Kaskadna pojaala

Kaskadna pojaala predstavljaju niz od dva ili vie pojaala meusobno

spojenih tako da bi se postiglo vee pojaanje nego to ga moemo postii
samo s jednim pojaalom.
Stupnjevi (individualna pojaala) u kaskadi karakterizirani su odgovarajuim
iznosima naponskog i strujnog pojaanja (AV1, AI1, AV2, AI2,...), a takoer i
odgovarajuim iznosima ulaznih i izlaznih otpora.
Izlaz prvog stupnja pojaala, predstavlja ulaz drugog stupnja itd.
Svaki stupanj u kaskadi prikljuen na istosmjerni izvor kako bi se osigurale
potrebne radne toke tranzistora u kaskadi (meusobni utjecaji uvjeta radnih
toaka jednostavno se iskljue blokiranjem istosmjerne komponente veznim
kondenzatorom C). Napomena: kondenzator C je element iji otpor pada sa
rastom frekvencije f. Dovoljno velik C i za male frekvencije ima mali otpor. Za
istosmjernu, vremenski nepromjenjivu struju (f=0) bilo koji C ima praktino
beskonaan otpor. Aproksimativno se moe uzeti da vezni kondenzator za izmjenine
signale predstavlja ne mali otpor, nego otpor 0.

Kaskadna pojaala
I1

AV

I2

A
+

v1

I3

I1

v2

U
A

I2

U3 U3 U2

AV 2 AV 1
U1 U 2 U1
n

AV AVi

(openito, za n kaskadno spojenih pojaala )

i 1

AV dB 20 log( AV ) 20 log( AV 1 AV 1
... AV n )
20 log( AV 1 ) 20 log( AV 2 ) ... 20log( AVn )
n

AV 1 dB AV 2 dB ... AV n dB AVi dB
i 1

AI

I3 I3 I2
AI 2 AI 1
I1 I 2 I1
n

AI AIi
i 1

AI dB AIi dB
i 1

Kaskadna pojaala
I1

I2

A
+

v1

A
U

I1

I3

v2

U
A

I2

Veza meu stupnjevima moe se izvesti kao izmjenina (pojaavaju se samo

izmjenine komponente, a istosmjerni uvjeti se mogu podeavati zasebno za
svaki stupanj kaskade) ili istosmjerna (rjee, pojaava se sve, no
kompliciranije moramo voditi rauna o meusobnom utjecaju stupnjeva).
Kod izmjenine veze s izlaza jednog stupnja na ulaz drugog stupnja se prenosi
samo izmjenina komponenta signala, a istosmjerna je blokirana pomou tzv.
veznog kondenzatora (C na slici).

Darlingtonov spoj
esto koriteni spoj
kaskadnog pojaala sa
istosmjernom vezom
Izmjenina struja dovodi se na
ulaz (bazu) prvog tranzistora T1

ic1

ib1
T1

ulaz
Rul

ib2

ic
UCC
ic2
T2
izlaz
RP

Rul2

Kako izlazna struja (iC) zavisi o ulaznoj (ib1) , tj. koliko je ukupno strujno
pojaanje ovakvog spoja?
Koliki je ulazni otpor ovakvog spoja?

Darlingtonov spoj
I
h fe c ? I c ?
I b1
Rul

ib2

ic
UCC
ic2
T2
izlaz
RP

I c 2 h fe 2 I b 2 I b 2 ?
I b 2 I e1 I b1 I c1 I b1 h fe1 I b1 1 h fe1 I b1 h fe1 I b1

Sada imamo sve za odreivanje ukupnog hfe:

T1

ulaz

I c I c1 I c 2 I c1 ?; I c 2 ?

I c1 h fe1 I b1

ic1

ib1

Rul2

Sjetimo se emiterskog
sljedila!

I c 2 h fe 2 I b 2 I b1 h fe1 h fe 2

Rul 2 h fe 2 RP

I c I c1 I c 2 h fe1 I b1 h fe1h fe 2 I b1

Rul h fe1 Rul 2 h fe1h fe 2 RP

Ic
h fe
h fe1 1 h fe 2 h fe1 h fe 2
I b1

Darlingtonov spoj
Dakle, ukupni faktor strujnog pojaanja i ulazni otpor :

h fe h fe1h fe 2

Rul h fe1h fe 2 R p

esto su tranzistori T1 i T2 tzv. upareni tranzistori (identini su, tj. svi

parametri su im isti) . U tom sluaju:

h fe h 2fe1

Rul h 2fe1 R p h fe R p

Tranzistori spojeni u Darlingtonovom spoju mogu se tretirati kao

jedan tranzistor sa ogromnim strujnim pojaanjem i ulaznim otporom!

