju 3 sloja, unutarnji, srednji i vanjski.
1. Unutarnji omotač TUNICA INTIMA, tanak i iznutra obložen endotelom.
2. Srednji omotač TUNICA MEDIA, najdeblji omotač.
 3. Vanjski omotač TUNICA EXTERNA, oblikuje rijetko vezivo koje učvršćuje krvnu žilu, a sitnim
žilicama osigurava njezinu prehranu.
Arterije vode krv pod velikim tlakom pa je njihova stijenka čvrsta i deblja.
Vene dovode krv K srcu uz mali tlak i njihove stijenke su tanke.
- Rastezljive su i mogu primiti veliku količinu krvi
- Služe kao velika spremišta krvi
- Djelovanje simpatičkog sustava povećava se tonus vena, postanu manje rastezljive i krv se iz
njih premješta u druge dijelove tijela.
Stijenke kapilara tvori samo jedan sloj stanica i to omogućuje razmjenu otopljenih tvari i plinova kroz
stijenke.
KRVNI OPTJECAJ, CIRCULATIO
Pokreće srčani rad i potom krv kolajući kroz tijelo, dvaput prolazi srcem, pa razlikujemo mali i veliki
krvni optjecaj

MALI(FUNKCIJSKI) KRVNI OPTJECAJ

Provodi krv kroz pluća i počinje iz desne srčane klijetke, koja stezanjem tjera vensku krv u plućno
(arterijsko) deblo što se rašlja u plućne arterije i vodi krv u pluća. Pročišćena svijetlocrvena arterijska
krv opskrbljena kisikom vraća se plućnim venama u lijevu pretklijetku i iz nje u lijevu srčanu klijetku.

VELIKI (OPSKRBNI) KRVNI OPTJECAJ

Počinje iz lijeve srčane klijetke koja stezanjem (sistola) potiskuje krv u glavnu žilu kucavicu AORTU, te
njezinim ograncima krv kola po cijelom tijelu. Nakon što krv dospije do kapilara, eritrociti i krvna
plazma kroz tanku kapilarnu stijenku predaju kisik i hranjive tvari tjelesnim stanicama, a preuzimaju
ugljični dioksid i tvari nastale izmjenom tvari ( metabolizmom ) u stanicama. Tamnocrvena venska krv
prelazi u venski sustav i tada se velikim šupljim venama vraća u desnu pretklijetku i tada u desnu
klijetku.
Vrijeme potrebno za čitav optjecaj krvi kroz tijelo u mirovanju traje oko minutu, a pri povećanu
srčanom radu ono se skraćuje do samo deset sekundi.
Svjetlija arterijska krv – od plućnih kapilara, plućnim venama, lijevom polovicom srca, aortom i
njezinim ograncima do kapilara
Tamnija venska krv – od kapilara venama, desnom polovicom srca i plućnom arterijom do plućnih
kapilara
Napetost i promjer krvnih žila usklađuje tzv. Vazomotoričko središte u produženoj moždini preko
autonomnog živčanog sustava. Pritom vazokonstrikcijski živci koji potječu od simpatičkog sustava
utječu na povećanje napetosti stijenki i smanjenje promjera krvnih žila, a vazodilatacijski živci
uvjetuju popuštanje napetosti i proširenje krvnih žila. Vazomotoričko središte i vazomotorički živci
podložni su i utjecajima osjećaja, pa primjerice u stanju straha lice poblijedi ( vazokonstrikcija ), a pri
srdžbi ili stidu koža pocrveni ( vazodilatacija )
ARTERIJSKI SUSTAV
Čine ga plućno (arterijsko) deblo koje pripada malom krovotoku, i aorta sa svojim ograncima posvuda
u tijelu.
PLUĆNO (ARTERIJSKO) DEBLO – TRUNCUS PULMONALIS
Izlazi iz desne srčane klijetke i promjera je 2-3 cm, te se iznad srca dijeli na desnu i lijevu plućnu
arteriju ARTERIA PULMONALIS DEXTRA ET SINISTRA. Svaka od njih se dijeli u plućima na manje
ogranke, koji se razgranjuju na režanjske grane RR.LOBARES, pa na sve manje ogranke koji slijede
razgranjenje dušnica i nakon toga na plućne kapilare. Kapilare oblikuju kapilarne mrežice što okružuju
plućne mjehuriće Alveole. Nakon prolaska kapilara oko alveola, opet se ujedinjuju u veće vene. Sve se
te plućne vene sastaju i tvore 4 plućne vene VENAE PULMONALES – izlaze iz lijevog i desnog pluća i
ulijevaju se u lijevu predklijetku.

