MULTIVIBRATORI Elektronički sklopovi

Multivibratori su elektronički impulsni sklopovi koji imaju dva stanja.

Stanje sklopa može biti stabilno i kvazistabilno tj. nestabilno.
Stabilno stanje je stanje u kojem sklop može biti trajno, sve do nailaska
vanjske pobude (impulsa), kad se prebacuje u drugo stanje – sinkroni
način rada.
Kvazistabilno stanje je stanje u kojem se sklop zadržava točno određeno
vrijeme, nakon čega se prebacuje u drugo stanje – asinkroni način rada.

Ovisno o ostvarenim vezama multivibratori mogu biti bistabilni,

monostabilni i astabilni.
 BISTABILNI Elektronički sklopovi
MULTIVIBRATOR
Izvedba bistabila pomoću elektroničkih sklopova prikazana je na slici, gdje
invertore čine bipolarni tranzistori:
Bistabilni multivibrator ili bistabil je sklop koji ima dva stabilna stanja,
pri čemu se stanje mijenja pobudom na jedan od ulaza.
Stabilna stanja se ostvaruju kada je jedan tranzistor u zapiranja, a drugi u
zasićenju i obrnuto.
Da bi bistabil zadržao svako stabilno stanje do nailaska impulsa, on pamti
stanje sve dok je uključen napon napajanja (Ucc).
Uključivanjem napona napajanja, zbog male nesimetrije jedan tranzistor
odlazi u stanje zasićenja, a drugi u stanje zapiranja.
Nesimetrija nastaje zbog tolerancije otpora i faktora strujnih pojačanja
tranzistora (β).
Tranzistor koji vodi – na njegovom izlazu se nalazi visoki napon, tj.
logička jedinica (jednak je otprilike naponu Ucc).

Putem otpornog dijelila

RC1/RB2 taj se napon prenosi na
bazu drugog tranzistora.

Kako je to vrlo mali napon,

blizu nule, tranzistor je u
zapiranju (logička nula).
Da bi se bistabilima moglo mijenjati stanja, potrebno je na osnovni spoj
dodati ulaze preko kojih će djelovati prikladna pobuda.
Ulazi preko kojih se promjene stanja bistabila postiže djelovanjem
istosmjernoga pozitivnog napona nazivaju se statičkim ulazima i
označavaju se sa S i R (engl. Set i Reset).
Bistabil s ulazima S i R još se naziva SR-bistabil.
Impuls se dovodi preko diode koja ne vodi dok nema ulaznog impulsa.
Ulazni se impuls naziva okidni impuls, a promjena iz jednog stabilnog
stanja u drugo naziva se okidanje bistabila.
Ako je tranzistor T2 u stanju zapiranja (isključen), tada će okidni impuls
(ulaz R) izazvati prelazak tranzistora u aktivno područje rada ako su mu
amplituda i trajanje okidnog impulsa dovoljni.
Pad napona na kolektoru tranzistora T2 (sa vrijednosti Ucc na vrijednost
0.3 V) prenosi se preko otpornika RB1 na bazu tranzistora T1 što uzrokuje
njegovo zapiranje (izlaz tranzistora T1 poprima vrijednost Ucc) .
Sa smanjenjem kolektorske struje kroz tranzistor T1 raste napon na
kolektoru UCE1, što se preko otpornika RB2 prenosi na bazu tranzistora T2.
Time se ostvaruje povratna veza sklopa što znači da pobuda na ulazu više
nije potrebna.
Sklop sam završava prebacivanje iz jednog stanja u drugo u kojem je
tranzistor T1 u zapiranju, a tranzistor T2 u zasićenju.
Brzina promjene stanja optimalno je prilagođena parametrima sklopa. Ako
nakon završetka promjene stanja ponovo dođe do pobude (okidanja
impulsa na istom ulazu), ne bi bilo nikakvog utjecaja.
Bistabili se upotrebljavaju kada je potreban sklop s dva stabilna stanja, a
koji određuju dva različita načina rada uređaja.
Osobito veliku primjenu imaju u digitalnoj elektronici (memorije,
registri, brojila, dijeljenje frekvencije) u obliku različitih integriranih
izvedbi.
NOVA TEHNOLOGIJA IZRADE BISTABILA:
Bistabil napravljen od organskog materijala ima primjenu u neizbrisivoj
memoriji. Mehanizam prebacivanja stanja pripisuje se električnom polju
induciranog prijenosom naboja iz organskog materijala, tako da uređaj
prelazi iz stanja niže razine u stanje više razine. Ovakav bistabil pruža
novi smjer u tehnologiji pohrane podataka (memorije) koja se temelji na
organskim komponentama.
JK BISTABIL
Ulazi preko kojih se promjena stanja bistabila postiže dovođenjem
pozitivnih impulsa nazivaju se dinamičkima i obično se označuju s J i K.
Impuls djeluje samo preko onog ulaza koji je spojen na bazu tranzistora
koji je vodljiv.
Ako je tranzistor T1 u zasićenju, pozitivni će impuls djelovati samo ako se
dovede na ulaz J. On će preko otpornika R7 i vodljivoga tranzistora T1 nabiti
kondenzator C1. Pri prestanku djelovanja impulsa kondenzator C1 izbija se preko
otpora R7 i T1. Na otporu R7 nastaje negativni impuls koji preko diode D1
dovodi tranzistor T1 u zapiranje. To dovodi do povećanja napona Uce1 što preko
dijelila RC1/R1 dovodi tranzistor T2 u zasićenje.
Na isti način djeluje impuls doveden na K ulaz, ali samo kad je tranzistor
T2 u zasićenju.
Kod JK-bistabila dopušteno je dovođenje impulsa na oba ulaza jer bez
obzira koji je tranzistor u zasićenju, promijeni stanje bistabila.
DOMAĆA ZADAĆA
Kotur; Paunović: Analogni elektronički sklopovi, udžbenik za 3.
razred elektrotehničkih škola

