CIRKULACIJA TJELESNIH

TEČNOSTI
 Cirkulatorni sistem
Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi.
Srce svojim radom pokreće tjelesnu
tečnost.
Krvni sudovi su:
– arterije
– vene
– kapilari
 Tipovi cirkulatornog sistema
Otvoren cirkulatorni sistem.
– imaju ga beskičmenjaci – crvi, mekušci, rakovi i
insekti.
– Tjelesna tečnost cirkulira kroz krvne sudove i kroz
tjelesne šupljine lakune.
– tjelesna tečnost je hemolimfa.
– U ovom cirkulatornom sistemu postoji leđni krvni sud
koji preuzima ulogu srca.
Zatvoren cirkulatorni sistem
– Sastoji se od srca i krvnih sudova.
– Prisutan je kod nekih crva i hordata
– Tjelesna tečnost u njemu je krv i limfa.
Cirkulatorni sistem kod glista
Građa tijela kod pauka
obrati pažnju na srce
Kardiovaskularni sistem

SRCE KRVNE ŽILE

arterije
vene
kapilare
smještaj: u Srce
središtu prsne
šupljine, iza prsne
kosti, između
plućnih krila, u
vezivnoj ovojnici
(osrčje ili
perikard), vrhom
zakrenutim u lijevo
veličina: kao
stisnuta čovječja
šaka, ~ 300 g
Sastoji se od dvije
komore Srce (cor)
(ventriculus) i dvije
pretkomore
(atrium).
Pretkomore i
komore na lijevoj,
odnosno na desnoj
strani su povezane
preko elastičnih
opni – zalisci.
U desnoj polovici
nalaze se tri a na
lijevoj polovici dva
zaliska
Srčani mišić grade tri
sloja:
– Perikard ili epikard
(srčana kesa)
– miokard – najveći
sloj koji preuzima
ulogu srca
– endokard
(unutrašnja
ovojnica)
1. U desnu komoru
ulivaju se dvije šuplje Krvni sudovi
vene.
2. Krv zatim ide u desnu
komoru.
3. Iz desne komore ide u
pluća.
4. U plućima se vrši
oksidacija
5. Plućnim venama
dolazi u lijevu
pretkomoru.
6. Ovo je mali krvotok
1. Iz lijeve komore preko aorte krv se putem
arterija raznosi po čitavom tijelu.
2. U tkivima vrši se razmjena materija
između krvi i tkiva.
3. Kapilari pelaze u venole – vene, a onda u
sve veće vene koje vode do donje i
gornje šuplje vene .
4. Ove dvije vene se ulivaju u desnu
pretkomoru srca.
5. Ovaj tok krvi se naziva veliki ili tjelesni
krvotok.
Plućni krvotok (gore) – tjelesni ili sistemski krvotok (dolje)
Građa arterije
Građa vena
kapilari
Građa kapilara
Najvažnije arterije u tijelu čovjeka
Najvažnije vene u tijelu čovjeka
 Rad srca
Rad srca karakterizira
automatija i perioidičnost.
Srce radi grčenjem (sistola) i
opuštanjem (dijastola).
Impulsi za kontrakcije srca
nastaju u određenim
regionima srca – centrima
automatije.
Centri automatije srca su:
sinusni i atrioventrikularni
centar.
Impulsi nastaju spontano u
ovim centrima zbog promjene
propustljivosti staničnih Atrioventrikularni
centar
membrana za jone Na i K.
Dok su pretkomore zgrčene komore
miruju, zatim se komore grče, a
pretkomore miruju.
Nakon kratke pauze u radu cijelog srca
ove se radnje ponavljaju istim
redoslijedom i nazivaju se srčana
revolucija.
Za vrijeme pauze zatvoreni su zalisci
između desne komore i plućne arterije i
između lijeve komore i aorte.
Aorta Plućna arterija