AORTA – glavna kucavica

Opskrbljuje krvlju sve dijelove tijela preko ogranaka koje aorta daje na svom putu od izlazišta do
rašljišta nad ulazom u zdjelicu.
Aorta izlazi iz lijeve srčane klijetke i promjera je oko 2,5 cm, a njezin se početak nalazi lijevo od
središnje ravnine.
Aorta uzlazi naprijed i udesno, te zaobilazi oko plućne arterije – to je uzlazni dio aorte, PARS
ASCENDENS
Nakon nekoliko centimetara, aorta zaokreće unatrag i ulijevo i tako oblikuje aortni luk, ARCUS
AORTAE iz kojeg se odvajaju 3 glavne arterije za opskrbu krvlju vrata i glave te ruku.
Potom se aorta postupno primiče prema središnjoj ravnini, pa se kroz prsnu šupljinu spušta u trbušnu
ravninu i to je silazni dio aorte, PARS DESCENDENS.
Iz silaznog djela aorte u prsnom košu, PARS THORACICA izlazi 12 para međurebrenih arterija koje
krvlju opskrbljuju stijenke prsnog koša, a također daje arterije osrčja, dušnica i pluća, jednjaka i
sredoprsja.
Aorta prolazi kroz aortni propust ošita, HIATUS AORTICUS, u trbušnu šupljinu gdje trbušni dio aorte
PARS ABDOMINALIS, daje ogranke za opskrbu krvlju trbušnih organa i stijenki trbušne šupljine.
Aorta se kod 4.slabinskog kralješka rašlja na 2 završne grane – lijeva i desna bočna arterija ARTERIA
ILIACA COMMMUNIS DEXTRA ET SINISTRA
VJENAČNE (KORONARNE) ARTERIJE, CORONARIE CORDIS, desna i lijeva, odvajaju se u samom početku
aorte, ispod zalistaka, te opskrbljuju srce krvlju.
DESNA KORONARNA ARTERIJA opskrbljuje krvlju veliki dio stijenke desne srčane klijetke, i gornju
polovicu stražnjeg dijela stijenke lijeve klijetke.
LIJEVA KORONARNA ARTERIJA dijeli se na 2 glavne grane – lijevu prednju silaznu i zavojitu granu.
Silazna grana opskrbljuje krvlju prednji dio stijenke lijeve srčane klijetke i mali dio desne klijetke, a
Zavojita grana opskrbljuje krvlju postrani dio i donju polovicu stražnjeg dijela stijenke lijeve klijetke.
Postoje i manje arterije koje spajaju glavne koronarne arterije, no te su arterije vrlo tanke te pri
začepljenju, te pojedinačne arterije ne mogu preuzeti ulogu glavnih.

GRANE AORTNOG LUKA

Grane aortnog luka opskrbljuju krvlju glavu i vrat, te ruke i dio trupa. Na luku aorte izlaze 3 velike
krvne žile: Arterijsko (brahiocefalično) deblo, lijeva zajednička arterija glave i lijeva potključna
arterija.
ARTERIJSKO DEBLO – TRUNCUS BRACHIOCEPAHLICUS , dijeli se na desnu arteriju glave i desnu
potključnu arteriju.
ZAJEDNIČKA ARTERIJA GLAVE – ARTERIA CAROTIS COMUNIS, uzlazi postrano u vratu i u razini gornjeg
ruba štitaste hrskavice ( gornji dio grkljana ), rašlja se na unutarnju i vanjsku arteriju glave.
Unutarnja vratna arterija ulazi u lubanju i opskrbljuje mozak krvlju, a
Vanjska arterija glave, ARTERIJA CAROTIS EXTERNA svojim ograncima opskrbljuje vanjske dijelove
vrata i glave.
VANJSKA ARTERIJA GLAVE : Čeljusna arterija Arteria maxillaris, srednja mozgovnična arterija Arteria
Meningea media, površinska sljepoočna arterija Arteria temporalis superficialis, gornja štitasta
arterija Arteria thyroidea superior, uzlazna ždrijelna arterija Arteria pharyngea ascendens, jezična
arterija Arteria lingualis, Lična arterija Arteria facialis, zatiljna arterija Arteria occipitalis
UNUTARNJA ARTERIJA GLAVE, ARTERIA CAROTIS INTERNA dijeli se na završne grane: očna arterija
Arteria ophtalmica i središnja mrežična arterija Arteria centralis, mozgovne arterije Arteria cerebrale
(Prednja mozgovna arterija Arteria anterior, Srednja mozgovna arterija Arteria cerebri media)
Prednja i srednja mozgovna arterija i osnovnična arterija Arteria basilaris oblikuju Willisov arterijski
prsten .
Mozgovnične arterije Arteria meningea
POTKLJUČNA ARTERIJA, Arteria subclavia je glavna arterija ruke i izlazi iz prsne šupljine između
ključne kosti i prvog rebra te se nastavlja u pazušnu arteriju. Arterija postrano daje vratne grane, te
kralješničnu arteriju i nutarnju prsnu arteriju.
Kralježnična arterija Arteria Vertebralis u lubanji na objema stranama daju po nekoliko grana:
prednju i stražnju moždinsku arteriju Arteria spinales, te dvije donje stražnje arterije malog mozga
Arteria inferiores posteriores cerebelli.
Unutarnja prsna arterija Arteria thoracica interna, opskrbljuje krvlju prednji dio stijenke prsnog koša.
ARTERIJE RUKE, produžuju sustav potključne arterije, te najvećim dijelom potječu od pazušne arterije
Pazušna arterija Arteria Axillaris nastavlja se u nadlaktičnu arteriju Arteria bracchialis
Palčana arterija, Arteria radialis – najčešće se opipava puls
Lakatna arterija, Arteria ulnaris – seže u dlan, gdje sudjeluje u tvorbi površinskog dlanskog arterijskog
luka.
Površinski dlanski luk Arcus palmaris superficialis
Duboki dlanski luk Arcus palmaris profundus
GRANE SILAZNOG DIJELA AORTE
GRANE PRSNOG DIJELA AORTE su arterije osrčja, dušnica i pluća, jednjaka i medijastinuma, te
međurebrene arterije za stijenke prsnog koša.
Međurebrene arterije, Arteria intercostales opskrbljuju krvlju mišiće i kožu stijenki prsnog koša i
gornjeg dijela trbuha, te dojku
GRANE TRBUŠNOG DIJELA AORTE opskrbljuju krvlju područje trbuha, zdjelice i donjih udova