Diferencijalno pojaalo
Dva ulaza, dva izlaza (esto se koristi samo jedan izlaz)
Pojaava se razlika potencijala izmeu 2 ulaza (diferencijalno pojaanje)
Idealno: ako nema razlike izmeu ulaza (oba ulaza na istom potencijalu), izlazi
ostaju nepromijenjeni, bez obzira na iznos potencijala oba ulaza
Stvarno: izlazi (vrlo malo) ovise i o naponu na individualnim ulazima, ne samo
njihovoj razlici ovo je zajedniko pojaanje. Npr. ako kratko spojimo ulaze
i dovedemo neki promjenjivi napon na ovako spojene ulaze, izlazi e se ipak
malo mijenjati (kod idealnog dif. pojaala, izlazi su tono 0 bez obzira kakav
napon bio spojen na ulazima, dok god su oba ulaza na istom potencijalu)
elimo da zajedniko pojaanje bude to manje u odnosu na diferencijalno
(idealno bi bilo 0) tipino je vrlo malo
Jedan od bitnih faktora kvalitete dif.pojaala je faktor potiskivanja: omjer
diferencijalnog i zajednikog pojaanja. Iz prethodne dvije tvrdnje stoga slijedi
i da elimo da faktor potiskivanja bude to vei (idealno ) tipino je vrlo
velik

Strujno zrcalo
Promjena R

U
I0

I0

CC

I0 (skoro) ne ovisi o RP odlian strujni izvor

Promjena I0

T1=T2 vrlo pogodno

za integrirane krugove
Strujno zrcalo se ponaa poput gotovo idealnog strujnog izvora za
potroa RP . Struja izvora I0 bira se vrijednou otpornika R i gotovo je
nezavisna o iznosu potroaa RP. Ako su tranzistori identini neovisna je i
o parametrima tranzistora (), pa onda i temperaturnim promjenama!
8

Strujno zrcalo - analiza

IP IB
- tranzistori identini iste IB , pa:

I 0 I B 2 I B 2 I B

>>1 +2 , tj.
I 0 I B tj.

I0 I P

Dakle, ako namjestimo I0 , namjestili

smo ujedno i struju potroaa IP !
I0 moemo jednostavno odabrati
proizvoljnim odabirom
vrijednosti U i R , kako slijedi:
prema 2. K.Z. i
Ohmovom Z:

U U BE
I0
R

Sjetimo se, UBE

tranzistora je
priblino
konstantnih 0,7 V

U 0, 7V
I0
R

Uoiti da I0 ne zavisi o sklop daje proraunatu struju bez obzira

na ponaanje tranzistora (nezavisnost o T visoka stabilnost ) !

Povratna veza (eng. FEEDBACK)

Gotovo neizbjena u bilo kakvom sloenijem biolokom ili umjetnom
sustavu
Osnovna ideja: dio izlaznog signala vraa se na ulaz i mijenja ulazni
signal (u odnosu na izvorno doveden ulazni signal)
2 tipa: negativna (smanjuje ulaz) i pozitivna (poveava ulaz)
Negativna (najea): vonja, ravnotea, konobar, DVD,
HDD, strujno zrcalo, formiranje PN spoja, FET (temperatura),
emitersko sljedilo, spojevi sa operacijskim pojaalima...
Pozitivna: sloena kamata, BJT (termiki bijeg), oscilatori,
bistabili...

10

Povratna veza
Negativna povratna veza u pojaalu smanjuje pojaanje, no zato (na raun
smanjenog pojaanja) dobivamo mogunosti poboljanja niza ostalih
parametara:
poveana stabilnost sklopa (sklop zadrava izraunate parametre bez
obzira na promjenu T, napona napajanja, starenje komponenata,..)
prilagoenje ulazne i izlazne impedancije sklopa
poveanje linearnosti
poveanje irine frekvencijskog pojasa

11

Povratna veza - openito

G

u la z

xa

x ul
xf

xp

xa xul x f

xul xa x f

iz la z

Pojaanje pojaala: A = xp/xa

Af

xp

Ukupno pojaanje: Af = xp/xul

xp
xa

xp
xp
xp
xa
A
A
Af

x f xp
xul x f xa x f
BA 1 F
1
1
xa
x p xa A
B- Pojaanje povratne veze

F- Faktor
povratne veze

12

Povratna veza - openito

G

A
Af
F

xp
xa

u la z

x ul
xf

xa

iz la z

xp

xf
xp

xp

F=BA+1 - faktor povratne veze

F >1 (negativna p.v.) Af < A, takoer BA > 0
F <1 (pozitivna p.v.) Af > A, takoer BA < 0 xf se zbraja na xul (a ne
oduzima)
F =0 (osciliranje) Af (ak i ako je xul=0 postoji xp!), takoer BA=-1
B=-1/A

13