Plućna
vena
 Regulacija rada srca
Rad srca reguliran je nervnim i humoralnim
putem.
Nervna regulacija se odvija preko simpatikusa i
parasimpatikusa.
Simpatikus ubrzava rad srca a parasimpatikus
usporava.
Humoralna regulacija se odvija putem hormona i
mineralnih materija.
Adrenalin ubrzava rad srca i tiroksin
Kalij inhibira rad srca a Ca stimulira rad.
Srce reagira i na promjene količine krvi
koja u njega pritiče.
Proširene komore jače kontrahiraju i
pumpaju veće količine krvi –
autoregulacija.
Rad srca prate određene pojave:
– mehaničke (ictus cordis) – dodir vrha srca
grudnu kost.
– zvučne - srčani tonovi (auskultacija)
– električne – EKG.
 Cirkulacija krvi
U arterijama krv se kreće kontinuirano ali
neravnomjerno zbog rada srca.
U kapilarima na kretanje krvi ne utiče rad
srca.
U venama krv se kreće sporo.
Na kretanje krvi u venama utiču rad srca,
usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša,
skeletna muskulatrua i venski zalisci.
 Regulacija cirkulacije krvi
Autoregulacija – odvija se na nivou tkiva kada
ima kisika krvni sudovi se sužavaju i smanji se
protok krvi, ako kisika fali sudovi se šire i krv
jače protiče.
Nervna regulacija – simpatikus izaziva
vazokonstrikciju (a skeletni mišići i srce
vazodilataciju). Parasimpatikus izaziva
vazodilataciju. Važna uloga VMC.
Humoralna - adrenalin djeluje kao simpatikus
sužava krvne sudove. Noradrenalin i angiotenzin
djeluju vazokonstriktorno. Adrenalin nekad
djeluje vazodilatatorno.
KRVNI PRITISAK
 Krvni pritisak
Pritisak koji nastaje usljed kretanja krvi u krvnim
sudovima naziva se krvni pritisak.
Sistolni pritisak je 16 – 17.3 kPa.
Dijastolni pritisak je 8 – 10 kPa.
U kapilarima srednja vrijednost pritiska je 2,2
kPa.
Krvni pritisak zavisi od:
– rada srca,
– stanja krvnih sudova,
– količine krvi u cirkulaciji, viskoznosti i dr.
 mmHg = kPa
1mmHg = 133,3Pa
milimetri Hg pretvaraju se u
Kpa tako što se dijele sa
faktorom 7,5

120 / 80 mmHg = 16 / 10 kPa

Kategorija Vrijednosti krvnog
pritiska

Optimalan pritisak <120/80 mmHg

Normalan pritisak 120-129/80-84 mmHg
Visoko normalni pritisak 130-139/85-89 mmHg
1. stepen HTA (blaga) 140-159/90-99 mmHg
2. stepen HTA (umjerena) 160-179/100-109 mmHg
3. Stepen HTA (teška) >180/110 mmHg
Hipotenzija – snižen krvni pritisak
Hipertenzija – povišen krvni pritisak.
Mjerenje krvnog pritiska (naučiti u
praktikumu kako se mjeri krvni
pritisak)
Puls (bilo) – Palpiranje arterija –
ritmične oscilacije zidova arterija
usljed rada srca.
Vrijednost od 60 – 80.
PULS ILI BILO
 Cirkulacija limfe
Limfa je posrednik između
krvi i tkiva.
Cirkulira limfnim sudovima
Limfni sudovi počinju u
kapilarima i ulivaju se u sve
veće i nakraju završavaju u
gornju i donju šuplju venu.
Limfni sudovi prolaze kroz
limfne čvorove u predjelu
vrata, prepona, pazuha, u
plućima, jetri, bubrezima,
crijevima i dr.
LIMFOTOK
 Kad bi se svi krvni sudovi u našem
tijelu ispravili i povezali, bili bi dugački
oko 95 000 km – dovoljno da dva
puta obmotaju Zemlju.
 Prosječno ljudsko srce kuca oko 75 puta u
minuti. To je 4500 otkucaja na sat, ili 108 000
na dan. Tokom života srce otkuca oko 3
milijarde puta.
 Ljudska krv je jednako slana kao i
morska voda.
Naša krv tokom jednog dana,
kružeći po tijelu, pređe oko 19
000 km.
Srce čovjeka od 70 godina se
ukupno odmaralo 7 godina.
Što je sisar manji, broj otkucaja
njegova srca je veći. Srce rovke u
jednoj minuti napravi 200, čovjeka
65, a srce slona 25 otkucaja.
 Pitanja:
Koji organi čine sustav za krvotok?
Šta su lakune?
Koji organizmi posjeduju zatvoren cirkulatorni sistem?
Šta čini desnu a šta lijevu stranu srca?
Koji je smjer kretanja krvi u velikom i malom krvotoku?
Šta je srčana revolucija?
Koji su putevi regulacije rada srca?
Kako se kreće krv u arterijama a kako u venama?
Šta su vazokonstrikcija i vazodilatacija?
Šta je krvni pritisak i zašto se mjeri?
Postoji li veza između cirkulacije krvi i limfe?