Trbušno, arterijsko deblo Truncus coeliacus, na gornjem rubu gušterače se dijeli na 3 arterije: lijevu
želučanu arteriju, zajedničku jetrenu arteriju i slezensku arteriju.
1. Lijeva želučana arterija, Arteria gastica sinistra se spaja sa desnom.
2. Zajednička jetrena arterija, Arteria hepatica communis, dijeli se na
uzlaznu vlastitu jetrenu arteriju i silaznu arteriju želuca i dvanaesnika,
Arteria gastroduodenalis
Vlastita jetrena arterija Arteria hepatica propria
3. Slezenska arterija Arteria Linearis, grana se u slezeni.
Gornja opornjačka arterija Arteria Mesenterica Superior
Donja opornjačka arterija arterija Arteria Mesenterica Inferior
Bubrežna arterija Arteria Renalis
Sjemenična arterija Arteria Testicularis
Jajnička arterija Arteria Ovarica
ZAJEDNIČKA BOČNA ARTERIJA Arteria iliaca communis se dijeli na unutarnju i vanjsku bočnu arteriju.
Unutarnja bočna arterija Arteria Iliaca intertna dijeli se na grane za stijenke male zdjelice i na utrobne
grane za grane smještene u maloj zdjelici.
Utrobne grane unutarnje bočne arterije su: pupčana arterija Arteria Umbilicalis, donja arterija
mokraćnog mjehura Arteria vesicalis inferior, sjemenovodna arterija Arteria ductus deferentis,
Materična arterija Arteria Uterina, rodnična arterija Arteria Vaginalis, srednja arterija ravnog crijeva
Arteria rectalis media, i nutarnja stidna arterija Arteria pudenda interna (od nutarnje stidne arterije
odlazi i donja arterija ranog crijeva Arteria rectalis inferior)
Vanjska bočna arterija Arteria iliaca externa
NOŽNE ARTERIJE produžuju sustav vanjske bočne arterije.
Bedrena arterija Arteria femoralis glavna je krvna žila noge i nastavlja rok vanjske bočne arterije te
dospijeva na prednju i medijalnu stranu bedra, pa zatim kroz tetivno-mišićni prostor nazvan
bedrenim kanalom dospije na stražnju stranu bedra i nastavlja se u zakoljenu arteriju. Bedrena
arterija daje ogranke za okolne mišiće, kožu i limfne čvorove. Najznačajnija i najveća postrana grana
bedrene arterije jest duboka bedrena arterija Arteria profunda femoris, i namjenjena je bedrenom
mišićju i stražnjoj strani bedra.
Zakoljena arterija Arteria poplitea – završne grane zakoljene arterije jesu prednja i stražnja goljenična
arterija, te mala lisna arterija Arteria fibularis
Prednja goljenična arterija Arteria tibialis anterior nastavlja se u hrptenu arteriju
Hrptena stopalna arterija Arteria dorsalis pedis je prikladna za pipanje bila.
Stražnja goljenična arterija Arteria tibialis posterior se dijeli na medijalnu i lateralnu tabansku arteriju.
Medijalna tabanska arterija Arteria plantaris medialis
Lateralna tabanska arterija Arteria plantaris lateralis, s dubokom granom arterije hrpta zajedno
oblikuje duboki tabanski (arterijski) luk Arcus plantaris profundus

