ZAVRŠNI RAD

KONSTRUKCIJA TRANZISTORSKOG
J-K BISTABILA

SADRŽAJ

1
UVOD...................................................................................................3
MULTIVIBRATORI............................................................................4
BISTABILNI MULTIVIBRATOR.......................................................5
PROMJENA STANJA BISTABILA....................................................6
OKIDANJE IMPULSIMA....................................................................6
SIMULACIJA......................................................................................7
IZRADA PLOČICE.............................................................................9
ZAKLJUČAK.....................................................................................13
LITERATURA....................................................................................13

UVOD

2
Za izradu maturalnog rada dobio sam zadatak:

napraviti konstrukciju tranzistorskog J-K bistabila prema shemi

+Ucc

Rc1 Rc2

Q1 R1 R2 Q2

Tr1 Tr2
D1
D3 D4 D2

C1 C2

J K

obraditi multivibratore u tranzistorskoj verziji

napraviti simulaciju J-K bistabila u programu Multisim prema shemi

napraviti sklop prema gornjoj shemi (pločica 5×10 cm), sa opisom izrade i
slikama pločice s obje strane

priključivanjem funkcijskog generatora i osciloskopa obaviti ista mjerenja kao i

na simulaciji

MULTIVIBRATORI

3
Multivibratori su elektronički impulsni sklopovi koji imaju dva stanja. Sklop
nastaje međusobnim povezivanjem dvije tranzistorske sklopke. Mogu biti
povezane otpornikom ili kondenzatorom. Vrsta veze određuje vrstu stanja.
Povezivanjem preko otpornika dobiva se stabilno stanje, a povezivanjem preko
kondenzatora kvazistabilno stanje.
Promjena stanja je skokovita, pa je idealizirani valni oblik promjene izlaznog
napona pravokutan. Stanje sklopa može biti stabilno ili kvazistabilno tj.
nestabilno.
Prema načinu rada imamo tri vrste veza između sklopki a samim time i tri vrste
multivibratora.

Tri vrste multivibratora su:

1.Ako je za promjenu stanja potrebna vanjska pobuda onda su oba stanja

stabilna, veze između sklopki su otporne R (bistabil) .

2.Ako je jedno stanje stabilno, a drugo nestabilno ili kvazi stabilno ( što znači da
sklop samostalno izlazi iz dogovorenog stanja) onda je jedna veza R, a druga C
(monostabil).

3.Ako su oba stanja nestabilna sklop se periodično određenom frekfencijom

prebacuje iz jednog stanja u drugo stanje i obrnuto .Obe veze između sklopki su
kondezaori (astabil).

Uz ova tri sklopa može se još dodati i emiterski vezani bistabil ili Schmittov
okidni sklop kojim se postiže razlučivanje ulaznog napona po amplitudi. Sklop
ima dva stabilna stanja.

4
 BISTABILNI MULTIVIBRATOR

Priključenjem napajanja Ucc jedan od tranzistora otići će u zasićenje a

drugi tranzistor otići će u zapiranje.
Veza između sklopki ostvarena je preko R1 i R 2 (izlaz na Tr1 na ulaz Tr2),
odnošno R3 i R4 (izlaz Tr2 na ulaz Tr1).

Neka je Tr1 u zasićenju, Uce1 je manji ili jednak od 0.3v što znači da je Ube2 još
manji napon pa je Tr2 sigurno u zapiranju. Napon Uce2 ipak nije jednak Ucc
budući da kroz Rc2 teče struja. Tu struju možemo izračunati kao:
𝑈𝑐𝑐−𝑈𝑏𝑒
1. 𝐼 =
𝑅𝑐2+𝑅3

2.Uce=Ucc-I*Rc2

Struja kroz Rc2 određuje se prema izrazu 1. , a Uce2 je prema tome razlika prema
izrazu 2.

Struja koja dolazi na bazu Tr1 mora biti barem jednaka potrebnoj Ib zasićenje

Ib1=Ib2 ≥I bzas

5
 PROMJENA STANJA BISTABILA

Promjena stanja bistabila može se raditi dovođenjem stalnog

istosmjernog napona to nazivamo S-R bistabil i tada nije dozvoljeno
dovoditi napon istovremeno na oba ulaza. Drugi način promjene stanja
je okidanjem impulsima J-K.

OKIDANJE IMPULSIMA

Kod ovakvog načina okidanja bistabila možemo istovremeno dovesti impulse

na oba ulaza (J-K). Pozitivni impuls dijeluje na tranzistor u zasićenju u trenutku
kad se napon impulsa spušta (spada) na nulu (okidanje padajućim bridom).

Objašnjenje:

Prisustvom pozitivnog napona na J C1 se vrlo brzo nabije na vrijednost tog

napona preko D1 i Roe1 (pretpostavljamo da je Tr1 u zasićenju te mu je R01 puno
manji).