Strana 85. / PITANJA I ZADATCI ZA PONAVLJANJE I

PROVJERU ZNANJA: 1 – 7
 MONOSTABILNI Elektronički sklopovi
MULTIVIBRATOR
Monostabilni multivibrator generira pravokutni naponski impuls točno
određena trajanja, i to svaki put kad stigne ulazni zahtjev (impuls).
Vrijeme trajanja impulsa τ određeno je otporom i kondenzatorom tj.
τ =RC - vremenska konstanta.
Monostabilni multivibrator, kraće monostabil, ima jednu vezu između
tranzistorskih sklopki otpornu, a druga kapacitivnu.
Posljedica toga je da multivibrator ima jedno stabilno stanje (nisko
stanje – stanje 0) i jedno kvazistabilno stanje (visoko stanje – stanje 1).
Za promjenu stabilnog stanja potrebna je vanjska pobuda preko
prikladnog ulaza za okidanje, dok je iz kvazistabilnog stanja sklop sam
vraća u stabilno stanje.
Monostabil najčešće se primjenjuje za kašnjenje impulsa i djelovanje
frekvencije (npr. automat za stubišnu rasvjetu).
Kada nema pobude na ulazu monostabil je u
stabilnom stanju. Tada tranzistor T1 ne vodi struju,
tranzistor T2 vodi, a izlazni napon je mali tj. napon
UCEZAS.
Dovođenjem kratkotrajnog pozitivnog impulsa na
ulaz (kolektor tranzistora T1), tranzistor T2 prestaje
voditi struju, dok tranzistor T1 provede struju i odlazi
u stanje zasićenja, a izlazni napon jednak je naponu
napajanja Ucc.
Pobuda je izazvala samo promjenu stanja, a kako je
veza među stupnjevima kapacitivna, to stanje me
može biti stabilno pa se naziva kvazistabilno ili
nestabilno stanje. Sklop će nakon nekog vremena sam
prijeći ponovo u stabilno stanje:
T = 0.693 RB C
Proučite primjer 4.3. sa strane 75.
Strana 75, slika 4.19.
Strana 76, slika 4.20.
DOMAĆA ZADAĆA
Kotur; Paunović: Analogni elektronički sklopovi, udžbenik za 3.
razred elektrotehničkih škola

Strana 85. / PITANJA I ZADATCI ZA PONAVLJANJE I

PROVJERU ZNANJA: 13 – 18
 ASTABILNI Elektronički sklopovi
MULTIVIBRATOR
Astabilni multivibrator ili samo astabil ima dva kvazistabilna stanja
(„1“), dakle nema stabilno stanje pa čini generator pravokutnih signala.
U astabilu u suštini jedan tranzistor okida drugog. Stanja se neprestano
izmjenjuju bez vanjske pobude (impulsa).
Dužina trajanja visokog i niskog stanja na izlazu određena je vanjskim
otporom i kondenzatorom.
Astabil se primjenjuje kao generator pravokutnih impulsa. Današnji
složeni integrirani sklopovi (AD-pretvornici, mikroupravljači i
mikroprocesori) sadrže integrirane astabile kojim se izvana dodaju
elementi koji određuju frekvenciju impulsa.
Uključivanjem napona napajanja, zbog male nesimetrije jedan tranzistor
odlazi u stanje zasićenja, a drugi u stanje zapiranja.
Nesimetrija nastaje zbog tolerancije otpora i faktora strujnih pojačanja
tranzistora (β).
Tranzistor koji vodi – na njegovom izlazu se nalazi visoki napon, tj.
logička jedinica (jednak je otprilike naponu Ucc).
Kondenzatori C1 i C2 se naizmjenično izbijaju i nabijaju.
Napon s kondenzatora C1 tijekom određenog vremena drži tranzistor T2 u
stanju zapiranja, a nakon toga se stanje promijeni tako da napon s
kondenzatora C2 tijekom određenog vremena drži tranzistor T1 u stanju
zapiranja.
Strana 77, slika 4.23.
Strana 79, slika 4.26.
DOMAĆA ZADAĆA
Kotur; Paunović: Analogni elektronički sklopovi, udžbenik za 3.
razred elektrotehničkih škola

Strana 85. / PITANJA I ZADATCI ZA PONAVLJANJE I

PROVJERU ZNANJA: 19 – 24