VENSKI SUSTAV
Venski sustav obuhvaća površinske i dubinske vene.
Površinske vene se nalaze u potkožnom tkivu izvan mišićne fascije i sadrže približno desetinu količine
krvi koja se vraća prema srcu, a njihova je mreža redovito dobro vidljiva. Dubinske vene slijede sve
glavne arterije u tijelu i imaju istovjetne nazive. Prema područjima iz kojih vene skupljaju krv oblikuju
se slijev gornje šuplje vene i slijev donje šuplje vene u koji je uklopljen i sustav vratnične (portalne)
vene.
SLIJEV GORNJE ŠUPLJE VENE
Slijev gornje šuplje vene tvore vene iz područja glave i vrata, te gornjih udova i dijelova trupa.
Slijev gornje šuplje vene vena cava superior, dugačka je 5 cm i nastaje spajanjem desne i lijeve
brahiocefalične vene. Gornja je šuplja vena smještena s desne strane uzlaznog dijela aorte i ispred
desnoga pluća te se ulijeva u desnu predklijetku. U gornju šuplju venu ulijeva se i neparna vena.
Ručnoglavene vene Vena brachiocephalicae dextra et sinistra, nastaju na objema stranama
spajanjem nutarnje vratne i potključne vene koje pritom oblikuju venski kut, angulus venosus
Nutarnja vratna vena Vena jugularis interna skuplja vensku krv glave i vrata.
Mozgovne vene : dubinske mozgovne vene najvećim dijelom se slijevaju u Galenovu veliku mozgovnu
venu, Cerebri magna.
Sljevnice tvrde mozgovnice, sinus durae matris - u njima nema zalistaka pa krv može protjecati u oba
smjera, u njih se ulijevaju mozgovne i mozgovničke vene te vene lubanjskih kostiju, a glavne se
sljevnice lubanjskog svoda slijevaju u sljevnično stjecište, Confluens sinuum.
U području lubanjske osnovice nalaze se brojne sljevnice, Sinus cavernosus, koja je s obiju strana
smještena u žlijebu na tijelu klinaste kosti Sulcus caroticus. U šupljikastu sljevnicu se ulijeva dio
mozgovnih vena i očna vena Vena ophtalmica.
Potključna vena Vena subclavia, skuplja vensku krv iz opskrbnog područja potključne arterije.
Pazušna vena Vena axillaris
Dubinske vene ruke – između 2 vena prolaze arterije. U dlanu se nalaze 2 dvostruka dlanska venska
luka: površinski Arcus venosus palmaris profundus uz istoimene arterijske lukove. Od tih venskih
lukova polaze duboke podlaktične vene.
Površinske vene ruke tvore razgranatu vensku mrežu šake i podlaktice što počinje od vršaka prstiju i
završno se okupi u 3 velikim površinskim venama a to su Cefalična vena, Vena cephalica, koja se
ulijeva u potključnu venu i medijalna vena Vena basilica koja se ulijeva u duboke nadlaktične vene ili
u pazušnu venu, te središnja podlaktična vena, Vena mediana antebrachii. U laktu glavna vena daje
spojnu granu za medijalnu venu, i to je poprečno postavljena središnja lakatna vena Vena mediana
cubiti (prikladna za vađenje krvi i davanje injekcija).
Neparna vena Vena azygos se ulijeva u gornju šuplju venu i prima međurebrene vene Vene
intercostales i vene stražnjeg sredoprsja.
Poluneparna vena Vena hemiazygos – poluneparna i neparna vena tvore spoj sljevova gornje i donje
šuplje vene.
SLIJEV DONJE ŠUPLJE VENE
Slijev donje šuplje vene čine vene iz organa i stijenki trbušne šupljine, te zdjelice i donjih udova tj. Iz
dijela tijela ispod ošita.
Donja šuplja vena Vena cava inferior nastaje spajanjem desne i lijeve zajedničke bočne vene . Ulijeva
se u desnu predklijetku. Njezine pritoke dijelimo na
1. stjenčane pritoke koji krv dovode iz stijenki
trbušne šupljine, i to su: ošitne vene Vena
phrenicae i slabinske vene Vena lumbales,
2. utrobne ( visceralne) pritoke koji dolaze iz
pojedinih organa trbušne šupljine.
Zajednička bočna vena Vena iliaca communis nalazi se uz istoimenu arteriju a nastaje spajanjem
vanjske i unutarnje bočne vene.
Unutarnja bočna vena Vena iliaca interna nalazi se u zdjelici iza istoimene arterije, te prima utrobne i
stjenčane pritoke koje slijede ogranke unutarnje bočne arterije. Utrobni pritoci dolaze iz dobro
razvijenih venskih spletova oko organa male zdjelice; splet ravnog crijeva plexus venosus rectalis,
splet predstojne žlijezde plexus venosus vesicalis, splet predstojne žlijezde plexus venosus
prostaticus, maternični splet plexus venosus uterinus, i rodnični splet plexus venosus vaginalis.
Vanjska bočna vena Vena iliaca externa
Duboke nožne vene slijede po dvije svaku arteriju do razine zakoljene vene i nalaze se unutar
fascijalnoga mišićnog omotača. Tim se venama prema srcu vraća oko 90% venske krvi.
Bedrena vena Vena femoralis, glavna je vena koja skuplja krv iz dubokih i površinskih nožnih vena. U
gornjem dijelu bedra (fossa ovalis) u bedrenu venu ulijeva se i velika potkožna vena.
Zakoljena vena Vena poplitea, nastavlja se u bedrenu venu
Površinske nožne vene sadrže oko 10% krvi koja se vraća prema srcu.
Velika potkožna vena Vena saphena magna, glavna je sabirna vena površinskoga venskog sustava
noge.
Mala potkožna vena Vena saphena parva
Probojne vene spajaju površinske s dubinskim venama.
Povratak venske krvi iz nogu potpomaže rad mišića donjeg uda, tj. Njihovo stezanje i opuštanje što
djeluje poput crpke koja potiskuje krv prema srcu. Djelovanju te mišićno-venske crpke pridonose i
zalisci u površinskim i dubinskim venama koji pritječe vraćanje krvi u distalnom smjeru. Zalisci u
probojnim venama usmjeruju protjecanje krvi iz površinskih u dubinske vene.
Sustav vratične vene Vena portae, tvori funkcijski krvni optjecaj jetre, tj. Dovodi u jetru krv iz
probavnih organa te iz slezene. Glavni pritoci vratnične vene su: gornja i donja opornjačna vena Vena
mesenterica superior et inferior, i slezenska vena Vena splenica (što prate istoimene arterije), te
želučane vene Vena gastrica.
Na poslijetku krv iz jetre skupljaju jetrene vene Vena hepaticae, koje se neposredno ispod ošita
ulijevaju u donju šuplju venu.
Sustav vratične vene spojen je i izravno s sljevovima gornje i donje šuplje vene preko donjih
jednjačnih vena, venskog spleta ravnoga crijeva, spleta dopupčanih vena, te malim Retziusovim
venama stijenke obodnog crijeva.