Kada impuls na J padne na nulu gornji kraj C1 (spojište D1 i D 3) pada na

negativnu vrijednost napona impulsa time preko D3 baza Tr1 postaje negativna,
pa se Tr1 naglo zatvara. Uce1 (napon točke U1) naglo poraste što kroz R1 izaziva
struju zasićenja za Tr2 .

Sljedeći pozitivni impuls nema utjecaja na ulaz jot jer se C1 nabije na dosta
manji napon. Okidajući bistabil na ovaj način imamo dijelitelj frekfencije sa 2
odnosno impulse koje dobijemo na izlazu Q1 i Q 2 dvostruko su manje
frekfencije od ulazni impulsa.

6
 SIMULACIJA

Sada ćemo napraviti simulaciju J-K bistabila u programu Multisim prema

dobivenoj shemi

7
IZRADA PLOČICE

8
Za izradu ovog sklopa koristili smo bakrenu pločicu 5x10 cm te elemente.

Od elemenata nam je bilo potrebno:

element količina vrijednost

otpornik 2 1kΩ
otpornik 2 47kΩ
dioda 4 1N4149
kondezator 2 10nF
tranzistor 2 BC547A

Da bi napravili sklop trebamo električnu shemu koja se nalazi u ovoj

dokumentaciji preoblikovati tako da je možemo prenjeti na bakrnu pločicu ,a da
ne uzrokujemo kratke spojeve. Tu pretvorbu električne sheme obavljamo
pomoću PCB Artist programa. Shemu koju smo dobili pomoću tog programa
potrebno je zrcaliti jer bi u protivnom raspored elemenata na bakrenoj pločici
bio suprotan od onoga zadanog u električnoj shemi. Prije crtanja vodova na
pločici potrebno ju je očistiti od masnoća sa strane bakra. Nako čišćenja pločicu
što manje diramo rukom kako se nebi ponovno zamastila. Potom na pločici
vodootpornim flomasterom crtamo dobivenu shemu.

nezrcaljena shema

9
zrcaljena shema

Nakon što smo na pločicu nacrtali zrcaljenu shemu u posudicu ulijemo otopinu
za skidanje bakra. S otopinom moramo postupati oprezno jer je ona nagrizajuća
kemikalija. Pločicu satavimo u posudu s otopinom tako da nam bakrena strana
bude okrenuta prema gore. Pločicu tako ostavimo neko vrijeme i otopina će
skinuti sav nezaštićeni sloj bakra pa će ostati samo vodovi koje smo zaštitili.

Nakon što otapanje bude gotovo pločici ćemo oprati od kiseline potom ćemo
uzeti brusni papir ili alkohol i ukloniti flomaster s vodova. Nakon što očistomo
pločicu pripremit ćemo je za bušenje. Bušit ćemo svrdlom promjera 1mm.

10
Nakon bušenja pločice postavljamo elemente na suprotnu stranu od bakrenih
veza na njihova određena mjesta prema shemi. Nakon što smo postavili
elemente na njihova mjesta lemimo ih.

Prikaz ispravnog lemljenja

Izgled pravilno napravljenih lemnih mjesta

11
Tiskana pločica gledana sa strane veze

Tiskana pločica gledana sa strane elemenata

12
 ZAKLJUČAK
Bistabil ima oba stanja stabilna i u njima može trajno boraviti, sve dok pobudom
izvana, preko odgovarajućeg ulaza, ne bude prebačen u drugo stabilno stanje.
Bistabil obično ima dva ili tri ulaza na koje se dovode ulazni impulsi koje u
ovom sklopu nazivamo okidni impulsi. Bistabil može imati jedan, dva ili tri
ulaza i ima jedan ili dva izlaza. Ulazi se označavaju ovisno o vrsti bistabila, dok
se izlazi označavaju s Q (logičko stanje bistabila) i (logički komplement izlaza
Q). Promjena iz jednog stabilnog stanja u drugo naziva se okidanje bistabila.

LITERATURA

ES-III razred, Paunović udžbenik

http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Poglavlje_06%5B4%5D.pdf

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=5&ved=0
CDoQFjAE&url=http%3A%2F%2Fcro-
info.weebly.com%2Fuploads%2F5%2F4%2F1%2F3%2F5413717%2Fmultivibr
atori.pptx&ei=orCNU8fdBIj_yAO3v4GgDg&usg=AFQjCNHiawGvDhb82Qdd
ers22OIUQQEFkw&bvm=bv.68191837,d.ZGU&cad=rja

http://sr.scribd.com/doc/45090010/ODE07-2009-10

http://ss-tehnicka-imotski.skole.hr/elektroni_ki_sklopovi

13