UTROBNI ORGANI
Utroba, Viscera zajednički naziv za sve organe smještene u utrobnoj šupljini tijela, a koji obavljaju
životno važne djelatnosti.
Probavni sustav, dišni, mokraćni, spolni, sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem dijelimo na
cjevolike i žlijezdaste organe.
Cjevasti i šuplji organi su povezani u sustave koji se uvijek otvaraju na površini tijela, i to s 2 ili samo 1
krajem. Stijenke svakog šupljeg organa oblikuju 3 temeljna omotača: sluznični, mišićni i vezivni.
Sluznični omotač tunica mucosa djeluje na sadržaj crijevi i ima 3 sloja.
1. Epitel , oblaže šupljinu organa
2. Vlastiti vezivni list – u njemu se nalaze nakupine limfatičnog tkiva
3. Mišićni list – sloj glatkih mišićnih vlakana što uvjetuje neravnine i
nabore sluznice, te omogućuje njezino gibanje
Podsluznica, Tela submucosa
Mišićni omotač Tunica muscularis
Žljezdani organi stvaraju posebne izlučine i ispražnjuju ih u šuplje organe.

PROBAVNI SUSTAV
Probavni sustav Apparatus digestorius prihvaća hranu, te omogućuje unošenje hranjivih i drugih
potrebnih tvari iz okolice u organizam. Pri tome probavni sustav tvari krute i ne topljive u vodi
pretvara u topljiv oblik i predaje ih u krv pa one postaju hranom za stanice ili pak skladište.

USNA ŠUPLJINA I ŽDRIJELO

-mehanički uređaji
USNA ŠUPLJINA Cavitas oris
Početni dio probavnog sustava, pripadajući organi ( usne, zubi, jezik i pljuvačne žlijezde )
Prostor dna usne šupljine u potkovi donje čeljusti zatvaraju mišići koji se vežu za donju čeljust i za
podjezičnu kost Diaphragma oris.
Usna šupljina dijeli se na : prostor između usana, obraza i zubnih lukova(predvorje) i prostor između
zuba i ždrijela (prava usna šupljina)
Predvorje usne šupljine Vestibulum oris ima ispred ulazni prorez rima oris, što ga omeđuju gornja i
donja usna Labium superius et inferius, mekani nabori osnova kojih su mišići prekriveni vezivom i
kožom. Postrane stijenke predvorja čine obrazi Buccae, koji u osnovi imaju obrazni mišić
M.buccinator , a ispred njega je obrazno masno tijelo corpus adiposum buccae, koji je posebno
razvijen u dojenčadi i omogućuje sisanje.
Zubišnozubni(alveodentalni) lukovi sa zubima koji su usađeni u zubišta Aleolae, zubišnih dijelova
gornje i donje čeljusti čine granicu predvorja spram prave usne šupljine. Sluznica i vezivo (zubno
meso) što oblažu alveolarne grebene, te prostore između zuba nazvani su desni gingiva

ZUBI dentes organi su žvakanja kojima se hrana otkida i siječe, drobi i melje.
Mliječno zubalo dentes decidui sadrži 20 zuba, i to u svakoj poloviti obiju čeljusti po 2 sjekutića,
očnjak i 2 kutnjaka.
Trajno zubalo dentes permanentes u odrasla čovjeka ima 32 zuba ( 16 gore i 16 dolje ). U svakoj
polovici čeljusti nalazimo po 2 sjekutića, očnjak, 2 pretkutnjaka i 3 kutnjaka.
Najprije niču zubi u donjoj čeljusti. U nicanju trajnih zuba mijenja se samo 20 zuba, pa 12 izrasta
jedanput i ne mjenjaju se.
Posljednji kutnjaci, nazvani umnjaci ili zubi mudrosti dentes serotini, ako izniknu obično su zakržljali i
nepravilna oblika, a izniknu tek završetkom rasta, oko 18.godine.
Zubi su različita oblika, a svi imaju krunu, vrat i jedan ili više korijena.
Najveći dio zuba čini tvar slična kosti – zubna kost dentinum
Zubni korijen Radix stožast je i završava korijenskim vrškom Apex radicis , a tvori ga kosti sličan zubni
cement cementum , obložen pokosnicom. Korijen prelazi u kratak valjkasti zubni vrat collum, na koji
se nastavlja zubna kruna Corona , pokrivena i zaštićena vrlo tvrdom i bjelkastom sjajnom caklinom
enamelum. U nutrini zuba je zubna šupljina, Cavum dentis koja se nastavlja u korijenske kanaliće i
ispunjena je zubnom srži, Pulpa. Kroz otvor na vršku zubnog korijena u zubnu srž ulaze krvne i limfne
žilice i živci. Krvne žilice hrane zub, a živci ga čine osjetljivim.
Sjekutići Dentes incisivi, imaju krunu kod koje je unutarnja strana udubljena.
Očnjaci Dentes canini, imaju stožastu krunu.
Pretkutnjaci Dentes premolares i kutnjaci Dentes molares imaju okruglastu/jajoliku krunu.
Zubni su korijeni usađeni u zubištima i u njima su učvršćeni zubišnom pokosnicom Periodontium.

Prava usna šupljina Cavitas oris propria, seže od zubnih lukova do ždrijelnog tjesnaca, Isthmus
faucium, kojeg oblikuju meko nepce, nepčani lukovi i korijen jezika.
Nepce Palatum, tvori krov prave usne šupljine, kojega prednji dio ima koštanu podlogu pa je nazvano
palatum durum, a stražnji dio je meko nepce palatum molle.
Jezik Lingua, sprijeda ima vrh apex, koji prelazi u tijelo Corpus, a straga je jezični korijen Radix.
Sluznica na hrptu jezika Dorsum oblikuje jezične bradavice Papillae koje ostvaraju osjet okusa.
Usta je šupljina straga u području ždrijelnog tjesnaca omeđena sluzničnim naborima, nazvanim
nepčanim lukovi, a stvaraju ih mišići. Prednja dva nepčana luka Arcus Palatoglossus, na objema
stranama prelaze prema gore u meko nepce. Između prednjeg i stražnjeg nepčanog luka Arcus
palatopharyngeus.
Nepčani krajnici Tonsillae palatinae, nakupine su limfatičnog tkiva obložene sluznicom koja na
površini oblikuje zatone, Cryptae. Krajnici obavljaju zadaću obrane tijela od prodora mikroorganizama
iz usne i nosne šupljine.
Pljuvačke žlijezde Glandulae salivariae, pridodane su usnoj šupljini i na dan izlučuju litru do litru i pol
pljuvačke Saliva, koja vlaži sluznicu usne šupljine i ždrijela, te sudjeluje u tvorbi zalogaja.
Najveća pljuvačka žlijezda nalazi se ispred i ispod uške – doušna žlijezda Glandula parotis.
Ispod jezika i sluznica dna usne šupljine smještena je podjezična žlijezda Glandula sublingualis, a
ispod tijela donje čeljusti nalazi se podčeljusna žlijezda Glandula submandibularis.

Ždrijelo Pharynx, prostor je iza usne šupljine i grkljana, a križište je dišnog i probavnog
sustava. Pri gutanju hrane iz usta prolazi ždrijelom u jednjak, a grkljanski poklopac Epiglotis zatvori
ulaz u grkljan pa u njega ne mogu dospjeti komadići hrane. Sprijeda se u ždrijelo otvaraju nosne
šupljine pa govorimo o nosnome dijelu ždrijela pars nasalis. U srednji dio ždrijela otvara se usna
šupljina, i to je usni dio pars oralis, a najdonji je dio ždrijela iza grkljana pars laryngea, koji se
nastavlja u jednjak.

Probavna cijev
Probavna cijev u čovjeka duga oko 8metara i nastavlja se iz ždrijela u jednjak, želudac, tanko i debelo
i ravno crijevo.
Jednjak Oesophagus cjevasti je mišićni organ u nastavku ždrijela, a smješten je ispred
kralješnice. Donji kraj jednjaka zaokreće malo lijevo, prolazi kroz ošit i ulazi u želudac. Gornji dio
jednjaka oblikuju prugasti mišići, a donje dvije trećine jednjaka tvori glatko mišićje poredano u kružni
i uzdužni sloj.
Hrana prolazi jednjakom bez utjecaja volje, tako da se mišićje steže iznad zalogaja, te popušta ispod
zalogaja. To stezanje prolazi poput vala od usta prema želucu i pred sobom potiskuje zalogaj, pa
govorimo o peristaltičkom gibanju.

Želudac Gaster (ventriculus),smješten je visoko u trbuhu između jetre i slezene i malo

ulijevo.
Na lijevoj strani počinje želučanim ulazom Cardia, i nastavlja se u tijelo Corpus, a njegovo dno
Fundus, nalazi se ispod ošitna svoda i ispunjeno je zračnim mjehurom. Prolaz iz želuca u dvanaesnik
nazvan je vratarnik Pylorus, te na tom mjestu kružno mišićje tvori prstenasti mišić zapirač Musculus
sphincter pylori, koji zatvara prolaz u dvanaesnik.
Želudac ima 2 stijenke, prednju i stražnju, koje se spajaju zavijenim rubovima Curvatur major/minor.
Osnovu želučanih stijenki tvori glatko mišićje koje je nastavak jednjačnog mišićja. Izvana je želudac
obložen tankom vlažnom seroznom opnom (potrbušnica) , a iznutra je debela i vrlo otporna sluznica
koja tvori nabore Plicae. U želucu se istodobno zbivaju 2 oblika probave, mehanički i kemijski.

Tanko crijevo, Intestinum tenue, ima 3 dijela: dvanaesnik, tašto i vito crijevo.
Dvanaesnik Duodenum , prvi je odsječak tankoga crijeva i nalik je slovu C. Dvanaesnik se nastavlja na
želučani vratarnik i najprije uzlazi malo prema gore i oblikuje proširenje Ampulla, pa se spušta i opet
zaokreće ulijevo. U to je potkovasto uleknuće dvanaesnika uložena gušteračna glava. U dvanaesnik se
gušteračni vod otvara velikom bradavičastom ispupčinom, Papilla duodeni major, i izlijeva gušteračni
sok. Na istome se mjestu u dvanaesnik zajedno s gušteračnim vodom otvara glavni žučovod koji
dovodi žuč iz jetre. Dvanaesnik prelazi u tašto crijevo prijevojem, a ovo se opet bez jasne granice
nastavlja u vito crijevo.
Tašto crijevo Jejunum, nastavlja se na dvanaesnik i ima debelu ružičastu stijenku.
VITO crijevo Ileum, završava se u desnome donjem dijelu trbuha (hipogastrij) i ulijeva se u početni dio
debelog crijeva otvorom Ostium valvae ilealis, s dvije usne što tvore crijevni zaklop Valva ilealis. Da bi
se tanko crijevo moglo smjestiti u trbušnu šupljinu, svinuto je u mnoštvo vijuga, Ansae koje
ispunjavaju čitavu trbušnu šupljinu do u malu zdjelicu. Osnovu tankog crijeva tvori sloj glatkog
mišićja. Crijevna stijenka je iznutra obložena sluznicom, koja je nabrana u poprečne nabore Plicae.

Debelo crijevo Intestinum crassum , nastavlja se na tanko crijevo u donjem kraju trbuha.
Tanko crijevo otvara se u debelo postrance i ispod toga ulaza u desnom donjem dijelu
trbuha(hipogastrij) nastaje crijevna vrećica kojom debelo crijevo započinje, a nazvana je Slijepo
crijevo Caecum. U dnu slijepog crijeva nastavlja se uski zakržljali crvuljak Apendix verniformis.
Slijepo crijevo prema gore prelazi u uzlazno obodno crijevo, Colon ascendens koje dopire do jetre.
Ravno crijevo Rectum, oblikuje zavoj ispred križne kosti i završava proširenjem Ampulla recti, a otvara
se prema van čmarom Anus.
Debelo crijevo od tankoga razlikuje se time što je šire i izvana je nabrano.

VELIKE PROBAVNE ŽLIJEZDE

Jetra Hepar, najveća je žlijezda u tijelu, smještena je u gornjem dijelu trbušne šupljine.
Donja površina jetre je ravna i u zasebnoj jami je smješten žučni mjehur Vesica biliaris (fellea), kojeg
vrh malo strši ispod prednjeg ruba jetre.
U sredini donje jetrene površine nalaze se jetrene vratnice Porta hepatis, gdje u jetru ulaze jetrena
arterija i vratnična vena Vena portae, a izlaze desni i lijevi jetreni vod Ductus hepaticus dexter et
sinister.
Jetru tvore jetrene stanice Hepatocyti, i one oblikuju jagodičaste tvorbe Acini, koje izgrađuju jetrene
režnjiče, lobuli. Nakupine režnjića tvore 4 velika režnja: desni režanj Lobus dexter, lijevi režanj Lobus
sinister, a u sredini su repasti režanj Lobus caudatus, i straga najmanji četverokutni režanj Lobus
quadratus.
Cijela jetra je omotana vezivnom čahurom Capsula fibrosa, koja u nutrini jetre daje vezivne pregrade
što odjeljuju režnjiče i tako tvore vezivnu osnovu.
Venska krv iz crijeva sadrži probavne tvari i skuplja se u vratničnu venu Vena portae, zajedno s krvi iz
slezene i želuca. Vratnična vena se razgranjuje u kapilare među jetrenim stanicama.
Osim venske krvi koja se u jetru ulijeva kroz vratničnu venu, u jetru ulazi jetrena arterija Arteria
hepatica.
Sva krv iz jetre otječe jetrenim venama koje se ulijevaju u donju šuplju venu ispod ošita.
Jetreni se vodovi pri izlasku iz jetre udružuju u zajednički jetreni vod Ductus hepaticus communis, koji
se s vodom žučnog mjehura Ductus cysticus, spaja u glavni žučovod, Ductus choledochus, što se
otvara u dvanaesnik.

ŽUČ Bilis, ima važan udio u probavi a stvara se u jetrenim stanicama i izlučuje se u žučne
cjevčice.

Gušterača Pancreas – desni kraj je odebljao Caput, zato što ga oblikuje dvanaesnik.
Gušteračno tijelo Corpus, njezin lijevi kraj stanjen je u rep Cauda, koji seže do slezene.
Gušteraču tvore: žljezdani dio s vanjskim izlučivanjem – oblikuju stanice žlijezdanog epitela
nakupljene u grozdaste tvorbe Acini. Nakupine alfa stanica i beta stanica pripadaju sustavu žlijezda s
unutarnjim izlučivanjem i oblikuju LANGERHANSOVE Otočiće, Insulae pancreaticae.
Kroz cijelu gušteraču prolazi gušteračni vod, Ductus pancreaticus, koji zajedno s glavnim žučovodom
završava u dvanaesniku.
POTRBUŠNICA Peritoneum – opna koja oblaže trbušnu šupljinu i njezine organe. Dio potrbušnice
oblaže unutarnju površinu stijenki trbušne šupljine, Peritoneum parietale. Potrbušnica tako odjeljuje
potrbušničnu šupljinu Cavitas peritonealis, od izvanpotrbušničnog prostora Spatium extraperitoneale
Gotov je cijelo tanko crijevo obmotano potrbušnicom, koja straga oblikuje široki plosnati držak
nazvan OPORNJAK Mesenterium.